NOVI STAV: Bosanski jezik u borbi protiv vjetrenjača i neznalica

Pobuna povodom Instrukcije Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade posebno čudi s obzirom na rezultate posljednjeg popisa stanovništva, na kojem je 91,4% stanovnika Kantona Sarajevo kazalo da se jezik kojim govore zove bosanski. Ukupno 96,3% ih je odabralo neki od triju službenih jezika Bosne i Hercegovine. Samo 0,27% njegovih stanovnika napisalo je da im se jezik zove “Bosansko srpsko hrvatski jezik”, a 1,35% prihvatilo je kao svoj njemu politički i normativno srodni “srpskohrvatski”

U prodaji je novi broj magazina Stav.

Jedna od središnjih tema ovog 137. izdanja Stava je odluka Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo koje je osnovnim školama poslalo Instrukciju kojom se traži da škole osiguraju realizaciju nastavnog procesa na jednom od tri zvanična jezika konstitutivnih naroda.

Pobuna povodom Instrukcije Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade posebno čudi s obzirom na rezultate posljednjeg popisa stanovništva, na kojem je 91,4% stanovnika Kantona Sarajevo kazalo da se jezik kojim govore zove bosanski. Ukupno 96,3% ih je odabralo neki od triju službenih jezika Bosne i Hercegovine. Samo 0,27% njegovih stanovnika napisalo je da im se jezik zove “Bosansko srpsko hrvatski jezik”, a 1,35% prihvatilo je kao svoj njemu politički i normativno srodni “srpskohrvatski”

O ovoj temi za Stav pišu i govore Dževad Jahić, Jasmin Hodžić, Sanjin Kodrić, Elvir Kazazović, Ismail Palić, Refik Bulić, Mustafa Drnišlić, Senahid Halilović.

Devetnaestog oktobra navršava se četrnaest godina od smrti Alije Izetbegovića, prvog predsjednika Republike Bosne i Hercegovine.

Stav donosi članak u kojem možete saznati gdje su sve u svijetu ulice, trgovi, džamije, aleje, muzeji, kulturni centri, mostovi, škole, studentski domovi, parkovi i bolnice nazvani po predsjedniku Aliji Izetbegoviću.

Proteklog vikenda član Predsjedništva BiH, Bakir Izetbegović, održao je predavanje na Univerzitetu Marmara u Istanbulu u kojem je govorio o predsjedniku Izetbegoviću.

“Čovjek snuje, a Allah određuje. Komunisti su mu namijenili 14 godina zatvora, a on je na polovici te kazne bio predsjednik Bosne i Hercegovine i šef onima koji su ga progonili. Bio sam s njim kada je kao predsjednik ulazio u institucije zatvora, policije i tužilaštva, te ste mogli vidjeti na licima tih ljudi strah od njegove osvete. Ali, on im se nije svetio”, rekao je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović u Istanbulu, prisjetivši se vremena pokretanja SDA i višestranačja u BiH.

Za Stav govori Nihad Halilbegović, komandant Prvog štaba Patriotske lige RBiH

„Kad je SDA formirana, kako bi ga ocrnili kod naroda, prvi ljudi SDP-a tvrdili su da je Alija Izetbegović bio pripadnik Handžar-divizije. Međutim, Alija nije mogao biti u Handžar-diviziji. On je odvraćao svoje prijatelje da idu u Handžar-diviziju. Iz Sarajeva je otišao u rodni Šamac kako ga ne bi mobilizirali u ovu diviziju. Alija Izetbegović bio je antifašista. Jedine dvije vojske koje je služio bili su partizani, od 16. aprila 1945. do 4. marta 1946. godine, i Armija Republike Bosne i Hercegovine, čiji je bio vrhovni komandant. To potvrđuje autentična vojna dokumentacija“, kaže Halilbegović za Stav.

Stav donosi potresnu priču iz Srebrenice gdje majka Alija i otac Salim žive za trenutak u kojem će saznati sudbinu svoje kćerke Selme Musić.

Kada je s majkom, braćom i sestrom Selma stigla u Potočare, u sveopćem metežu izgubila se i od tada joj se gubi svaki trag. Nikada nije pronađena. Gdje je Selma, šta se desilo, da li je živa ili mrtva? Pitanja su koja roditelje Aliju i Salima muče godinama, ali na koja nemaju odgovor.

Stav donosi nekoliko članaka kao hommage nedavno preminulom piscu Isnamu Taljiću

Isnam Taljić rodio se 1954. godine u Vlasenici, u kojoj je živio do agresije na BiH 1992. godine. Dugo se bavio novinarstvom. Još je u osnovnoj školi u Vlasenici bio urednik đačkog lista, a prvi tekst u novinama objavio je 1967. godine, i to reportažu u Lovačkom listu. Bio je dopisnik Oslobođenja od 1969. godine. U gimnaziji u Vlasenici pokrenuo je i bio prvi glavni i odgovorni urednik novina Birač, zatim urednik rubrike za studente u Oslobođenju, te urednik u sedmičniku Naši dani. Radio je i kao profesionalni novinar sa statusom urednika u Oslobođenju. Pokrenuo je i bio prvi glavni i odgovorni urednik Vlaseničkih novosti. Kao urednik je radio i u Ljiljanu (u Ljubljani, Bihaću i Sarajevu). Bio je član Društva pisaca BiH od 1985. godine. Zastupljen je u više izbora i antologija bh. književnosti na bosanskom jeziku, u izborima i antologijama na hrvatskom, češkom i švedskom jeziku, te u antologiji svjetske pripovijetke Kuala Lumpur International Literary Festival 2004. godine, štampanoj na engleskom jeziku. Ovaj značajni pisac bošnjačke i bosanskohercegovačke književnosti napustio je prolazni svijet 12. oktobra

U ovom broju Stava čitajte i o ubrzanoj katolizaciji Albanije.

Nakon što je postao premijer, Edi Rama sebe je proglasio katolikom iako dolazi iz pravoslavne porodice. Poslije polaganja zakletve, kao prvi katolički premijer u historiji Albanije, u kojoj su muslimani natpolovična većina, odveo je sve ministre iz Vlade u Vatikan, gdje ih je blagoslovio papa.

Sedamnaestog oktobra navršilo se stotinu godina od rođenja Mehmedalije Maka Dizdara, jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih pjesnika. Za Stav o velikoj obljetnici govori doktor Gorčin Dizdar, unuk Maka Dizdara i čelni čovjek Fondacije “Mak Dizdar”. Fondaciju je osnovao Gorčinov otac Enver, a ona stoji iza bogatog obilježavanja stote godišnjice rođenja velikog bosanskohercegovačkog književnika.

Reporteri Stava posjetili su Visoko, nakon pronalaska ljudskog skeleta u nacionalnom spomeniku Mile.

Tvrdnje da je riječ o skeletu iz srednjeg vijeka jesu na nivou pretpostavki jer skelet nije vještačen. Onog trenutka kada se nadležni budu tome posvetili, onda ćemo i mi imati informaciju da li se zaista skelet veže za to arheološko područje, ili je iz ranijeg ili možda kasnijeg perioda.

Amir Misirlić govori za Stav o svojoj knjizi “50 godina bosanskohercegovačkog pop-rocka”

„Kako reći jesu li važniji Indexi, bez kojih ničeg ne bi bilo, ili Bijelo dugme, koje je pokazalo da rokenrol može biti ozbiljan i isplativ posao? Je li važniji Zdravko Čolić, ili ljudi koji su dali legitimitet pjesničkoj strani popularne muzike nudeći prve smislene tekstove, ljudi poput Kemala Montena ili Jadranke Stojaković? Ono što je meni najvrednije jeste upravo ta naša raznolikost.“

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 19. oktobra, širom Bosne i Hercegovine.

 

 

 

 

 

PROČITAJTE I...

Povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine, sedmični časopis Stav već drugu godinu zaredom organizira dodjelu nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti. Ove godine u sklopu ceremonije dodjele nagrade “25. novembar” bit će uručena priznanja i učenicima iz Konjević-Polja i Vrbanjaca za najbolje literarne sastave o Bosni i Hercegovini i bosanskom jeziku. Sistematska diskriminacija učenika koji izučavaju nastavu po bosanskom planu i programu u Vrbanjcima i Konjević-Polju nije se negativno odrazila na njihov odnos prema domovini i vlastitom jeziku.

„Fahrudin Radončić glavni je nosilac izazivanja, širenja i produbljivanja moralne i političke krize i negativnog stanja među Bošnjacima. Dalji trend takvih pogubnih Radončićevih utjecaja treba spriječiti glasanjem na izborima 2018. godine. Patriotske snage odgovorne su da narodu objasne karakter Radončićeve destrukcije. Ako društveni i politički faktori ispune tu vrstu svoje odgovornosti, onda ostaje samo odgovornost na narodu. Ako se problem Fahrudina Radončića ne objasni narodu, onda za posljedice nije odgovoran narod, već će biti odgovorni politički i drugi društveni faktori koji su trebali, a nisu narod osvijestili o opasnostima Radončićevog neprijateljskog djelovanja.“

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!