NOVI STAV: Ideologija komunizma

Komunizam je bio iskustvo moći, brutalno, militantno, nesporno i genocidno. Tačka u kojoj se ozbiljni historičari, bez obzira na njihovu ideologiju, slažu jeste činjenica da je kao historijski oblik države komunizam dostigao nivo kontrole nad stanovništvom koji nikada prije nije bio postignut.

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Koliko smo nezahvalni i zašto turske milione ne ubrajamo u investicije tema je uvodnika novog broja Stava.

Uprkos svim neargumentiranim kritikama i optužbama, Turska ne odustaje od prijateljskog odnosa prema Bosni i Hercegovini. Teško je uopće nabrojati sve projekte koje su uradili Generalna direkcija vakufa Republike Turske, TIKA, “Yunus Emre”, mnoge općine turskih gradova i slično. Samo turska direkcija vakufa i TIKA uložili su stotine miliona u našoj državi, a da ne govorimo o ostalim turskim institucijama.

U broju 218 dopsinik Stava iz Turske piše o odjecima posjete članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine toj zemlji i zašto je za BiH značajna podrška moćnog prijatelja.

Turska na izgradnju autoputa Sarajevo – Beograd ne gleda samo kao potencijal razvoja cijele Bosne i Hercegovine nego i kao način da se regija stabilizira, kako je potpisivanje memoranduma ocijenio turski predjednik Erdoğan.

Novi Stav donosi detaljnu analizu susreta kojeg su organizirali čelnici Njemačke i Francuske sa najvišim dužnosnicima zemalja zapadnog Balkana.

Rezultati berlinskog skupa daleko su od spektakularnih, no očekivani su s obzirom na stanje u EU, ozbiljnu političku i krizu identiteta, zabrinjavajuće islamofobne sentimente, rušenje multilateralizma i na trgovački, moralno i idejno potpuno nedosljedan sukus američke politike, koja vrijednosti na kojima počiva međunarodni poredak dovodi ne samo u pitanje već i egzistencijalnu opasnost. Stoga je jasno da, osim EU i SAD, na scenu moraju stupiti i druge sile, poput Turske i Rusije, zašto ne i usaglašeno.

Reporteri Stava bili su u Kiseljaku, srednjebosanskom gradiću u kojem se Bošnjaci plaše ukidanja škola.

Osnovno obrazovanje u Kiseljaku uređeno je tako da postoje škole koje rade po hrvatskom planu i programu i škole koje rade po bosanskom planu i programu, dakle, škole za hrvatsku i škole za bošnjačku djecu. Razlike između ovih škola izrazite su. Škole za hrvatsku djecu uređene su, imaju svu potrebnu infrastrukturu i najmoderniju opremu, dok u školama za bošnjačku djecu prokišnjavaju krovovi, nema adekvatnih sportskih sala, općenito, premalo je prostora. Ali ono što bošnjačke škole krasi jesu učenici, mnogo njih, dok hrvatske muku muče s ispunjavanjem pedagoških standarda u pogledu broja učenika.

Povodom Dana pobjede nad fašizmom Stav donosi članak o ideologiji nastaloj u državi koja je porazila nacizam i koja se nakon 1945. godine pretvorila se u svoju suprotnost.

Komunizam je bio iskustvo moći, brutalno, militantno, nesporno i genocidno. Tačka u kojoj se ozbiljni historičari, bez obzira na njihovu ideologiju, slažu jeste činjenica da je kao historijski oblik države komunizam dostigao nivo kontrole nad stanovništvom koji nikada prije nije bio postignut. Uoči 80. obljetnice lenjinističke revolucije, u ruskim novinama prvi put objavljeno je cjelovito istraživanje o broju ubijenih od strane komunističkih režima diljem svijeta od 1917. do 1987. godine. Tada je objavljen podatak o 110 miliona žrtava tog režima. Komunizam je u tom trenutku i zvanično postao najsmrtonosnija ideologija 20. stoljeća.

Reporteri Stava bili su u Bužimu u kojem je održan “Festival rada” bh. srednjoškolaca. Kao manifestacija znanja, vještina i prije svega upoznavanja i prijateljstva, do sada se održavao na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, a ove godine prerastao je u državnu manifestaciju s obzirom na to da su ovaj put u Bužimu svoja znanja i vještine predstavili i učenici nekih srednjih škola iz entiteta Republika Srpska, kao i Brčko Distrikta. Domaćini ove manifestacije, Mješovita srednja škola “Hasan Musić” i Općina Bužim, ugostili su osam stotina takmičara i oko tri stotine mentora i nastavnika iz trideset i četiri bh. grada

Za novi Stav govori Emir Ašćerić, predsjednik Asocijacije mladih SDA Sandžaka.

„Mi više u našem gradu nećemo da trpimo da nam se ulice zovu po inspiratorima zločina nad nama i ličnostima koje predstavljaju simbole genocida. Upravo zbog sistemske relativizacije, mi danas sve češće čujemo parole: “Oj, Pazaru, novi Vukovaru, oj, Sjenice, nova Srebrenice”, a vidimo da je Karađorđevim nedjelima Sjenica bila prva “Srebrenica”. Želimo da promijenimo sve one nazive oko kojih se dijelimo, a prema projektu koji smo predložili, upravo te promijenjene nazive želimo nazvati po pojmovima i ličnostima koje simboliziraju antifašizam“, kaže, između ostalog, Aščerić.

Novi Stav iz Srebrenice donosi povratničku priču braće Ajšić koji proizvode ćumur. Povratnika kao što su braća Ajšić priličan je broj u srebreničkim selima. Oni koji su vrijedni, hoće raditi, ponekad i naporno kao Ajšići, žive solidno od svog rada.

U novom Stavu čitajte članak o 245 godina od prvog zapisivanja “Hasanaginice”, balade s kojom su Bošnjaci kročili u evropsku književnost.

Hasanaginica je mogla nastati isključivo u onoj sredini u kojoj se islam živio kao način života i u kojoj su svi socijalni, pa i pravni aspekti, bili uređeni islamom, odnosno Šerijatom. Puštam te, puštam te, puštam te – riječi su koje označavaju neopozivi raskid bračne zajednice u islamu. Ova trostrukost prisutna je i u Hasanaginim riječima. Ne čekaj me ni u dvoru b'jelomu, ni u dvoru, ni u rodu momu – poručuje Hasanaga, udarivši pečat na raskid bračne zajednice sa suprugom, i ne ostavivši nikakvu mogućnost da njih dvoje nastave živjeti zajedno

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, devetog maja, širom Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!