NOVI STAV: Granica BiH je na Drini i na Savi, i tako će i ostati

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nalazi se na kraju svog osmogodišnjeg mandata. Pred predsjednikom najveće bošnjačke stranke nalazi se izazov novih izbora u BiH 7. oktobra. Za Stav govori o svojoj posjeti Palestini, komentira česte usporedbe položaja Bošnjaka i Palestinaca, odgovara na pitanja o tome “kuda Bošnjaci trebaju ići” i šta su prednosti, a šta manjkavosti bošnjačke pozicije između Istoka i Zapada.

 

U prodaji je novi, 184. broj magazina Stav.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović nalazi se na kraju svog osmogodišnjeg mandata. Pred predsjednikom najveće bošnjačke stranke nalazi se izazov novih izbora u BiH 7. oktobra. Za Stav govori o svojoj posjeti Palestini, komentira česte usporedbe položaja Bošnjaka i Palestinaca, odgovara na pitanja o tome “kuda Bošnjaci trebaju ići” i šta su prednosti, a šta manjkavosti bošnjačke pozicije između Istoka i Zapada. Nadalje, osvrće se na nedavnu međunarodnu političku buru u vezi s rješenjem odnosa između Kosova i Srbije, te bez “dlake na jeziku” odgovara na pitanje ima li plan B, C, D… ako dođe do eskalacije odnosa u BiH. Izetbegović govori o informacijama koje dobija s terena u vezi s mogućim rezultatima skorih izbora, daje procjene u vezi s kvalitetom kandidata za buduće članove Predsjedništva BiH, a otkriva i šta planira nakon izbora.

Novi broj Stava donosi analizu razloga predizbornog dolaska ruskog ministra vanjskih poslova, Sergeja Lavrova, Banjoj Luci.

U grčevitoj borbi da pobijedi na predstojećim općim izborima, Dodik je sebi i svom SNSD-u navodno osigurao podršku predsjednika Rusije i Srbije – Vladimira Putina i Aleksandra Vučića. Javnost misli kako Dodik ima apsolutnu podršku Putina, Vučića i njihovih najbližih saradnika. S njima Dodik učestalo kontaktira prilikom svojih odlazaka u Rusiju i Srbiju ili prilikom dolazaka ruskih, odnosno srbijanskih zvaničnika u Banju Luku

Novi Stav piše o novim fašističkim pokličima nacionalsocipate Ivice Lučića.

Za Lučića, pokušaj gradnje džamije u Neumu nema nikakve veze s vjerom i praktičnom potrebom vjernika. Za njega je džamija u Neumu, dakle, pričina Erdoğanovog neosmanskog sna i bošnjačke “zelene transferzale”, za njega je muslimanska bogomolja ustvari kasarna, bajuneta, svjetionik, raketa zemlja-zrak, ali i simbol “muslimanskog suvereniteta” na tom dijelu Jadrana i potpune bošnjačke dominacije nad Hrvatima u BiH. Začuđuje ovakvo bolesno isljeđivanje džamije u Neumu jer se u Rijeci, dakle, lučkom gradu sasvim blizu Zagreba, džamija Dušana Džamonje od samih Hrvata proziva “mediteranskom ljepoticom” i “primjerom suživota Hrvata i muslimana u Hrvatskoj”.

Švedsku očekuje politička neizvjesnost nakon nedjeljnih izbora na kojima su lijevi centar i desni centar gotovo izjednačeni, a krajnja je desnica, s kojom niko ne želi koalirati, ostvarila značajan rezultat zahvaljujući protuimigrantskoj političkoj platformi. Novi Stav donosi profil Jimmyja Akessona, lidera švedske desnice. Poznavatelji prilika u Skandinaviji upozoravali su na Åkessona i rast popularnosti njegove partije još prije četiri godine, kada su Švedski demokrati na izborima dobili 13 posto glasova. Åkesson je i tada govorio isto ono što je govorio u kampanji koja mu je prošlog vikenda donijela nove glasove: opasnost od islamizacije, koju je opisao kao “nacizam našeg vremena”.

Umro je Salim Obralić a novi Stav podsjeća na djelo ovog likovnog umjetnika, idejnog tvorca šehidskog nišana.

Salim Obralić bio je član Udruženja likovnih umjetnika Bosne i Hercegovine od 1972, a bio je i redovni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Osim slikarstva, bavio se i grafikom, ali i skulpturom. Autor je brojnih izložbi, a za svoj rad i zalaganje dobio je i brojna priznanja, između ostalih i Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva za slikarstvo 1983. godine.

Reporteri Stava izvještavaju o likovnoj umjetnosti i iz Tuzle, grada u kojem ona ima blistavu i dugu prošlost. U ovom su gradu rođeni, živjeli ili su radili umjetnici čija su djela ostavila dubok trag u društvu i kulturi Bosne i Hercegovine, a njihov je talent priznat i širom svijeta. Da bi podsjetili na njihove vrijednosti i upoznali zainteresirane o kakvim je velikanima riječ, uposleni u Muzeju Istočne Bosne u Tuzli organizirali su izložbu i predstavili odabrane radove nekih od umjetnika.

Novi Stav piše i o “Mađarima” u Sućesci kod Srebrenice.

Oko pet hiljada vojnika s područja Srebrenice služilo je u Prvom svjetskom ratu. Poginulo ih je hiljadu. Podaci o njima mogu se pronaći u Državnoj biblioteci Austrije. Oni koji su se vratili s ratišta pričali su o ratnim danima, stradanju, teškim trenucima, bitkama i zarobljavanju. Stotinu godina poslije, još se u srebreničkim selima pričaju nevjerovatne priče o povratnicima iz Prvog svjetskog rata.

Bili smo i u bihaćkom naselju Zavalje, krajiškom mjestu koje polahko, ali sigurno odumire.

Oni koji su već odavno migrirali odavde sada budzašto prodaju kuće i vikendice koje skoro da više niko i neće. Osim pokoji migrant koji, idući prema granici s Hrvatskom, svrati i prenoći u nekoj od njih. Uzme hrane i garderobe ako pronađe. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, ovo selo našlo se na udaru srpskih snaga na čijem je udaru konstantno bilo sve do jeseni 1994. godine, kada su okupirali župu i napravili od nje pravu pustoš. Pusto i pomalo otužnog izgleda, naselje Zavalje oživi tek nekoliko puta godišnje na blagdan Velike Gospe, Uskrs i Božić, a onda se opet vrati svojoj sivoj svakodnevici u kojoj nema omladine, niti se čuje dječija vika.

U Sarajevu je 7. septembra 2018. godine održana promocija časopisa Bošnjačka riječ, čiji je osnivač Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji. Časopis je osnovan 2006. godine i, pored objavljivanja naučnih radova i istraživanja, radova iz književnosti i kulture Bošnjaka, pratio je i rad Bošnjačkog nacionalnog vijeća. “Časopis je zamišljen da se pojavljuje u četiri sveske i četiri broja u toku godine kako bi mogao da prati sva aktuelna dešavanja. I zaista je u prvih deset godina svog izlaženja zadovoljio primarnu namjenu, da informira raznoliku publiku o svim važnim segmentima koji su važni za Bošnjake. U ovih prvih deset godina smo donosili ozbiljne naučno-istraživačke radove, književne uratke bošnjačkih klasika, kanonskih pisaca, preko recentne književnosti i mladih pisaca, potom tekstova iz oblasti historije, historije književnosti”, stoji u članku u novom izdanju Stava.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 12. septembra širom Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

Novi Stav otkriva detalje sumnjivog poslovanja pripadnika terorističke organizacije FETÖ u Bosni i Hercegovini. Mnogi od turskih državljana pristiglih u Bosnu i Hercegovinu nakon pokušaja državnog udara u Turskoj koriste pasoše koje je Vlada Turske poništila. S takvim nevažećim pasošima dobijaju u našoj zemlji dozvole za boravak upisujući “školovanje” ili se registriraju kao “direktori” fiktivnih firmi. Ovaj olakšavajući sistem dobijanja dozvola za boravak razlog je što je nakon pokušaja državnog udara terorističke organizacije FETÖ 15. jula 2016. godine naglo porastao broj otvaranja turskih firmi u Bosni i Hercegovini.

Komunizam je bio iskustvo moći, brutalno, militantno, nesporno i genocidno. Tačka u kojoj se ozbiljni historičari, bez obzira na njihovu ideologiju, slažu jeste činjenica da je kao historijski oblik države komunizam dostigao nivo kontrole nad stanovništvom koji nikada prije nije bio postignut.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!