NOVI STAV: Iz tajnih arhiva OZNA-e: DOSJE MUSTAFA BUSULADŽIĆ

Saslušanje Mustafe Busuladžića oficiri OZNA-e započeli su krajem aprila 1945. godine bez prisustva advokata i bilo kakve pravne zaštite, a privid pravičnosti tog isljeđivanja pokušali su stvoriti tjeranjem Busuladžića da svaku stranicu svog iskaza parafira potpisom. S obzirom na to da su metode OZNA-e, kasnije UDBA-e, dobro poznate, bez sumnje zaključujemo da je Busuladžić kao “narodni neprijatelj” svoj iskaz dao pod teškim fizičkim i mentalnim zlostavljanjem.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Središnja tema 158. broja Stava je dosije OZNA-e sa saslušanja i suđenja Mustafi Busuladžiću. Stav ekskluzivno objavljuje dosije koji je do sada bio skriven od javnosti.

Saslušanje Mustafe Busuladžića oficiri OZNA-e započeli su krajem aprila 1945. godine bez prisustva advokata i bilo kakve pravne zaštite, a privid pravičnosti tog isljeđivanja pokušali su stvoriti tjeranjem Busuladžića da svaku stranicu svog iskaza parafira potpisom. S obzirom na to da su metode OZNA-e, kasnije UDBA-e, dobro poznate, bez sumnje zaključujemo da je Busuladžić kao “narodni neprijatelj” svoj iskaz dao pod teškim fizičkim i mentalnim zlostavljanjem.

Bez obzira na to, ovo je jedini pisani trag njegovih stavova prije pogubljenja, kao i stavova njegovih isljednika. Časopis Stav za sada neće ulaziti analiziranje saslušanja, kojeg objavljujemo bez lektorskih intervencija, te će to prepustiti stručnim saradnicima u narednim brojevima našeg sedmičnika. Do tada, ove ekskluzivne materijale, uključivši i presudu Vojnog suda Komande grada Sarajeva, ostavljamo na prosudbu našim čitaocima

Za Stav u ovom broju govori Senija Milišić, direktorica Instituta za historiju Univerziteta u Sarajevu koja kaže: „Rehabilitacija Mustafe Busuladžića može se i mora izvršiti“.

„Živojin Pavlović je rehabilitiran, a Busuladžić ne samo da nije nego ga se po drugi put ubija. Riječ je o klasičnom eliminiranju ideoloških neistomišljenika, pri čemu su evidentna dvostruka mjerila u odmjeravanju mogućnosti nečije rehabilitacije. Ovo ukazuje i na nepoznavanje općih detalja iz historije, pa se neistine pretvaraju u ponovne optužbe i ponovna ubistva istih ljudi. Busuladžić je “kriv” jer je pokušavao upoznati svjetsku javnost s pokoljima Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu, naročito onim iz 1941. i 1942. godine u istočnoj Bosni od strane četnika. Isto tako, nesebično je pomagao na animiranju sarajevske čaršije u pružanju pomoći velikom broju izbjeglica iz ovih područja koje su uspjele pobjeći ispred zločinaca“, kaže Milišić.

Stav u novom broju analizira politiku Naše stranke u Skupštini Kantona Sarajevo.

U tekstu naslovljenom „Kakva je razlika između sarajevskog Peđe i banjalučkog Asima“, stoji: „Da li je moguće zamisliti deklariranog Bošnjaka Asima koji ima takvu političku težinu u Banjoj Luci da mijenja imena škola nazvanih po značajnim Srbima? Da li iko može zamisliti Asima kako, izabran srpskim glasovima, sjedi u Skupštini grada, pokušava izbaciti srpski jezik iz banjalučkih škola i zamijeniti ga BHS-om? Može li se uopće i izmaštati kako Asimova stranka i članovi te stranke pripomažu negiranje postojanja srpske književnosti i kako, nakon toga, opet dobijaju glasove“.

Stav otkriva šta se krije iza Vučićevog novog prijedloga oko granice na Drini.

Prijedlog koji Aleksandar Vučić još nije javno izrekao, ali s kojim su upoznati stručnjaci koji se bave ovim pitanjem, jeste da BiH dobije na korištenje hidropotencijal na srednjem toku Drine, gdje se planira gradnja HE Tegare, Rogačica i Dubravica. To je ponovo prijedlog da BiH dobije ono što joj pripada, a da Srbija ne plati ono što je do sada koristila i da dobije pravo korištenja i u budućnosti.

Reporteri Stava posjetili su Livno, grad u kojem je Bošnjake ujedinila institucionalna diskriminacija.

Livanjski sir i prelijepa priroda, krda divljih konja pored puta, duga historija i znameniti arhitektonski spomenici, prvi putopis na Balkanu… Zajednički imenitelj svima njima jeste grad Livno, u kojem, pored bogate historije i nestvarnih prirodnih ljepota, ne fali ni diskriminacije.

Od početka ove godine granični policajci otkrili su 639 migranata koji su ilegalno prešli državnu granicu. Njih još 661 spriječeno je da uđe u BiH na granici sa Srbijom i Crnom Gorom. Broj ilegalnih migranata raste iz dana u dan. U posljednjih mjesec dana otkriveno je oko 480 migranata. Kada pređu granicu, u teškom su stanju. Umorni, izgladnjeli. Reporteri Stava bili su na graničnom prijelazu kod Višegrada, gdje svaki dan u Bosnu i Hercegovinu uđe oko 50 migranata

Stav piše i o problemu bh. državljana koji se moraju vratiti u BiH iz zapadne Evrope.

Pouzdani podaci o broju bosanskohercegovačkih državljana koji u zemljama zapadne Evrope borave bez dozvole postoje samo u Njemačkoj. Samo će iz ove države u Bosnu i Hercegovinu biti vraćeno 3.300 osoba koje u Njemačkoj nisu dobile azil.

Reporteri Stava bili su u Australiji odakle donose priču o bošnjačkoj zajednici u toj državi.

Tokom agresije na našu domovinu počeli su prvi masovniji dolasci naših sugrađana u Australiju, a nastavljeni su i u poslijeratnom periodu. Nakon što su neke evropske zemlje odlučile da više ne žele pružati utočište izbjeglicama iz Bosne i Hercegovine, procijenivši da su po okončanju rata ispunjeni svi uvjeti za njihov povratak, mnogi su evropske adrese zamijenili onim australijskim.

Za Stav govori Avdo Huseinović, režiser, novinar, istraživač i publicista i kaže: „Bošnjaci više ne smiju zaboravljati“.

“Priče iz doba rata protiv Bosne su neiscrpne. Dok nas bude, dokazivat ćemo istinu o nama. Ona se sama neće kazati. Narod smo koji se plaši sjećanja, koji ne voli sjećanje. Mi ne smijemo više zaboravljati. Genocid nam mora biti trajni predmet istraživanja”, tvrdi Huseinović.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 15. marta, širom Bosne i Hercegovine.

 

 

 

 

Prethodni članak

Dino Titolitare

PROČITAJTE I...

Sazivanje Prvog bošnjačkog sabora, demokratska i slobodna atmosfera u kojoj se odvijao, odluke i zaključci koji su doneseni, nacionalno jedinstvo koje je pritom iskazano te dalekosežne posljedice koje je polučio predstavljaju historijsku vododijelnicu, trenutak kada su poslije jednog teškog i dugog stoljeća Bošnjaci konačno postali moderan politički narod koji se čvrsto opredijelio ne samo da opstane već i da stupi na svjetsku pozornicu kao politički suveren, kulturološki poseban te prije svega državotvoran narod.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!