NOVI STAV: #Aferimpremijeru

U Kiseljaku djeca Bošnjaka i Roma uživaju nejednak tretman u odnosu na djecu Hrvata. Zgrada OŠ “Kiseljak 1” u očajnom je stanju iako nastavu u njoj pohađa ukupno 757 učenika. Djeca nemaju adekvatne uvjete za učenje. Namještaj je dotrajao, krov prokišnjava, uništeni su zidovi, toalet. Prostora nedostaje, a tek od ove jeseni mogu koristiti fiskulturnu salu. U zgradi se izvodi i nastava isturenih srednjoškolskih odjeljenja iz Fojnice, jedina veza i način da srednjoškolci iz Kiseljaka pohađaju u svojoj općini nastavu na bosanskom jeziku.

U prodaji je novi broj magazina Stav.

Za 133. broj magazina Stav govori Fadil Novalić, premijer Federacije BiH.

Novalić otkriva razloge zašto je ušao u politiku i namjerava li se njome nastaviti baviti. Za Stav govori i o svojoj misiji i viziji koja se tiče reformske agende te seta zakona koji će omogućiti bolji život građanima, posebno socijalno ugroženim skupinama poput penzionera i boraca. Govori o odnosu emocija i racionalnog u politici te na koji je način reagirao kada je shvatio da svoj napredni program neće moći implementirati bez političkih trzavica. Novalić se osvrnuo i na uspjehe Vlade te objasnio kako su prvi put u dvadeset godina postigli suficit, zatim objašnjava koji su razlozi i koje su mjere borbe protiv iseljavanja stanovništva iz naše zemlje

Jedna od tema ovog broja je i segregacija bošnjačke i romske djece u Kiseljaku.

U Kiseljaku djeca Bošnjaka i Roma uživaju nejednak tretman u odnosu na djecu Hrvata. Zgrada OŠ “Kiseljak 1” u očajnom je stanju iako nastavu u njoj pohađa ukupno 757 učenika. Djeca nemaju adekvatne uvjete za učenje. Namještaj je dotrajao, krov prokišnjava, uništeni su zidovi, toalet. Prostora nedostaje, a tek od ove jeseni mogu koristiti fiskulturnu salu. U zgradi se izvodi i nastava isturenih srednjoškolskih odjeljenja iz Fojnice, jedina veza i način da srednjoškolci iz Kiseljaka pohađaju u svojoj općini nastavu na bosanskom jeziku.

Stav piše i o novom Zakonu o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo.

U domaćem javnom prostoru, a posebno akademskim krugovima, najviše pažnje, ali i kritika, zauzima pitanje prisustva eksternih članova u upravnom odboru univerziteta. Pitanje autonomije univerziteta i akademskih sloboda upravo se reducira samo na prisustvo eksternih članova u upravnom odboru. Pri tom se nerijetko naglašava da većina eksternih članova u upravnom odboru predstavlja negaciju autonomije univerziteta.

Stav analizira ponašanje zastupnika Nezavisnog bloka i SBB-a koje prijeti potpunim neutraliziranjem Bošnjaka u RS-u.

Ako je sveopća nagodnost i popustljivost zaista temeljna politička ideja Nezavisnog bloka, kako onda tumačiti servilno ponašanje Čivića u NS RS-u (koji se za to sigurno konsultirao) u usporedbi s Ahmetovićevim ratobornim djelovanjem u Parlamentu BiH, tj. s njegovim neuspješnim pokušajem da sruši Vladu Denisa Zvizdića? Nekako ispada da se s jedne strane i na jednom mjestu (NS RS) želi što manje svađe i sukoba, a na drugom mjestu (VM BiH) se svađa i sukob aktivno traži i provocira. Indikativno je što se ovakvo djelovanje Nezavisnog bloka direktno poklapa s politikom i interesima Milorada Dodika, stoji u članku novog broja Stava.

Prije 25 godina u logoru Sušica ubijen je košarkaš Edin Salaharević. Stav piše „o dvojici košarkaša, o ponekom bratu i jednom ratu“.

Pala je u vodu izreka o ratu kao dobu u kojem očevi sahranjuju sinove, Edina je ukopao dželat na sedam različitih lokacija, a nakon traganja za kostima, ukopala ga je majka. Na mezarju Rakita u Vlasenici položene su u zemlju kosti diva visokog 205 centimetara. Oca još traže.

Reporteri Stava proveli su jedan dan na Klinici za urgentnu medicinu (KUM) Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.

Vrijedna ekipa KUM-a tokom 24 radna sata primi u prosjeku 300 pacijenata različitih zdravstvenih stanja, većinom hitnih slučajeva čiji životi često ovise o koncu. Iako su umor, teške noćne dežure, stres i rizik neizostavni dijelovi svakodnevice uposlenika KUM-a, na kraju sve bude vrijedno truda jer je riječ o spašavanju ljudskih života. Kako bi se osoblju olakšao rad i poboljšala usluga ove ustanove, nova uprava KCUS-a, potpisivanjem ugovora o saradnji s Općom bolnicom “Prim. dr. Abdulah Nakaš”, liječnicima s KUM-a omogućila je slobodne dane ponedjeljkom i petkom, a usvojena je strategije razvoja i nabavke.

Stav u novom broju donosi priču o Bahrudinu Kadiriću iz prijedorskog naselja Bišćani.

Bahrudin Kadirić napunio je u aprilu 1992. godine sedamnaest godina. Tri mjeseca kasnije, otac mu je ubijen, a on je zatočen u prijedorskim logorima smrti. Jedan je od trojice koji je preživio strijeljanje u zloglasnoj hali logora Keraterm zvanoj “trojka”. Danas s bratom Muhamedom u SAD‑u vodi firmu koja zapošljava 150 radnika i jedna je od najboljih građevinskih kompanija u toj zemlji.

Dopisnik Stava iz Luksembruga piše o integraciji bošnjačke emigracije u evropsko društvo.

Wiltz je gradić u Luksemburgu u kojem je ove godine u tri odjeljenja prvačića upisano dovoljno bošnjačke djece da sami mogu formirati jedan razred. Bošnjaci su ovdje istaknuti i u privrednom, političkom i sportskom životu.

Stav iz prve ruke donosi svjedočasntva o tragediji Mijanmara.

Sugovornik Stava iz ove zemlje Ali Ebubekir Tokcan priča: “Prvo što se primjećuje jeste neopisivo siromaštvo. Ljudi ne mogu zadovoljiti najosnovnije životne potrebe. Zabranjeni su im čak i obrazovanje i zdravstvene usluge. Zbog nepostojanja infrastrukture, na sve strane vlada nezamisliva prljavština. Uslijed nepostojanja kanalizacijske infrastrukture, otpad se prosipa na ulicu, putevi su blokirani prljavštinom, a ogromne su i poteškoće u pristupu pitkoj vodi.”

Stalni dopisnik Stava iz Turske piše o referendumu o nezavisnosti iračkog Kurdistana.

Osim Izraela, nijedna država u okruženju (i šire) ne podržava referendum, ili barem ne otvoreno. Sjedinjene Američke Države insistiraju na njegovom odlaganju, što i nije neki čvrst niti principijelan stav – ipak je riječ o otvaranju vrata za promjene granica Bliskog istoka, što nije u skladu s vječito ponavljanom mantrom o “teritorijalnom integritetu Iraka, Sirije…”

U novom broju Stava čitajte o mladom biseru bosanskohercegovačke kaligrafije.

Jedna poslovica kaže da se pravi kaligraf može prepoznati među drugim ljudima i po svom vanjskom izgledu, svojoj čehri, jer godine duhovnog usavršavanja nužno ostavljaju trag na čovjekovom licu. Mladi Abdulhak Hadžimejlić, rođen 1995. godine u Fojnici, kao da potvrđuje istinitost ove poslovice. Jedan je od najperspektivnijih mladih kaligrafa, i to ne samo u bosanskohercegovačkim okvirima. Kaligrafijom se počeo baviti usput, prvu levhu uradio je tesarskom olovkom, a danas uči od najvećih svjetskih majstora, pobjeđuje na takmičenjima i svoje radove izlaže na velikim izložbama.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 21. septembra, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Pobuna povodom Instrukcije Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade posebno čudi s obzirom na rezultate posljednjeg popisa stanovništva, na kojem je 91,4% stanovnika Kantona Sarajevo kazalo da se jezik kojim govore zove bosanski. Ukupno 96,3% ih je odabralo neki od triju službenih jezika Bosne i Hercegovine. Samo 0,27% njegovih stanovnika napisalo je da im se jezik zove “Bosansko srpsko hrvatski jezik”, a 1,35% prihvatilo je kao svoj njemu politički i normativno srodni “srpskohrvatski”

Sudsko vijeće Suda BiH oslobodilo je Nasera Orića i Sabahudina Muhića optužbe za ubistva trojice srpskih zarobljenika u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac, u općinama Srebrenica i Bratunac 1992. godine. Oslobađajuću presudu donijele su sudije Šaban Maksumić, Staniša Gluhajić i Vesna Jesenković.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!