NOVI STAV: Borci po glavi stanovnika

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić ovih je dana u središtu medijske pažnje. U fokusu je zbog Prijedloga zakona o pravima demobilisanih boraca, zbog sukoba s ministricom Jelkom Milićević u vezi s raspodjelom novca kojeg prikuplja UIO BiH, zbog optužbi da je pokušao namjestiti prodaju nekretnina u vlasništvu svoje kćerke javnoj kompaniji, da kupovinom zgrade “Energoinvesta” pogoduje svojim navodnim poslovnim partnerima. Novalić u otvorenom razgovoru za Stav odgovara na medijske napise i optužbe.

 

U prodaji je novi, 178. po redu broj magazina Stav.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić ovih je dana u središtu medijske pažnje. U fokusu je zbog Prijedloga zakona o pravima demobilisanih boraca, zbog sukoba s ministricom Jelkom Milićević u vezi s raspodjelom novca kojeg prikuplja UIO BiH, zbog optužbi da je pokušao namjestiti prodaju nekretnina u vlasništvu svoje kćerke javnoj kompaniji, da kupovinom zgrade “Energoinvesta” pogoduje svojim navodnim poslovnim partnerima. Novalić u otvorenom razgovoru za Stav odgovara na medijske napise i optužbe.

Novi Stav donosi dnevnik Sudbina Musića o nekoliko julskih dana u Prijedoru, obilježenih komemoracijama, kolektivnim dženazama i sjećanju na stradale u genocidu u tom gradu 1992. godine.

„Težak je mjesec juli u Prijedoru. Pretežak. Pri tom opet primjećujem da nas je u džamiji malo. A onda insan shvati da i o prisutnima govori onih dvadeset minuta čitanja imena pobijenih. Ljudi naprosto nema…. Na putu iz džamije sam se naibretio onim kućama I svemu izgrađenom nakon svega preko glava prevaljenog, prije cijelih dvadeset i šest godina. Dobro je ovaj narod pri pameti. I predobar je. Nije džaiz biti pesimista. Nekako mi se ove njihove kuće i avlije, ma kako puste, učiniše nešto ljepšima nego inače. Naselamismo se i napričasmo one i ja. Mahsuz sam se večeras nauživao u zalasku sunca u mom Čarakovu“, piše, između ostalog u Musićevom dnevniku.

Novi Stav piše  o demobiliziranim borcima koji rade i ne protestiraju ispred ovdašnjih skupštinskih zgrada. Ministarstvo je za podršku projektima boračkih zadruga izdvojilo 1,119 miliona maraka i na ovaj način pokušava promijeniti ukupnu percepciju kada je u pitanju odnos prema borcima, da im pomogne da žive od svog rada, a ne da im daje nekakve jednokratne bespovratne pomoći. Borci su vrijedni i čestiti ljudi, oni to svaki dan dokazuju.

Zbog migrantske krize Bihać i Krajina hitno trebaju pomoć i to je jedna od tema novog Stava.

Uprava policije na području Unsko-sanskog kantona od januara ove godine evidentirala je 4.446 ilegalnih migranata. Samo na području grada Bihaća evidentirana su 3.444 migranta. Od maja do 25. jula na područje Unsko-sanskog kantona stiglo je 2.380 migranata. “Ako se nastavi ovakav priliv migranata svakodnevno, mi ne možemo garantirati da ubuduće možemo održati pod kontrolom stanje kakvo je bilo do sada”, tvrde u policiji.

Stav donosi priču iz Trebinja u kojem je, prvi put nakon agresije na BiH, dvoje bošnjačke djece krenulo u tamošnju školu.

“Početkom 2018. godine preuzeo sam funkciju glavnog imama u Trebinju. Mi smo nastavili živjeti u Stocu, a ja sam dolazio u Trebinje klanjati svaku drugu džumu i kada je trebalo nekim drugim poslovima. To je tako trajalo sve dok se nije završila ova školska godina, pa smo prije otprilike mjesec svi prešli u Trebinje. Kćerka ide u drugi razred, a sin će iduće školske godine krenuti u prvi. Oboje su upisani u osnovnu školu u Trebinju i to su od rata pa naovamo prva bošnjačka djeca koja su upisana u trebinjsku školu, bilo osnovnu, bilo srednju”, pria za Stav Sadik-efendija Fazlagić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Trebinje.

Dopisnik Stava iz Turske piše o novom zaoštravanju tursko-američkih odnosa.

Slučaj američkog evangelističkog sveštenika Andrewa Craiga Brunsona, koji je tinjao u pozadini već dovoljno pokvarenih odnosa SAD-a i Turske, munjevito je eskalirao prošlog četvrtka i premašio sve do sada viđeno. Brunson je sveštenik Crkve Uskrsnuća u Izmiru s kongregacijom od tridesetak članova koji u Turskoj živi 23 godine. Optužnica ga tereti da je za račun FETÖ-a i PKK radio na prikupljanju informacija u cilju političke i vojne špijunaže.

Stav piše o prijedlogu nekih nevladinih udruga u Španiji koje traže izmještanje posmrtnih ostataka Ante Pavelića i Vjekoslava Luburića iz te zemlje. Priča o izmještanju Pavelićevih i Luburićevih ostataka aktuelizirana je ovih dana kada se počelo raspravljati o amandmanima na zakon izglasan 2007. godine. Tim bi amandmanima bilo omogućeno da se iz javnog prostora ukloni svako obilježje koje podsjeća na fašizam, pa čak i grobovi. Međutim, riječ je tek o amandmanima na Ley de Memoria Histórica, kako je naziv zakona na španskom jeziku, a amandmani su još uvijek u fazi javne rasprave.

Suradnik Stava iz Italije donosi priču o fenomenu italijanskog dopremijera Salvinija. Praćen od 2,9 miliona ljudi na svojoj Facebook stranici, njemu kao da ne trebaju druga masmedijska sredstva. To tijelo od skoro tri miliona ljudi dnevno izražava i gaji slijepo povjerenje u njega, može se govoriti o masovnoj psihozi, od šest do pedeset hiljada lajkova dnevno (što zavisi od intenziteta njegovih izjava). Često njegove izjave počinju riječima “govorim kao otac”, pa kaže da su spasilačke akcije nevladinih organizacija u Sredozemnom moru ustvari gestovi saučešća s libijskim trgovcima ljudi (Di Maio ih je proglasio “mediteranskim taksistima”); mrtva tijela beba su lutke; logori u Libiji su humanitarne ustanove; postotak izbjeglica s ratnih područja je zanemariv, ostali nemaju pravo biti na tlu Italije, riječ je o parazitima; događa se orkestrirana invazija s ciljem etničke zamjene stanovništva, debelo finansirana od Soroša…

Za Opće izbore iz inostranstva je stiglo više od 88.000 prijava potencijalnih birača i to je tema ovog broja Stava.

Iako se u pojedinim medijima pojavila neprovjerena informacija o veoma slabom odazivu bosanskohercegovačke dijaspore za registraciju na predstojećim Općim izborima, koji će se održati u oktobru, podaci Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK) govore drugačije. Prema podacima kojima raspolaže CIK, za Opće izbore prijavljeno je više od 88.000 Bosanaca i Hercegovaca iz dijaspore, što je dosadašnji rekord. Da je interesiranje dijaspore za buduće procese u Bosni i Hercegovini veće nego ranije, pisao je i Stav prateći organizirane skupove širom Evrope na kojima su Bosanci i Hercegovci iskoristili priliku za registraciju.

Iako smo svi željeli da se to ne desi, makar su insajderske informacije govorile da je kraj blizu, jedan od najvećih pjevača ovih prostora Oliver Dragojević nas je u nedjelju na ponedjeljak zauvijek napustio u 71. godini života. “Kozmički Dalmatinac”, kako ga je jedanput u naletu lucidnosti titulirao kritik Dražen Vrdoljak, i sam Splićanin, bio je pjevač svih pjevača, čovjek koji bi i da otpjeva istrižak iz telefonskog imenika stvorio istinsku pjesmu, glazbenik i osoba koja je po mnogo čemu određivala i usmjeravala tokove popularne kulture u nas. Priču o Oliveru Dragojeviću u novom Stavu donosi Ognjen Tvrtković.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, drugog jula, širom Bosne i Hercegovine.

Prethodni članak

Polovna politika

PROČITAJTE I...

Naime, u toku je svojevrsna “false flag” operacija nastala u nekoj od regionalnih obavještajno-političko-medijskih kuhinja, a kojih je Dnevni avaz dio. Insistiranje Radončićevih novina da se radi o prijetnjama koje navodno dolaze iz “radikalnih islamističkih krugova”, pokušaj da se u to involviraju Radončiću omražene osobe iz pravosuđa poput Meddžide Kreso, otvoreno korištenje kao izvora čovjeka kojeg su do jučer na stranicama Avaza nazivali umno poremećenom spodobom, pokušaj da se prijetnje iskoriste da bi se atakovalo na OSA-u, još jedinu državnu instituciju koja nije pala u šape antidržavne osovine Dodik – Čović – Radončić, i suluda namjera da se za sve to optuži ni manje ni više nego Bakir Izetbegović pokazuje da je na sceni nešto više od standardnog Radončićevog političkog beščašća i uobičajenog avazovskog propagandnog oportunizma.

“Nažalost, procedura registracije za glasanje u Bosni i Hercegovini jeste i dalje komplicirana. Oni koji se nisu registrirali trebaju na bilo koji način otputovati u Bosnu i Hercegovinu i direktno glasati. Gotovo polovina bosanskohercegovačkih građana živi u dijaspori i mi možemo glasanjem utjecati na promjenu stanja u Bosni i Hercegovini”, kaže Umihana Rašović-Kasumović

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!