NOVI STAV: Hiljadu lica Aleksandra Vučića

„Niko ne bi trebao ružno misliti o međusobnom iskazivanju ljubavi i srodstva srpskog naroda na Balkanu ako ona nije nasilna prema drugima. No, mi ovdje ne govorimo o ljubavima jer primjećujemo ponovo udruživanje za ostvarivanje (veliko)srpskog interesa na štetu drugih naroda. Vučićeve namjere u vanjskopolitičkom kretanju, dakle, mnogo su dublje od onih koje on deklarativno izgovori – želja za pomirenjem, saradnju, stabilnost i slično“

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Jedna od tema ovog 135. broja Stava je i politika Aleksandra Vučića prema Bosni i Hercegovini, odnosno, „šta predsjednik Srbije poručuje kada otvara dionicu autoputa “9. januar”.

„Niko ne bi trebao ružno misliti o međusobnom iskazivanju ljubavi i srodstva srpskog naroda na Balkanu ako ona nije nasilna prema drugima. No, mi ovdje ne govorimo o ljubavima jer primjećujemo ponovo udruživanje za ostvarivanje (veliko)srpskog interesa na štetu drugih naroda. Vučićeve namjere u vanjskopolitičkom kretanju, dakle, mnogo su dublje od onih koje on deklarativno izgovori – želja za pomirenjem, saradnju, stabilnost i slično“, stoji, između ostalog, u članku Stava.

Stav detaljno izvještava sa akademije održane povodom Dana Bošnjaka i obilježavanja Prvog bošnjačkog sabora.

“Bošnjaštvo i bosanstvo pojmovi su koji uopće ne isključuju jedan drugog, isto kao što ni Srbin koji se rodio i živi u Bosni i Hercegovini ne isključuje Bosanca, građanina BiH koji prihvata ustav i njegove vrijednosti. Takvo stanje možemo naći i u mnogim državama Evrope i svijeta. U tom smislu, to pitanje, zapravo, dolazi od onih etnocentričnih pojmova i postavki koje su proizvele agresiju na Bosnu i Hercegovinu i koje i dalje agresivno nastoje predstaviti da je etničko jedino isključivo, ne samo dominantno nego i apsolutno. To vodi u drugi ekstrem koji je u povijesti Evrope bio poznat kao fašizam”.

U razvijenim društvima i državama osobe koje su visoko kotirale na strani onih koji su počinili najveće ratne zločine ne bi mogle ni pomisliti da obnašaju neku funkciju u postratnom periodu. U Bosni i Hercegovini to nije slučaj. Svetlana Cenić imenovana je od strane Vlade Federacije na mjesto predsjednika Nadzornog odbora BH Telecoma. Historičar Jasmin Medić, rodom iz Kozarca i dopisnik Stava iz Prijedora, Sudbin Musić, autorskim člancima  komentiraju ovaj skandal.

Stav donosi nastavak teksta Kritika autošovinističkog uma, u kojem analizira knjigu Tarika Haverića.

Knjigu Kritika bosanskog uma Tarika Haverića analizirali smo u skladu s mišlju kako “cilj mitskih naracija nije da iznose historijsku istinu o svijetu, već da ispune određenu funkciju” i kako “ta funkcija, a ne sâma naracija, treba da bude predmet kritike”. Riječ je o djelu Tarika Haverića koje je do sada neopravdano zaobilaženo od “bosanskomuslimanskog subjekta”, a glorificirano u onim krugovima koji Andrića smatraju nedodirljivim polazištem za sve poglede na Bošnjake i islam na ovim prostorima.

Fakultet islamskih nauka (FIN) Univerziteta u Sarajevu obilježava 40 godina rada. Utemeljen je 29. septembra 1977. godine, a pokrenuli su ga entuzijasti iz Islamske zajednice tadašnje Jugoslavije, muslimanski vjernički narod skoro cijelog Balkana, a dužnost prvog dekana obavljao je akademik Hamdija Čemerlić. Ključne institucionalne uloge u gradnji FIN‑a imali su Husein ef. Đozo, reisul-ulema Sulejman ef. Kemura, akademik Hamdija Čemerlić, predsjednik Sabora Islamske zajednice i reisul-ulema Naim ef. Hadžiabdić.  Za Stav o obljetnici Fakulteta govore dekan i profesori FIN-a.

Reporteri Stava bili su u Tutinu, razvijenoj sandžačkoj općini iz koje niko ne odlazi.

Jedinstveni kanjon Ibra, planinska površ Ponor i nepregledne šume Mokre Gore, Ribaćko jezero i Vidrenjak, bajkoviti beskraj Pešterske visoravni… Ovaj jedinstveni prirodni ambijent smješten je na ne tako velikom području općine Tutin. Jedna od karakteristika Tutina jeste što je to grad s najvećim procentom manjinskog stanovništva u svijetu. Prema podacima s popisa stanovništva iz 2011. godine, u Tutinu živi 31.155 stanovnika, od čega je preko 90% Bošnjaka, a službeni je jezik bosanski. Ovo mjesto nekada je slovilo za najnerazvijeniju općinu u Jugoslaviji, a danas se smatra jednim od najperspektivnijih mjesta u Srbiji. Za Stav o ovom uspjehu govori Esad Džudžo, predsjednik Centra za bošnjačke studije u Tutinu i potpredsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Novom Pazaru.

Stav piše o hidžabu kao modnom detalju.

Danas, kada svi težimo pratiti modu, neko više a neko manje, pitanje je da li je dovođenje hidžaba u vezu s haljinama koje otkrivaju ženino tijelo pozitivno za islam, ili mu je suprotno? S obzirom na to da je hidžab islamska naredba, a ne modni detalj, čemu doprinosi korištenje hidžaba na modnoj reviji s providnim haljinama.

Prodaja ulaznica za utakmicu Bosne i Hercegovine i Belgije na crnom tržištu cvjeta, cijene u oglasima dostižu i vrtoglavih 500 maraka, mada se mogu nabaviti i za sedamdeset ili osamdeset, ali jedno pitanje vrijedno je pažnje istražnih organa – otkud toliko ulaznica na crnom tržištu.

U ovom broju Stav donosi analizu rezultata referenduma u Kataloniji, piše o dokumentarnom filmu „Tifa“, nagradi FIBA-a Raziji Mujanović, odlasku Ezhera Arnautovića, graditelja moderne Zenice…

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, petog oktobra, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Naime, u toku je svojevrsna “false flag” operacija nastala u nekoj od regionalnih obavještajno-političko-medijskih kuhinja, a kojih je Dnevni avaz dio. Insistiranje Radončićevih novina da se radi o prijetnjama koje navodno dolaze iz “radikalnih islamističkih krugova”, pokušaj da se u to involviraju Radončiću omražene osobe iz pravosuđa poput Meddžide Kreso, otvoreno korištenje kao izvora čovjeka kojeg su do jučer na stranicama Avaza nazivali umno poremećenom spodobom, pokušaj da se prijetnje iskoriste da bi se atakovalo na OSA-u, još jedinu državnu instituciju koja nije pala u šape antidržavne osovine Dodik – Čović – Radončić, i suluda namjera da se za sve to optuži ni manje ni više nego Bakir Izetbegović pokazuje da je na sceni nešto više od standardnog Radončićevog političkog beščašća i uobičajenog avazovskog propagandnog oportunizma.

„Pokušaji Srba na Kosovu da pod utjecajem Beograda organiziraju “Zajednicu srpskih općina” vjerovatno je da su dodatna inspiracija Čoviću da na putu ka “trećem hrvatskom entitetu” u BiH, što formalno, što neformalno, što tajno, što javno, gradi “Zajednicu hrvatskih kantona i općina”. Takvi uspjesi Čovića u pogledu distanciranja od suvereniteta Sarajeva pojačavaju šanse da se Srbi na Kosovu izmaknu od suvereniteta Prištine, i obratno. Zato je saradnja velikosrpske i velikohrvatske politike najizazovnija tema i za graditelje i za rušitelje mira i sigurnosti na Balkanu“

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!