fbpx

NOVI STAV: 100 najvažnijih Bošnjaka

Središnja tema novogodišnjeg dvobroja jesu imena 100 najvažnijih Bošnjaka od 1918. do 2018. godine, u izboru redakcije Stava.

 

U prodaji je novogodišnji dvobroj magazina Stav, na 104 stranice.

Središnja tema novogodišnjeg dvobroja jesu imena 100 najvažnijih Bošnjaka od 1918. do 2018. godine, u izboru redakcije Stava.

Vrlo je nezahvalno raditi bilo kakvu vrstu izbora, pregleda i sabiranja značajnih ličnosti za jedan narod. U najmanju ruku, jedan od razloga jeste taj što se uvijek neko može osjetiti zakinutim ili oštećenim. No, bez obzira na to, ne treba shvatiti da je ovakva vrsta uspostavljene hijerarhije konačna i da je apsolutno tačna jer, na koncu, osim već uspostavljenih naučnih referenci i izvora, izbor ovisi i o subjektivnom pogledu, koje je za prigodu izlaska 200. broja Stava priredila njegova redakcija.

Stav u novom izdanju analizira politička dešavanja u BiH u protekloj godini.

Godina na izmaku može se nazvati neuobičajeno važnom ako ni zbog čega drugog a onda zato što je bila obilježena općim izborima. Skoro od početka do kraja ova godina bila je prvo u znaku predizborne kampanje, zatim samih izbora i njihovih rezultata, a nakon toga postizborne političke trakavice koja još nije završila niti će se završiti barem još nekoliko prvih mjeseci 2019. godine.

Stav u novom broju donosi uputstvo o tome šta sve trebate znati o krijumčarenju zastave RS u Predsjedništvo BiH.

Otkako je Dodik postao po rangu prvi Bosanac i Hercegovac, na reveru njegovog sakoa obavezno je značka na kojoj se nalazi trobojka Republike Srpske. Niste zapazili? Pogledajte pa se uvjerite. Znatiželja nas je natjerala da pregledamo na stotine fotografija (dragi Google) ovog gospodina prije nego je postao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Niti na jednoj, pa čak niti na onoj načinjenoj prilikom proglašenja izborne pobjede 7. oktobra 2018. godine, na reveru Dodikovog sakoa nema značke. Sada ima! Doskočio je ovaj promućurni laktaški poljoprivrednik “onima u Teheranu”, kako voli da kaže za Sarajlije. Ko veli, ako mi uklone prokrijumčarenu zastavu, imam ja rezervnu – na reveru mog sakoa

Novi Stav piše o problemu koji sa dozvolama za oružje imaju lovci i psortska udruženja.

Naime, da bi neko dobio dozvolu za oružje, mora donijeti, kako stoji u Zakonu, “potvrdu o položenom ispitu o raspolaganju tehničkim znanjima za pravilno rukovanje oružjem, koju izdaje sportska streljačka, odnosno druga organizacija ili ustanova koja ima registrirano sjedište na području Kantona Sarajevo i ispunjava propisane uvjete za provođenje obuke i posjeduje odobrenje nadležnog ministarstva”.

Ispostavilo se da niko u Kantonu Sarajevo nema odobrenje za provođenje obuke za rukovanje oružjem.

Novi Stav donosi priču o zločinu o kojem se ne govori, silovanju muškaraca u ratu.

Najčešće su se silovanja muškaraca dešavala u koncentracijskim logorima Omarska, Keraterm i Trnopolje kod Prijedora, u logoru Sušića kod Vlasenice te u logorima Dretelj i Ljubuški. O silovanjima muškaraca u logorima ne zna se gotovo ništa. Tek su rijetki slučajevi postali poznati nakon izjava svjedoka na suđenjima u Hagu i Sarajevu. Koliko je ljudi zlostavljano, niko ne zna, jer ne postoji nikakva zvanična statistika, o tome se uglavnom nagađa.

“Bogu vjerujemo, a svi ostali moraju dokazati”, naslov je priče o halal proizvodima i reakcijama desničara širom Evrope.

U aprilu 2018. godine proizvođač poznate čokolade “Toblerone”, američka kompanija “Mondelez”, objavio je da će se čokolada od sada proizvoditi prema halal-pravilima. Glasnogovornica kompanije rekla je za švicarski medij Blick da originalni recept čokolade neće mijenjati, ali da će sastojci i proizvodnja biti prilagođeni islamskim zakonima. Prema njenim riječima, kompanija se na ovaj korak odlučila zbog izvoza koji doseže 97 posto od njihove proizvodnje.

Dok se s jedne strane muslimani mogu radovati tako što mogu slobodno uživati u ovoj ukusnoj čokoladi, postavlja se pitanje znači li to da je do sada čokolada “Toblerone” bila haram? I koliko uopće vodimo računa o tome šta jedemo?

“Prirodna čuda” još se otkrivaju po bosanskim šumama i o tome novi Stav donosi članak.

Riječ je o kamenim kuglama u Zborištu kod Velike Kladuše. U blizini kugli i lokalno je izletište, posebno atraktivno u proljetnim danima kada tuda teče snažan potok. Na udaljenosti od stotinjak metara jeste i jedan lijep vodopad. U Planinarskom društvu “Velika Kladuša” nadaju se da će lokalitet na kojem su ove kugle pronađene jednog dana postati zaštićeno područje s odlikama spomenika prirode. Svjesni su da bi tek tada sve moglo postati turističkom atrakcijom kako Velike Kladuše, tako i cijele Krajine.

Evropski Kur'an projekat je vrijedan deset miliona eura i fiansiraju ga institucije Evropske unije. Uz potporu “ERC Synergy Granta”, međunarodni tim istraživača proučit će kako je Kur'an interpretiran, prilagođen i korišten u kršćanskoj Evropi od srednjeg vijeka do rane moderne historije, kako bi razumio i pojasnio kako je sveta knjiga utjecala na kulturu i religiju u Evropi.

Reporteri Stava bili su u migrantskom kampu Ušivak.

U ovom trenutku u kampu Ušivak smješteno je 550 ljudi. Borave u kontejnerima za stanovanje i u velikom šatoru koji ima grijanje, tako da su osigurani neophodni uvjeti za prezimljavanje. U kampu je i veliki hangar u kojem su smješteni ljudi u procesu predregistracije. Oni koji tek dođu i ne završe registraciju u toku dan-dva smještaju se u taj veliki hangar koji ima unutrašnje šatore i sistem grijanja. Istina, ispod Igmana je hladno, ali u kampu zima ipak nije problem.

Stećci u Sandžaku još su jedna od tema novog broja Stava.

U nekropoli stećaka u mjestu Ursule kod Sjenice postoje primjerci “kamenih spavača” s istim onim astralnim motivima koji se pojavljuju na stećcima u Bosni i Hercegovini i ostalim područjima, predočava arheolog i istraživač iz Sjenice Mustafa Baltić i naglašava da u Sandžaku postoji na hiljade stećaka, što je dokaz postojanja srednjovjekovne bosanske države na tom području. Prema zaključku Baltića, stećci koji se nalaze na području Sandžaka ne mogu se i neće zanemariti kao tema u historiografiji zbog činjenice da se radi o istim spomenicima kakve je moguće sresti u istočnoj Hercegovini.

Ove ali i još mnoštvo drugi tekstova možete naći u novogodišnjem dvobroju Stava koji je odštampan na 104 stranice.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od petka, 28. decembra, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Za Stav pišu i govore kandidati na listama, uvaženi književnici, izdavači, intelektualci, privrednici, doktori nauka, sociolozi, sportaši, doktori medicine, muftije, imami, zlatni ljiljani, kulturni radnici, publicisti, dijaspora... Svi su Mostarci, rođenjem ili mjestom života, i svi se slažu u jednom: da su predstojeći izbori sudbinski bitni za Mostar i da je ključno u što većem broju izaći na izbore 20. decembra.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI