NOVI STAV: Erdogan u Sarajevu

“Unija turskih demokrata Evrope 20. maja planira održati svoj Šesti redovni kongres. Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan boravit će na taj datum u radnoj posjeti Bosni i Hercegovini pa nam je potvrdio svoje učešće na kongresu. Stoga, ovo nikako nije skup u organizaciji Stranke za pravdu i razvoj već okupljanje na inicijativu jedne organizacije civilnog društva – Unije turskih demokrata Evrope”.

 

U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Jedna od središnjih tema 167. broja Stava jeste posjeta turskog predsjednika Erdogana Bosni i Hercegovini.

Tim povodom za Stav govori Zafer Sırakaya, predsjednik Unije turskih demokrata Evrope, koji kaže: „U sarajevskoj Zetri očekujemo oko 20.000 ljudi“.

“Unija turskih demokrata Evrope 20. maja planira održati svoj Šesti redovni kongres. Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdoğan boravit će na taj datum u radnoj posjeti Bosni i Hercegovini pa nam je potvrdio svoje učešće na kongresu. Stoga, ovo nikako nije skup u organizaciji Stranke za pravdu i razvoj već okupljanje na inicijativu jedne organizacije civilnog društva – Unije turskih demokrata Evrope”.

Kolumnista Stava analizira zašto fenomen „istrage poturica“ nikada nije prestao.

Svi ti pokušaji da se insistiranjem na šovinističkim stereotipima probude bošnjački kompleksi, da se odvratna propaganda o “poturicama” okrene na svoju glavu pa da je Bošnjaci počnu prakticirati na samima sebi, da se indirektnim prijetnjama Bošnjaci uplaše za vlastitu budućnost, stalno potenciranje razlika a ne sličnosti, predstavljanje današnje Republike Turske kao nekakve istočne despotije, cijela ta negativistička kampanja omalovažavanja turskih investicija, pomoći i pozitivne političke uloge Turske u BiH jednostavno ne može polučiti neki konkretan rezultat jer je demantiraju činjenice.

Također, u ovom broju Stava analiziramo kako je moguće da se u BiH „fašistima proglašavaju oni koji obnavljaju partizanska groblja“.

Prvi i drugi slave zločince i onog i ovog rata, fašiste onog i ovog doba, međusobno se prozivajući za kolaboraciju i zločine. Treći, koje se iz tzv. građanskog bloka stranaka prozivaju za fašizam, obnavljaju partizanska groblja u Mostaru i čiste spomen-obilježja antifašizma u Sarajevu, jer ne zaboravimo da je JU Muzej “Alija Izetbegović” uz pomoć aktivista iz mladeži SDA i političkih predstavnika ustanova iz kantona pod kontrolom SDA pred 6. april očistila zapuštene Vrace. Rade ono što, recimo, ljevici i građanskim strankama nije palo napamet.

Reporteri Stava bili su na obilježavanju Dana zlatnih ljiljana u Zenici.

“Ne postoji časniji skup i važnije mjesto gdje se može biti osim ovog ovdje danas među vama, najhrabrijim sinovima Bosne i Hercegovine. Danas je i Dan pobjede nad fašizmom, a vi ste bili najzaslužniji uzori koji ste pobijedili povampirene fašističke ideologije koje su se javile na ovom tlu. Naivno smo vjerovali da je 1945. godine trajno pobijeđen fašizam i da se više nikada neće ponoviti masovni logori, genocid i zločini, ali nažalost, baš mi u BiH, a posebno bošnjački narod, tome smo svjedočili.”

U ovom broju Stav piše o čuvenoj gračaničkoj porodici Prohić. Pravednika Sabriju Prohića ubili su komunisti 1946. godine a njegovo tijelo nikada nije nađeno.

Sabrija Prohić jedan je od četvero gračaničkih Prohića koji će 29. maja ove godine i zvanično biti proglašeni “pravednicima među narodima” u sarajevskoj sinagogi. Sabrija Prohić, njegova supruga Safeta, majka Esma i brat Avdo Prohić imenovani su “pravednicima” jer su tokom Drugog svjetskog rata spasili jevrejsku djevojčicu Nadu Kolman. Priznanje će nasljednicima biti uručeno u zgradi Jevrejske općine.

Za Stav govori Enis Imamović, narodni poslanik SDA Sandžaka u Skupštini Srbije, koji kaže: „Tražit ćemo da se Bošnjacima vrati status konstitutivnog naroda u Srbiji.“

“Danas je Sandžak klasičan primjer evropske prekogranične regije između dviju budućih članica EU, Srbije i Crne Gore, koji je i po geografskim karakteristikama, ali i strukturi stanovništva, prirodnim i privrednim potencijalima gotovo identičan Južnom Tirolu. Tvrdimo da je ovo najbolje rješenje za tešku socioekonomsku situaciju u obama dijelovima Sandžaka iz kojih se ljudi masovno iseljavaju. Znam da se veoma malo ulaže i u dio Sandžaka koji se nalazi u Crnoj Gori.”

U Stavu čitajte i o krajiškim muslimanskim nišana, klesarskom umijeću vrijednih neimara.

Osim po materijalu od kojeg su izgrađeni, od nadgrobnih spomenika u ostalim dijelovima Bosne, krajiški bašluci bitno se razlikuju po izgledu i visini, te motivima kojima su ukrašeni. Pored kulturno-historijske, oni imaju spomeničku, estetsku te pejzažno-oblikovnu funkciju. U novije vrijeme stari krajiški nišani sve su izloženiji uništavanju, a praksa podizanja novih nišana u skladu s vlastitom tradicijom sve je rjeđa

Jedna od tema ovog broja Stava je sedamdeset godina Izraela, država stvorena oružjem i nasiljem.

Petak je, 16 sati, 14. maj 1948. godine. Hiljade ljudi okupile su se ispred zgrade. Iz velikih zvučnika grmi Deklaracija o nezavisnosti iz usta Ben-Guriona. “Jevrejski narod, kao i svi drugi narodi, ima prirodno pravo voditi samostalan život u suverenoj državi.” Oko 600.000 ljudi, jevrejskih doseljenika iz cijelog svijeta, objavili su kako je komad zemlje postao njihov. Nova država proglašena je iz zvučnika s prvog sprata zgrade na bulevaru Rothschild.

Otvorena je izložba “Tradicija i savremenost Tatara – poljskih muslimana”, koja govori o šesto godina tatarske odanosti Poljskoj.

Muslimanski vjerski savez u Republici Poljskoj, koji je obnovljen 1947. godine, okuplja šest vjerskih općina. U Poljskoj danas živi oko 3.500 Tatara. Od 1984. do 1990. građena je nova džamija u Gdańsku, a u Warszawi, Białystoku i Suchowoli postoje mesdžidi. Džamije i mezarja u Bochonikima i Kruszynianima proglašeni su 2012. godine historijskim spomenicima.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 17. maja širom Bosne i Hercegovine.

 

 

 

PROČITAJTE I...

Novi Stav otkriva detalje sumnjivog poslovanja pripadnika terorističke organizacije FETÖ u Bosni i Hercegovini. Mnogi od turskih državljana pristiglih u Bosnu i Hercegovinu nakon pokušaja državnog udara u Turskoj koriste pasoše koje je Vlada Turske poništila. S takvim nevažećim pasošima dobijaju u našoj zemlji dozvole za boravak upisujući “školovanje” ili se registriraju kao “direktori” fiktivnih firmi. Ovaj olakšavajući sistem dobijanja dozvola za boravak razlog je što je nakon pokušaja državnog udara terorističke organizacije FETÖ 15. jula 2016. godine naglo porastao broj otvaranja turskih firmi u Bosni i Hercegovini.

Komunizam je bio iskustvo moći, brutalno, militantno, nesporno i genocidno. Tačka u kojoj se ozbiljni historičari, bez obzira na njihovu ideologiju, slažu jeste činjenica da je kao historijski oblik države komunizam dostigao nivo kontrole nad stanovništvom koji nikada prije nije bio postignut.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!