NOVI STAV: Dvadeset dvije godine od genocida u Srebrenici

U ovom, 122. broju Stava, središnja tema je Srebrenica, 22. godišnjica genocida u tom bosanskohercegovačkom gradu. Povodom 11. jula Stav donosi niz članaka o Srebrenici, sudbinama njezinih ljudi i nastajanju tamošnjih institucija.

Pred Vama je novo izdanje magazina Stav.

U ovom, 122. broju Stava, središnja tema je Srebrenica, 22. godišnjica genocida u tom bosanskohercegovačkom gradu. Povodom 11. jula Stav donosi niz članaka o Srebrenici, sudbinama njezinih ljudi i nastajanju tamošnjih institucija.

“Staza spasa” Bege Bektića duga 63 dana, jedan je od tih članaka.

Priča je to o povratniku u Srebrenicu koji kaže: “Sjećanje na rat bilo je previše jako. Nisam mogao da se ne vratim. Od 2007. godine radim u općinskoj administraciji, a nakon što završim obaveze na poslu, idem na selo u Bektiće, gdje se pomalo bavim pčelarstvom i običnim seoskim poslovima. Mislim da sam ostvario svoj san.”

„Dječak u crvenoj trenerci“, dojmljiva je priča Alme Arnautović.

Dirljiva fotografija koju je kamerman Muhamed Kahrimanović snimio u julu 1995. godine, na kojoj muškarac miluje lice svog mrtvog brata, tek je djelić onoga što je Hasan Hasanović, tada dvadesetdvogodišnjak, pretrpio pokušavajući izaći živ iz srebreničkog pakla

Stav donosi i priču o tome kako je nastajao Memorijalni centar Srebrenica – Potočari.

“Mi smo našu djecu željeli vratiti ondje odakle su ih i odveli. Zbog toga smo proveli anketu među preživjelima. Potočari su bili jedino mjesto na kojem smo ih htjeli ukopati. Visoki predstavnik Wolfgang Petritsch donio je odluku prema našoj anketi”, prisjeća se Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklava Srebrenica i Žepa”

Stav piše i o ovogodišnjim „Danima Ajvatovice“.

Jedno od najvećih dovišta bosanskohercegovačkih muslimana jeste Ajvatovica. U sjećanje na pobožnog Ajvaz-dedu i čudo raspuknuća goleme stijene, svake se godine na njoj okupe hiljade vjernika. O odnosu vjernika prema Ajvatovici najbolje govori podatak da su je prozvali malom Ćabom.

U ovom broju Stav se bavi i teorijom evolucije u školskim programima.

Ako se na popisu 2013. godine kao vjernici izjasnilo 96,64% stanovništva Bosne i Hercegovine (50,7% muslimana, 15,19% katolika i 30,75% pravoslavaca), zar oni ne zaslužuju da se pitanje evolucije, koja je nesporno ateističko dogmatsko uporište, barem razmotri, realno sagleda i definira način njenog izučavanja? Zar nije normalno da se uvaži 3.412.512 vjernika u odnosu na 27.853 ateista i 10.816 agnostika u BiH.

Za Stav govori Jusuf Žiga, profesor na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu

„Desila se politikantska zloupotreba onoga što se odvijalo na Medicinskom fakultetu, kako od nekih medija, tako i od određenih osoba koje su predumišljajno iznosile u javnost netačne informacije, pri čemu je potiskivano u drugi plan ono što je možda najdragocjenije što se desilo u posljednje vrijeme ne samo na tom fakultetu, odnosno Sarajevskom univerzitetu, već i u cijeloj akademskoj zajednici ove zemlje, uključujući, naravno, i stvarne razloge zbog kojih je došlo do smjene“, tvrdi profesor Žiga.

Za Stav govori i Ivan Ejub Kostić, orijentolog i direktor Balkanskog centra za Bliski istok

Arapski jezik i književnost studirao je na Filološkom fakultetu u Beogradu, gdje se postepeno upoznavao s bliskoistočnom kulturom. I prije samog studija izražavao je veliko interesiranje za islamsko kulturno naslijeđe. “U tom inicijalnom periodu to je uglavnom išlo preko književnosti i muzike i snažne empatije spram palestinskog pitanja kao i duboke ljubavi prema Malcolm X-u i njegovoj beskompromisnoj borbi za prava Afroamerikanaca.

Takođe, u to vreme sećam se da sam slušao u nedogled fenomenalne ‘Sabri brothers’ očeve muzike qawali. Inače, zanimljivo je da je upravo jednog od dvojice braće Sabri nedavno ubio fanatik iz redova tzv. Islamske države. Tekstovi su tog benda u to doba meni bili zaista nesagledivo duhovno inspirativni”, kaže Ivan Ejub Kostić. Kao rođeni Beograđanin, primio je islam, a za Stav pri put javno progovara o svojoj konverziji

Kolumnista Stava Safet Pozder piše o smrti Admir-efendije Vukovića.

Ostaje i jedna crna mrlja u cijeloj priči, oličena kroz komentare primitivaca i divljaka koji su po društvenim mrežama davali svoje kvalifikacije i ocjene ovog slučaja. Svako priča o sebi i svako kazuje onako kako je odgojen i naučen. Neka im Bog sudi.

U ovom broju Stava možete pročitati i razgovor sa galeristom Ensarom Berberom.

“Odlučili smo da Sarajevo bude sjedište Fondacije “Mersad Berber” i ova je izložba, zapravo, njen prvi veliki projekt, s tim da Fondacija nosi nešto što je i naša dugoročna misija, a to je da zaživi ne samo kroz projekte već i kroz osnivanje jednog muzeja kojem bi Sarajevo opet bilo sjedište. Tu bi bila izložena stalna postavka dijela Mersada Berbera i taj bi muzej bio i sjedište Fondacije. Oficijelno još nismo počeli pregovarati s Gradom. Meni je drago da sada postoji ova jako pozitivna situacija u vezi s organizacijom same izložbe i kooperativnosti, počevši od Predsjedništva BiH, pa sve do gradskih struktura.”

Ognjen Tvrtković u ovom broju Stava piše o albumu koji je prije pola stoljeća promijenio tokove pop-kulture. Riječ je o The Beatles i albumu  “Orkestar Kluba usamljenih srca narednika Pepera”.

U augustu 1966. godine održali su posljednji koncert u Candlestick parku u San Franciscu, spremali su se da naredne krenu na turneju po Njemačkoj i Japanu, ali su je otkazali zbog prijetnji uzrokovanih čuvenom Lennonovom izjavom “da su popularniji od Isusa Krista”. I onda je pala odluka inicirana idejama Paula McCartneyja, da snime ploču koja će biti pokretač novih ideja.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 6. jula širom Bosne i Hercegovine.

 

 

 

PROČITAJTE I...

“Analizirajući zakonski tekst kao cjelinu, sa sigurnošću se može utvrditi da on ne predviđa izvođenje nastave u Kantonu Sarajevo na samo jednom od zvaničnih jezika. Ne može se nazivati diskriminacijom to što se nastava neće izvoditi na jeziku koji Ustavom i Zakonom nije priznat kao zvanični jezik. Niti jednim aktom nije utvrđeno postojanje jezika koji bi se imenovao kao ‘bosanski, hrvatski i srpski jezik’”

Edina Solak, Rasprave o jeziku u Bosni i Hercegovini od 1850. do 1914. godine, Institut za jezik, Sarajevo, 2014. godine, 278 stranica Knjiga Rasprave o jeziku u Bosni i Hercegovini od 1850. do 1914. godine Edine Solak među rijetkim je studijama ove vrste koje u obzir uzimaju literaturu i dokumente na osmanskom turskom jeziku. Pisana iz aspekta sociolingvistike, definirajući istovremeno šta je u jezičkoj politici pitanje struke a šta politike, studija na pregledan način predstavlja značaj i kontekst rasprava o jeziku u Bosni i Hercegovini u periodu koji obrađuje te ukazuje na činjenicu da se jezik u Bosni stoljećima nazivao bosanskim.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!