NOVI STAV: 30.000 Hrvata iselilo iz BiH

U posljednjih deset godina broj katolika u Bosni i Hercegovini doživio je izuzetan pad. Samo u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, u kojoj je 2001. godine živjela polovica naših katolika, došlo je od početka 2007. do kraja 2016. godine do smanjenja katoličkog stanovništva za 22%. S predratnih 529.000, broj katolika u ovoj nadbiskupiji pao je prošle godine na 162.000.

U prodaji je 134. broj magazina Stav.

Za novi broj Stava govori Sulejman Ugljanin, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, koji tvrdi: „Sandžak je okupirana zemlja, tražimo od Evropske unije i UN-a da riješi naš status.“

„Svuda kao da stojimo na nuli. Sada je šansa, kada se ide ka Evropskoj uniji, da se napravi jedan zajednički koncept i da mi Bošnjaci imamo nekoliko zajedničkih stvari na kojima možemo raditi. Tu prvenstveno treba tražiti razrješenje bošnjačkog nacionalnog pitanja. Evo, Srbi s Vučićem na čelu zaklinju se u svoj strateški program za spas srpske nacije. Imaju jednu Srbiju i još jednu, barem oni tako misle, rezervnu Srbiju koju nazivaju Republika Srpska, a kažu da su ugrožena nacija. Mislim da Bošnjaci trebaju postaviti ovo pitanje Evropskoj uniji i da konačno u kontekstu putovanja u Evropsku uniju vidimo hoće li Evropa dalje tolerirati etničko čišćenje Bošnjaka s Balkana“, kaže Ugljanin za Stav.

Istraživanje Stava pokazalo je kako je za tri godine iz BiH iselilo više od 30.000 Hrvata.

U posljednjih deset godina broj katolika u Bosni i Hercegovini doživio je izuzetan pad. Samo u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, u kojoj je 2001. godine živjela polovica naših katolika, došlo je od početka 2007. do kraja 2016. godine do smanjenja katoličkog stanovništva za 22%. S predratnih 529.000, broj katolika u ovoj nadbiskupiji pao je prošle godine na 162.000.

Zenicu ovih dana potresa ogroman skandal nakon što je otkriveno kako su tamošnji gradonačelnik Fuad Kasumović i njegovi najbliži saradnici s mnoštva lažnih profila na društvenim mrežama vodili prljavu kampanju diskreditacije političkih neistomišljenika. Išlo se toliko daleko da se pozivalo na linč i silovanje, a u isto vrijeme Kasumovićevim poslušnicima obećavano je zaposlenje.

Sve detalje afere čitajte u tekstu „Zenički “Facebook Leaks”: Kako su Fuad Kasumović i njegov savjetnik Armin Mujkić s lažnih profila na Facebooku naručivali politički odstrel“.

Od ovog broja magazin Stav objavljuje  „Kritiku autošovinističkog uma“ i piše o „intelektualnom nepoštenju Tarika Haverića“.

Knjigu Kritika bosanskog uma analizirali smo u skladu s mišlju kako “cilj mitskih naracija nije da iznose historijsku istinu o svijetu, već da ispune određenu funkciju” i kako “ta funkcija, a ne sâma naracija, treba da bude predmet kritike”. Riječ je o djelu Tarika Haverića koje je do sada neopravdano zaobilaženo od “bosanskomuslimanskog subjekta”, a glorificirano u onim krugovima koji Andrića smatraju nedodirljivim polazištem za sve poglede na Bošnjake i islam na ovim prostorima.

Šta je botovanje, ko su botovi i ko stoji iza njih, saznajte u ovom broju Stava.

Botovi su obično ljudi koji se kriju iza lažnih profila i, služeći se komentarima na društvenim mrežama, pokretanjem određenih grupa i stranica, nastoje promovirati određenu političku opciju i diskreditirati, odnosno omalovažavati političke protivnike. S obzirom na to da se u Bosni i Hercegovini još ne radi sistemsko botovanje, taj vid političke propagande ne može značajno promijeniti rezultat izbora, ali zato značajno utječu na stvaranje općeg nezadovoljstva i beznađa, smatra profesorica Lejla Turčilo.

Stav piše o mladim ljudima koji su pobijedili rak.

Za njih bi se po godinama moglo reći da su tek “započeli” život, a oni su, ustvari, već vodili svoju vjerovatno najtežu životnu bitku. To im nije ubilo volju, naprotiv, kroz razgovor primjećujemo da su za život snažnije vezani nego mnogi od nas. Iz raznih su gradova, s različitim ambicijama i s jednom zajedničkom osobinom: svi su imali neku vrstu raka s kojom su se uspješno izborili.

Stoljećima se u prijedorskom naselju Ćela slavila Hidžretska nova godina. Ta je tradicija prekinuta dolaskom komunističkih vlasti pedesetih godina prošlog stoljeća. Iako se Ćela danas zove Petrovo, povratnici Bošnjaci obnovili su svoju stoljetnu tradiciju i već dvanaest godina vesele se i obilježavaju Hidžretsku novu godinu. Reporteri Stava bili su u Ćeli.

U ovom broju Stava čitajte kako je srebrenički “Rudar” postao slovenački kandidat za Oskara.

Igrani film Rudar, napravljen po životnoj priči Srebreničana Mehmedalije Alića, inžinjera rudarstva koji već tri decenije živi u Sloveniji, kandidat je ove zemlje za Oskar za najbolji film van engleskog govornog područja. Rudar je priča o unutrašnjoj borbi čovjeka koji želi dostojanstven pokop žrtava iz Drugog svjetskog rata, ali i svoje braće ubijene u srebreničkom genocidu u ljeto 1995. godine.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 28. septembra širom Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

“U današnje vrijeme dosta su popularne i aktuelne društvene mreže. Bilo mi je zanimljivo da su na godišnjicu preseljenja rahmetli predsjednika Alije Izetbetgovića brojni studenti kojima sam predavao u Turskoj objavljivali statuse posvećene Aliji Izetbegoviću i njegovim mislima. Ili, s druge strane, ako odete sada u Teheran i naiđete na čovjeka mojih godina ili malo starijeg, vjerujem da će vam tu odmah, na licu mjesta, moći ispričati, opisati i prepričati govor predsjednika Alije Izetbegovića na Samitu OIC-a u Teheranu od prije 20 godina”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!