NOVI STAV: Istanbulska poruka Dodiku

„Ne samo da se usaglasilo da će budući autoputevi ili brze ceste od Sarajevo do Beograda ići na dva pravca, i preko Tuzle i preko Višegrada, nego je poslana i jasna poruka Miloradu Dodiku da mu na potezu Banja Luka – Beograd – Moskva ne cvjetaju ruže. Vidjelo se to i u njegovoj ošamućenoj i zbrkanoj izjavi povodom sastanka u Istanbulu u kojoj je pokušao oslikati da je Vučić maltene u Istanbul otišao u šoping na Kapali čaršiju. A nije! Čović i Ivanić također su pokušali umanjiti uspjeh ovog susreta objašnjavajući da Predsjedništvo BiH nije usaglasilo ništa u vezi s autoputem pa se pozivali na ranije Izetbegovićeveve izjave da se vanjska politika BiH vodi u Sarajevu“

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Jedna od središnjih tema 152. broja Stava je trilateralni sastanak u Istanbulu na kojem su razgovarali turski, srbijanski i bh. zvaničnici Recep Tayyip Erdoğan, Aleksandar Vučić I Bakir Izetbegović.

„Ne samo da se usaglasilo da će budući autoputevi ili brze ceste od Sarajevo do Beograda ići na dva pravca, i preko Tuzle i preko Višegrada, nego je poslana i jasna poruka Miloradu Dodiku da mu na potezu Banja Luka – Beograd – Moskva ne cvjetaju ruže. Vidjelo se to i u njegovoj ošamućenoj i zbrkanoj izjavi povodom sastanka u Istanbulu u kojoj je pokušao oslikati da je Vučić maltene u Istanbul otišao u šoping na Kapali čaršiju. A nije! Čović i Ivanić također su pokušali umanjiti uspjeh ovog susreta objašnjavajući da Predsjedništvo BiH nije usaglasilo ništa u vezi s autoputem pa se pozivali na ranije Izetbegovićeveve izjave da se vanjska politika BiH vodi u Sarajevu“, stoji u uvodniku novog broja Stava.

Stav nastavlja istraživati dešavanja u Islamskom centru Graz kojeg je IZ BIH nedavno isključila iz svog članstva.

Nakon što je Stav u broju 150 objavio tekst o zbivanjima u jednom od najvećih bošnjačkih džemata u dijaspori, tamošnji džematlija i vakif Islamskog centra Rasim Begić kupio je nekoliko primjeraka Stava i pokušao ih u vrijeme džuma-namaza podijeliti među džematlijama. Na šezdesetodvogodišnjeg Begića fizički je nasrnuo poznavalac borilačkih vještina Jasmin Ahmić, zamjenik sekretara IKC Graz, nakon čega je reagirala i policija, a Begiću je pružena medicinska pomoć.

U Sarajevu je održan okrugli sto “Budućnost islama i muslimana u Evropi na primjeru Bosne i Hercegovine i Andaluzije”, na kojem je zaključeno:  „Evropa nije ekskluzivno kršćanski kontinent“.

Na skupu su sudjelovali prominentni političari i akademski radnici, među kojima i visoki predstavnik Valentin Inzko, Drahoslav Stefanek, šef kancelarije Vijeća Evrope u BiH, Adil Osmanović, ministar civilnih poslova BiH, Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice, Safet Softić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne Skupštine BiH, Abdulah Skaka, gradonačelnik Sarajeva, Semir Efendić, načelnik Općine Novi Grad, Ibrahim Hadžibajrić, načelnik Općine Stari Grad, te brojni ambasadori u Bosni i Hercegovini. Učesnici okruglog stola bili su Bakir Izetbegović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, İbrahim Kalın, glasnogovornik Predsjedništva Republike Turske i savjetnik predsjednika Erdoğana, Oliver Wittke, član Parlamenta Njemačke, Fahrudin Rizvanbegović, umirovljeni redovni profesor književnosti i bivši ministar obrazovanja FBiH, te Timothy John Winter, dekan Muslimanskog koledža Cambridge.

Stav u novom izdanju piše i o „Sindikatu u zagrljaju socijaldemokrata”.

Iako bi sindikat morao biti nezavisan u svakom pogledu, u slučaju Saveza samostalnih sindikata BiH, ili barem njegovog užeg rukovodstva, to nije tako. Od ranije je poznato da je predsjednik Saveza Ismet Bajramović na strani jedne političke partije, a neki tvrde da je viđen i na političkim skupovima jedne stranke, a čak je i neke aktivnosti Saveza finansirala ta politička partija.

Vlada Sjedinjenih Američkih Država dodijelila je sredinom januara Bobu Doleu (95), bivšem američkom senatoru, počasnom građaninu Sarajeva, Zlatnu medalju Kongresa. Ta je nagrada namijenjena osobama koje su dale trajni doprinos historiji i kulturi SAD-a. Dole je jedan od najvećih prijatelja BiH u svjetskoj politici. Godinama je u toku agresije na BiH tražio sankcije za Srbiju i skidanje embarga na uvoz oružja nametnut Vladi Republike Bosne i Hercegovine, neprestano zahtijevajući da se BiH omogući pravo na odbranu. Stav donosi dijelove istraživačkog rada Saving Bosnia on Capitol Hill: the case of Senator Bob Dole, koji je objavio Hamza Karčić sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka.

Već pola stoljeća Vasilija Jamakosmanović (83), udovica domara Zemaljskog muzeja Mustafe Jamakosmanovića, živi u ovoj instituciji. Njezin je muž zaradio penziju radeći u Muzeju. No, on i Vasilija nikada nisu uspjeli dobiti svoj stan iako na njega imaju pravo. Vasilija za sebe, smijući se, kaže da je najstariji eksponat ove najvažnije institucije kulture države Bosne i Hercegovine. Stav donosi njenu nevjerojatno zanimljivu životnu priču.

Irfan Mirza američki je državljanin porijeklom iz Indije. Direktor je u odjelu za istraživanje kompanije “Microsoft”. Njegova veza s Bosnom i Hercegovinom počela je 1992. godine, kada je putem humanitarnih organizacija dostavljao pomoć u našu zemlju. Oženjen je Bosankom porijeklom iz Donjeg Vakufa, s kojom ima troje djece. Autor je knjiga Historija Bosne i Hercegovine i Osnove za razumijevanje genocida u Bosni i Hercegovini. Dobrovoljno radi kao predsjedavajući grupe za obrazovanje pri Bosansko-američkom institutu, u kojem mlade podučava da budu snažni i efektni zastupnici Bosne i Hercegovine i svojih zajednica. Irfan Mirza govori za Stav.

Krajiške općine ne mogu same sačuvati autohtono prirodno bogatstvo, stoga u ovom broju Stava možete pročitati „Vapaj za spas kestenovih šuma“.

Nikada u javnom i privatnom sektoru nije urađen cjelovit pristup uzgoju, razvoju i eksploataciji kestena. Dugo se pothranjivala i dilema o pristupu kestenu kao šumskoj vrsti ili kao voćki, jer se dobivao skroman plod, a drvna masa nepodesna i za loženje i za daljnju preradu.

Priča o sandžačkoj željeznici aktuelna je samo prije ratova i izbora. Nedostatak željeznice u Novom Pazaru i općinama u okruženju utjecao je na ekonomski razvoj ovog kraja te kasnije na ovom području nastale migracije i negativne društvene procese. U ovom dijelu Sandžaka nikada nije bilo ozbiljnijeg privrednog razvoja jer nije bilo komunikacija, prije svega kvalitetne putne mreže i željeznice. Novi Stav piše zašto Novi Pazar 150 godina čeka vozove.

Reporteri Stava bili su na treningu bh. hokejaša.

„Napredak od 1. januara, kada smo dobili ledenu plohu, do danas je ogroman. Svi su igrači maksimalno posvećeni. Dva mjeseca leda, koliko mi imamo, ozbiljan je problem za nas. Možemo tražiti izgovore, ali to neće riješiti ništa, moramo iskoristiti ovo što imamo i u februaru, uz, nadam se, punu dvoranu “Huan Antonio Samaran”, pobijediti ove utakmice“, priča za Stav Amar Lemeš

„Usred kršćanskog, plemićkog groblja jedan turski nišan s harfovima i ajetima, uredan, neoštećen, sačuvan u potpunosti kako ga je njegov vlasnik još za svog života prije više od dvjesto godina uredio i dao da se napiše sav taj dragocjeni sadržaj na deset svjetskih jezika.“ Suradnik Stava Šaban Gadžo bio je u Beču, na grobu Josepha von Hammera.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 1. februara širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Naime, u toku je svojevrsna “false flag” operacija nastala u nekoj od regionalnih obavještajno-političko-medijskih kuhinja, a kojih je Dnevni avaz dio. Insistiranje Radončićevih novina da se radi o prijetnjama koje navodno dolaze iz “radikalnih islamističkih krugova”, pokušaj da se u to involviraju Radončiću omražene osobe iz pravosuđa poput Meddžide Kreso, otvoreno korištenje kao izvora čovjeka kojeg su do jučer na stranicama Avaza nazivali umno poremećenom spodobom, pokušaj da se prijetnje iskoriste da bi se atakovalo na OSA-u, još jedinu državnu instituciju koja nije pala u šape antidržavne osovine Dodik – Čović – Radončić, i suluda namjera da se za sve to optuži ni manje ni više nego Bakir Izetbegović pokazuje da je na sceni nešto više od standardnog Radončićevog političkog beščašća i uobičajenog avazovskog propagandnog oportunizma.

„Pokušaji Srba na Kosovu da pod utjecajem Beograda organiziraju “Zajednicu srpskih općina” vjerovatno je da su dodatna inspiracija Čoviću da na putu ka “trećem hrvatskom entitetu” u BiH, što formalno, što neformalno, što tajno, što javno, gradi “Zajednicu hrvatskih kantona i općina”. Takvi uspjesi Čovića u pogledu distanciranja od suvereniteta Sarajeva pojačavaju šanse da se Srbi na Kosovu izmaknu od suvereniteta Prištine, i obratno. Zato je saradnja velikosrpske i velikohrvatske politike najizazovnija tema i za graditelje i za rušitelje mira i sigurnosti na Balkanu“

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!