NOVI STAV: General koji je spalio Vijećnicu

Ima li Američka ambasada moralno pravo izražavati svoje duboko razočarenje što je škola u Dobroševićima nazvana po “kontroverznom” Mustafi Busuladžiću ako znamo da u Sjedinjenim Američkim Državama postoje najmanje četiri biste četničkog generala Draže Mihailovića

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

U uvodniku broja 129 Faris Nanić piše o ludilu umjetnih i nasilnih podjela među Bošnjacima, vidljvih u raspravi u vezi sa imenom sarajevske Titove ulice.

“Redukcionistički poziv na ukidanje naziva Titove ulice u Sarajevu kao i velika većina reakcija, najčešće divljačkih, ukazali su nam na postojanje dvaju umjetno stvaranih tabora – građanskog, koji se voli kititi antifašizmom, i nacionalnog, kojem neki vole kačiti filofašizam. Također, spoznali smo i to da redukcija istine stvara podlogu za izvrtanje činjenica, stvaranje mitova oko kojih se grupiraju sljedbenici s kojima se onda može efikasno manipulirati“, piše Nanić i dodaje:  „Svjedočili smo jedan začudan fenomen; Titinu ulicu branili su Alijinim izjavama, a kada treba braniti Aliju i njegove ideje koje se svakodnevno krvoločno napadaju, šta onda rade – šute!“

Stav piše o američkoj politici dvostrukih aršina.

Ima li Američka ambasada moralno pravo izražavati svoje duboko razočarenje što je škola u Dobroševićima nazvana po “kontroverznom” Mustafi Busuladžiću ako znamo da u Sjedinjenim Američkim Državama postoje najmanje četiri biste četničkog generala Draže Mihailovića, da je o njemu Twentieth Century Fox 1943. godine snimio film Chetniks! The Fighting Guerrillas, da se njega “glorificiralo” na naslovnoj stranici časopisa Time, da mu je američki predsjednik Truman 1948. godine posthumno dodijelio “Orden za zasluge” i da se nijedna američka administracija od toga nije ogradila, štaviše, omogućeno je nesmetano djelovanje četničkog pokreta u SAD-u od Drugog svjetskog rata do danas.

Stav je pokucao na vrata zaboravljenih četnika.  Pronašli smo generala Tomislava Šipčića koji je odgovoran za paljenje Vijećnice i smrt 100 djece Sarajeva u ljeto 1992. godine.

Iako u razgovoru za Stav tvrdi kako nema pojma da je od sredine maja do sredine septembra 1992. godine u Sarajevu ubijeno više od stotinu djece, prema podacima Studije o stopi smrtnosti tokom opsade Sarajeva, koju je u augustu 2003. godine sačinilo Demografsko odjeljenje Tužilaštva Haškog tribunala, čak trećina svih civila stradalih tokom opsade ubijena je u periodu u kojem je granatiranjem i ubijanjem Sarajlija komandovao general Tomislav Šipčić.

Abdulah Sidran piše o smrti Melike Salihbeg Bosnawi.

“Otišao sam prije nekoliko sedmica da je obiđem, kao hastu kojoj eksperti odbrajaju posljednje dane života, poveo sa sobom i suprugu i ponio dvije svoje knjige na poklon kako se ne bi baš i izvana vidjelo da se ne radi o sastanku nego o rastanku, i da se više nećemo licem u lice gledati, za ovog ovdje života. U nje se lice bilo podmladilo.”

Stav piše i o tome zašto je za Sarajevo Barcelona više od grada

Na desetine akcija i milione eura potrošili su vlasti i građani Barcelone za pomoć Sarajevu. Tragedija Bosanaca i Hercegovaca bila je i njihova tragedija. Barcelona je grad koji je formirao 11. gradski distrikt nazvan Distrikt Sarajevo. Tokom ratnih godina građani Barcelone sakupljali su novac i humanitarnu pomoć za Sarajevo. Svakog ponedjeljka u 20 sati ispred Gradske vijećnice okupljali su se i minutom šutnje protestirali protiv opsade glavnog grada BiH.

Reporteri Stava posjetili su u tuzlanskoj bolnici Fatu Orlović koja iz bolesničkog kreveta poručuje: „Nikada neću odustati od borbe za svoju slobodu i svoje vlasništvo“.

“Za povratak se nešto davno trebalo uraditi. Napravili su kuće, a ne mogu da se vrate, i to mi je krivo. Ja sam se vratila na svoje, a ne znam kako je njima kada u 12 kvadrata žive ovdje u Tuzli, u Sarajevu ili Srebreniku, a toliku su svoju zemlju ostavili. Ja sam se vratila i ne dam svoju zemlju. Željela bih da se svako vrati na svoje.”

Za Stav govori Edhem Bakšić, predsjednik Udruženja “Mladi muslimani”.

Edhem Bakšić, diplomirani ekonomista (1973), predsjednik je Udruženja “Mladi muslimani”, a za sedmičnik Stav razobličuje besmislenost optužbi za navodni bošnjački povratak fašizmu, objašnjava ulogu “Mladih muslimana” i Mustafe Busuladžića u Drugom svjetskom ratu, te odgovara na pitanje mogu li Bošnjaci pristati na izjednačavanje uloga Alije Izetbegovića, Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića u ratu devedesetih godina 20. stoljeća

Spuštena je zavjesa na 23. izdanje SFF-a a novinar Stava pita „Gubi li SFF korak za vlastitim renomeom“.

Iza svjetski priznatih gostiju, kvalitetnih filmova iz svih krajeva svijeta i neprekidne zabave koja traje tokom čitavih noći krije se tamni rudnik bez crvenog tepiha, blještavila, glamura, u kojem ljudi “kopaju”, “buše” i “ginu” kako bi SFF i Sarajevo nastavili živjeti. Ipak, čini se da i oni posustaju i, ako želimo da SFF opstane ovakav kakvog ga pamtimo i da postane još bolji, svi moramo pomoći, svi koji volimo ovaj grad.

Od ovoga broja u Stavu čitajte feljton „Hadž iz Bosne za vrijeme osmanske vladavine“.

Knjiga Hadž iz Bosne za vrijeme osmanske vladavine autora Aladina Husića bavi se hodočašćem u Meku kao jednom od temeljnih odrednica islamske duhovnosti čiji se kontinuitet može pratiti na bosanskohercegovačkom prostoru još od 16. stoljeća. Za potrebe ove studije, Husić je koristio značajna istraživanja Mehmeda Mujezinovića i Hivzije Hasandedića, ali i arhivsku građu iz Ankare, Istanbula, Dubrovnika, Venecije i Sarajeva. Također, autor se nije ograničio na određene pisane forme već na sve dostupne izvore koji bi mogli biti od koristi za temu, bilo da se radi o putopisu, administrativnim dokumentima ili epitafima. Ova vrijedna studija prva je te vrste koja se bavi fenomenom kontinuiranog hodočašća iz Bosne i Hercegovine u sveti harem, a podaci do kojih je došao Husić predstavljaju značajan iskorak u proučavanju ove teme.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 24. avgusta, širom Bosne i Hercegovine. 

 

PROČITAJTE I...

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, sedmični časopis Stav već drugu godinu zaredom organizira dodjelu nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti. Ove godine u sklopu ceremonije dodjele nagrade “25. novembar” bit će uručena priznanja i učenicima iz Konjević-Polja i Vrbanjaca za najbolje literarne sastave o Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku. Sistematska diskriminacija učenika koji izučavaju nastavu po bosanskom planu i programu u Vrbanjcima i Konjević-Polju nije se negativno odrazila na njihov odnos prema domovini i vlastitom jeziku.

„Fahrudin Radončić glavni je nosilac izazivanja, širenja i produbljivanja moralne i političke krize i negativnog stanja među Bošnjacima. Dalji trend takvih pogubnih Radončićevih utjecaja treba spriječiti glasanjem na izborima 2018. godine. Patriotske snage odgovorne su da narodu objasne karakter Radončićeve destrukcije. Ako društveni i politički faktori ispune tu vrstu svoje odgovornosti, onda ostaje samo odgovornost na narodu. Ako se problem Fahrudina Radončića ne objasni narodu, onda za posljedice nije odgovoran narod, već će biti odgovorni politički i drugi društveni faktori koji su trebali, a nisu narod osvijestili o opasnostima Radončićevog neprijateljskog djelovanja.“

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Niki 24.08.2017.

    Oni ga odlikovali i Vi stvarno mislite da će da idu protiv sebe ?

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!