fbpx

NOVI STAV: Bošnjaci, ustajte prezreni na svijetu

Parada ponosa jeste festival slobode, javni iftar manifestacija je isključivosti i radikalizma. Psovati i vrijeđati vjerska osjećanja većine građana ove zemlje jeste sloboda govora, kritika takvih psovki i uvreda govor je mržnje. Ne slagati se s njihovim stavovima jeste cenzura, a usuditi ih se kritizirati nepatvoreni je fašizam, dok je dehumanizacija, demonizacija i javni linč njihovih neistomišljenika sloboda govora. Crno je bijelo, a bijelo je crno

U prodaji je novi broj magazina Stav.

Jedna od središnjih tema ovog 197. broja Stava je fašizam “antifašista”.

„Slaviti kult ličnosti jednog diktatora progresivno je i urbano, veličati one koji su nam donijeli demokratiju i slobodu nazadno je i ruralno. Patiti za jednopartijskim sistemom i policijskom državom moderno je i kozmopolitski, a primitivno je i šovinistički uživati u demokratskom višestranačju i nacionalnim strankama. LGBT osobe mogu na ulicama demonstrirati svoje “vrijednosti”, ali vjernička populacija svoje mora upražnjavati u kući, među četiri zida. Parada ponosa jeste festival slobode, javni iftar manifestacija je isključivosti i radikalizma. Psovati i vrijeđati vjerska osjećanja većine građana ove zemlje jeste sloboda govora, kritika takvih psovki i uvreda govor je mržnje. Ne slagati se s njihovim stavovima jeste cenzura, a usuditi ih se kritizirati nepatvoreni je fašizam, dok je dehumanizacija, demonizacija i javni linč njihovih neistomišljenika sloboda govora. Crno je bijelo, a bijelo je crno“, stoji između ostalog u analizi Stava.

U novom Stavu čitajte i o tome kome je interes da se Bošnjake u Hrvatskoj svodi na vjersku skupinu.

„Orkestrirana i sveprisutna propaganda najviše je doprinijela tome da Bošnjaci u Hrvatskoj gube svoj politički identitet i tonu u asimilaciju. Ljudi koji slove kao “akademici” i “intelektualci”, kada govore o BiH i Bošnjacima, ne propuštaju priliku Bošnjake nazvati Muslimanima. Vjerski i nacionalni identitet mora se razdvojiti. Prava koja muslimani u Hrvatskoj uživaju svakako su pohvalna i hvale vrijedna, ali priznanje nacionalnog identiteta posve je drugi segment ljudskih prava, jednako bitan kao i vjerski. Ustvari, na sceni je pokušaj nametanja slike da su Bošnjaci zadovoljni sa svojim manjinskim statusom i da isti nije potrebno popravljati niti unapređivati, što je, naravno, daleko od istine“, stoji u članku.

Novi Stav piše o miješanju Hrvatske u unutarnjue stvari Bosne i Hercegovine.

Ofanziva hrvatskih vlasti na rezultate općih izbora u BiH se nastavlja. Priprema se ni za koga obavezujuća saborska Deklaracija o položaju Hrvata u BiH, koja predstavlja protivljenje davnim odlukama visokog predstavnika, čime se ugrožava duh Dejtonskog sporazuma, a bogme i slovo koje stipulira nužne promjene Sporazuma, miješa se u unutrašnje stvari suverene države, a doseg će joj biti kao i one o Domovinskom ratu – samo za unutrašnju upotrebu. Naime, Deklaracija o tzv. Domovinskom ratu nije utjecala da se pravomoćno presudi UZP hrvaćanskom vrhu i hercegovačkim martolozima, a taj je vrh (Tuđman, Šušak, Bobetko) izbjegao kaznu otišavši s ovog svijeta prije izricanja pravomoćne presude. Prijedlog Deklaracije sadrži i prozivanje odluka visokog predstavnika iz 2000. i 2001. godine koje su donesene samo i isključivo zbog hrvatskih opstrukcija i zloupotrebe instrumenata osiguranja ravnopravnosti.

Novi broj Stava donosi portret Annegret Kramp-Karrenbauer, katoličke konzervativne karijerne političarke, nasljednice Angele Merkel na mjestu čelnice CDU (Njemačkih kršćanskih demokrata), vjerovatno najvažnije političke partije u Evropi.

Svjetski mediji posvetili su neuobičajeno mnogo pažnje izborima za čelnika jedne njemačke stranke, jer je to u isto vrijeme i pitanje najvjerovatnijeg budućeg kancelara ili kancelarke Njemačke, najmoćnije sile unutar Evropske unije, a to je pitanje koje umnogome određuje budućnost i način funkcioniranja EU. Sada sve zanima želi li CDU nastavak politike Angele Merkel ili povratak konzervativnim vrijednostima, možda čak približavanje stavovima glasača koji su na prošlim izborima glasali za desničarsku AfD.

Hrvatska policija premlaćuje migrante, pljačka im imovinu i nezakonito ih vraća u BiH. Rezime je to izvještaja Human Rights Watcha, objavljenog početkom ove sedmice.

Vraćanje tražitelja azila preko granice bez razmatranja njihovih slučajeva protivno je Zakonu o azilu Evropske unije, Povelje EU o temeljnim pravima i UN-ovoj Konvenciji o statusu izbjeglica iz 1951. godine, objavio je HRW. Evropska komisija treba pozvati Hrvatsku, članicu EU, da zaustavi i istraži vraćanje tražitelja azila u BiH i tvrdnje o nasilju nad njima. Isto bi tijelo trebalo pokrenuti pravni proces protiv Hrvatske zbog kršenja evropskih zakona

Novi Stav donis priču o prijevodima knjiga Alije Izetbegovića na strane jezike.

S obzirom na značaj Alije Izetbegovića u novijoj historiji, ne samo Bosne i Hercegovine već i islamske političke misli, njegovo je djelo prevedeno na mnoge jezike. Ipak, o tome ne postoje sveobuhvatni podaci. Razlog može biti i to što su mnogi strani izdavači objavljivali višestruka izdanja ne obazirući se na autorska prava. U posljednjih nekoliko godina na internetu se pojavilo više online-izdanja za koja također nisu tražena autorska prava. Zato je teško precizno utvrditi u kojem tiražu, u koliko izdanja i na koje su sve jezike prevođena njegova djela

Reporteri Stava bili su na Kupresu gdje još samo ponešto podsjeća da su u tom gradu živjeli Bošnjaci.

Nestalo je naših čaršija i pazarišta, ezana, mirisa naših avlija i sevdalinki. Nestalo je onog nekadašnjeg rahatluka. Jedno od naselja koje su u prošlosti izgradili Bošnjaci, a koji su danas svedeni na neznatnu manjinu, jeste i Kupres, gradić u Livanjskom kantonu, smješten u istočnom dijelu Kupreškog polja na 1.135 metara nadmorske visine.

Novi Stav donosi i priču o srebreničkim nekropolama stećaka.

Na listi UNESCO-a nema nijedne srebreničke nekropole uprkos tome što se na ovom području nalazi veliki broj nekropola, najkrupniji i najmasivniji stećci na području Bosne i Hercegovine, bogato ukrašeni primjerci stećaka. Mnoge nekropole stećaka na području Srebrenice, ali i Bosne i Hercegovine, tokom vremena su nestale ili su uništene. Mnoge su još uvijek neotkrivene ili nezaštićene i propadaju, iako je svaki stećak “povelja” koja svjedoči o bogatoj historiji Bosne i Hercegovine

U novom broju Stava čitajte i o tome zašto je osmanska umjetnost i nacionalna umjetnost Bošnjaka.

Vjerovatno niti jedna nacija nije dala veći doprinos osmanskoj arhitekturi i umjetnosti od Bošnjaka, pogotovo u kontekstu doprinosa “malih naroda”. Osmanska umjetnost ostavila je kroz historiju ogroman utjecaj na umjetnost Bosne, čak do te mjere da je i danas percipiramo kao svoju. S druge strane, i Bošnjaci su ostavili veliki trag u toj umjetnosti, definirajući njen izgled i utjecaj kroz stoljeća

Danas je sve veći broj onih koji snimaju razne klipove i postavljaju ih na YouTube, odnosno onih koji imaju svoj YouTube kanal. Neki na taj način zarađuju, a neki održavaju YouTube kanal sa svrhom zabave ili volonterske edukacije, pa se igraju igrice, daju se ideje o šminkanju, modi i slično. Youtuberi se često takmiče u popularnosti pa se u videima prenose i njihove svađe te popriličan broj snimaka nije prikladan za djecu s obzirom na vulgarni rječnik kojim se koriste, kao i pojedine teme koje se obrađuju. U moru sličnih YouTube kanala postoje i oni rijetki koji se svojom tematikom pozitivno izdvajaju, poput kanala Arbnore Elezi, koja je rođena u Makedoniji, dugo živjela u Hrvatskoj, a sada se preselila u Njemačku. Ova mlada youtuberka govori za Stav o osobama s invaliditetom jer je i sama jedna od njih. Naime, boluje od vrlo rijetke i neizlječive bolesti Osteogenesis imperfecta (staklene kosti) i od rođenja koristi invalidska kolica.

Novoi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 13. decembra, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Za Stav pišu i govore kandidati na listama, uvaženi književnici, izdavači, intelektualci, privrednici, doktori nauka, sociolozi, sportaši, doktori medicine, muftije, imami, zlatni ljiljani, kulturni radnici, publicisti, dijaspora... Svi su Mostarci, rođenjem ili mjestom života, i svi se slažu u jednom: da su predstojeći izbori sudbinski bitni za Mostar i da je ključno u što većem broju izaći na izbore 20. decembra.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI