Novi Pazar: most prijateljstva između Turske i Srbije

Na Dan grada i 557. godišnjice Novog Pazara predsjedniku Republike Turske Recepu Tayyipu Erdoğanu dodijeljena je povelja zaslužnog građanina i zlatni ključ Novog Pazara. Istog dana, na obilježavanju 150 godina “slobodnog islama u Srbiji”, poručeno je da muslimani Sandžaka i Srbije više nisu sami

Piše: Medin HALILOVIĆ, dopisnik “Stava” iz Novog Pazara

Odbornici Skupštine Grada Novog Pazara odlučili su na svečanoj sjednici povodom 20. aprila, Dana Novog Pazara, jednoglasno da se povelja za počasnog građanina dodijeli predsjedniku Republike Turske Recepu Tayyipu Erdoğanu. Na 557. rođendan Novog Pazara, u obrazloženju odluke da Erdoğan ponese zvanje počasnog građanina, navedeno je da mu je taj status dodijeljen zbog posebne afirmacije i doprinosa razvoju Novog Pazara.

Gradonačelnik Novog Pazara Nihat Biševac ocijenio je da je to samo simbolična gesta, a da su brojni projekti, ulaganja u infrastrukturu, privredu i napori u očuvanje kulturno-historijskog naslijeđa ovog kraja samo neki od razloga. Podsjećamo da je Erdoğan prvi predsjednik i prvi premijer u historiji Republike Turske koji je boravio u zvaničnoj posjeti Novom Pazaru i Sandžaku. Kao premijer Vlade Republike Turske, on je Novi Pazar posjetio u julu 2010. godine u pratnji tadašnjeg srbijanskog predsjednika Borisa Tadića. Kao šef države, ovaj je grad posjetio u oktobru 2017. godine s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Biševac je za Stav rekao da su Erdoğan i Republika Turska doprinijeli razvoju Novog Pazara kroz različite infrastrukturne projekte, kroz pomoć privredi, obnovi kulturno-historijskih spomenika.

“Sigurni smo da će se ova saradnja nastaviti i u budućnosti”, poručio je Biševac, ukazavši da je Novi Pazar bio decenijama u zaostatku i da će izgradnja Koridora 10 (Beograd – Bar) i autoputa koji će povezati Sarajevo s Beogradom predstavljati perspektivu ovom kraju.

BITNO DA SU SRCA ZAJEDNO

Ambasador Turske u Srbiji Tanju Bilgiç, koji je u ime Erdoğana primio povelju i zlatni ključ Novog Pazara, prenoseći njegove selame za Novi Pazar, rekao je da on nije zbog obaveza kod kuće mogao da dođe i primi nagradu i ponovio stav da je Novi Pazar most prijateljstva između Turske i Srbije.

“Bitno je da su nam srca zajedno. Stalno radimo na tome da pomognemo ovoj regiji na svim poljima”, rekao je Bilgiç, uputivši pozdrave i čestitke.

Novi Pazar je nizom kulturno-zabavnih, scenskih i sportskih manifestacija obilježio 557 godina od svog postojanja i Dan grada. Kao grad s najbrojnijom mladom populacijom u regiji, proslava Dana grada obilježena je “Karnevalom mladih”, uz prisustvo djece i mladih iz svih obrazovnih ustanova koje su prethodnih mjesec dana učestvovale u “Stvaralaštvu mladih”. Povodom ovih događaja, u ovom gradu boravio je veliki broj diplomata, gostiju iz zemalja okruženja, posebno iz Bosne i Hercegovine i Republike Turske.

Novi Pazar spominje se zvanično već prije 557 godina jer prvi pisani dokument koji spominje samo ime Novi Pazar jeste odluka Malog vijeća Dubrovačke Republike iz 1461. godine, kojom je upućen dubrovački konzul u Novi Pazar. Prema historijskim podacima, osnivač Novog Pazara utemeljitelj je Sarajeva, Šapca i Skoplja, osmanski vojskovođa Isa-beg Ishaković, koji je ovaj grad postavio u periodu između 1459. i 1461. godine kao Yeni Bazar. Novi Pazar je na popisu 2011. godine imao 109.327 stanovnika, danas, prema nezvaničnim podacima, broji preko 120.000 stanovnika. U njemu živi većinsko muslimansko stanovništvo s više od 83 procenta (Bošnjaci, Albanci, Goranci), dok pravoslavci (Srbi i Crnogorci) čine oko 17 posto populacije grada i općine.

PREMIJERA “DEPORTACIJE” ZA DAN GRADA

Po broju, ali i kvalitetu kulturnih predstava i skupova održanih povodom rođendana Novog Pazara pozavidjeli bi mnogo veći gradovi s mnogo većim kapacitetima. Pored književnih večeri, izložbi i promocija, po temi i sadržaju posebno se izdvojila pozorišna predstava Deportacija, premijerno prikazana u koncertnoj dvorani Kulturnog centra Novi Pazar. Režiser Deportacije Gradimir Gojer kaže da je djelo nastalo zbog tabuiziranja tragedije izbjeglih Bošnjaka koji su tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine pokušali da nađu utočište u Crnoj Gori.

Deportacija je prvi put prikazana u Novom Pazaru zato što je ovdašnji Kulturni centar, realizirajući ovaj projekt, otkupio tekst crnogorskog novinara Željka Vušurovića, koji je za priču kao polazni motiv uzeo posljedicu poznate tragedije izbjeglih Bošnjaka (tada Muslimana), zasnovanu na istinitoj priči.

Deportacija se zasniva na istinitom događaju prema kojem je crnogorska vlast nezakonito uhapsila i Karadžićevim egzekutorima izručila više od 100 izbjeglica iz BiH koje su se na početku rata, računajući na “crnogorsko čojstvo” i međunarodne konvencije, sklonile u Crnu Goru. U Foči je tada ubijeno više od 83 Bošnjaka, a za njihova ubistva još niko nije odgovarao. Zvanična Crna Gora još ništa nije učinila da nalogodavce i izvršioce tog teškog zločina pravično kazni.

Priča predstave Deportacija obiteljska je drama zasnovana na liku tadašnjeg ministra policije Crne Gore Puniše Bagremovića, koji je naredio deportiranje Bošnjaka i na kraju njihovo ubistvo. On se u predstavi treba oženiti, a kada mlada sazna šta je radio tokom rata, odlučuje da pobaci dijete, smatrajući da ne smije da nosi stid svog oca. Nakon toga, i njegova kćerka također saznaje za njegove zločine i odlučuje da ubije oca u tragičnom kraju predstave.

“Sanjao sam te užasavajuće prizore iz Foče, gdje su oni pobijeni. Odlučio sam se za ovu temu upravo zbog tabuiziranja te teme. Sadašnja crnogorska vlast je paradoksalno isplatila novac porodicama žrtava, a nikada niko od zločinaca, dakle naredbodavaca, i izvršilaca zločina nije odgovarao pred sudovima u Crnoj Gori, niti igdje drugdje”, konstatirao je bosanskohercegovački pisac, režiser i teatrolog Gradimir Gojer uoči premijere.

Podvlači da je angažiranim teatarskim aktom odlučio da reagira na tu evidentnu laž koja, kako je rekao, struji našim političkim i medijskim prostorom. Direktor Kulturnog centra Husein Memić naveo je da poseban značaj projektu daju učesnici ovog projekta, istaknuti umjetnici s prostora bivše Jugoslavije i pripadnici svih nacija.

“Želja nam je bila da govorimo o istini i da se ne zaboravi ovaj zločin. Ovo je satisfakcija za sve ubijene, za sve žrtve, za sve porodice”, naglasio je Memić.

Pored režisera Gradimira Gojera, dramaturga Svetlane Broz, pisac je teksta crnogorski novinar Željko Vušurović, glumci angažirani na projektu jesu Enver Petrovci, Jasna Bery, Lana Zablocki, Anđela Ilić, Lemana Bećirović i Vahid Džanković iz Novog Pazara. Premijeri je prisustvovao bivši policijski inspektor i živi svjedok deportacije Slobodan Pejović.

MUSLIMANI VIŠE NISU SAMI

Istog dana dok je Novi Pazar obilježavao 557 godina postojanja, Islamska zajednica Srbije (IZS) u tom je gradu, na prigodnoj svečanosti u sportskoj hali “Pendik”, obilježila 150 godina “slobodnog islama u Srbiji”. Rijaset Islamske zajednice Srbije, dan prije, u Skupštini Srbije istim povodom priredio je prijem za zvaničnike Srbije, diplomatski kor i javne ličnosti. Na 150 godina od kako je islam vjera koja se slobodno može upražnjavati, poglavar IZ Srbije Sead ef. Nasufović muslimanima i javnosti predočio je da je jedina džamija s munarom u Beogradu, Bajrakli džamija (sagrađena oko 1575. godine, kao jedna od 273 nekadašnje beogradske džamije i mesdžida), vraćena na korištenje Islamskoj zajednici. Kazao je na svečanosti i da je to “poklon Vlade Srbije”, ali je i za Stav potvrdio da Bajrakli džamija u Beogradu i dalje nije u vlasništvu IZ-a, već da je povratak u vlasništvo naredni korak koji bi država trebala preduzeti.

Ispred velikog broja vjernika, ali i političara, lokalnih zvaničnik i gostiju iz Turske, Saudijske Arabije i zemalja regije, Nasufović je u Novom Pazaru poručio da od 20. aprila 2018. godine muslimani Sandžaka i Srbije više nisu sami. Njegovo uvjerenje i poruka koju je prenio jeste da danas muslimani u Sandžaku nikada ne budu sami niti da ih bude strah.

“Na svijetu ne postoji tvrđi čovjek, tvrđi i od kamena, nego što je Sandžaklija. Za strah ni ne znamo jer smo oguglali od svih zbivanja oko nas i strah više ne osjećamo. S obzirom na to da su nam srca velika, uvijek smo patili što smo sami. Danas, ili od danas, mi nismo sami”, poručio je Nasufović u obraćanju, ukazujući na prisustvo gostiju na skupu iz Meke i Medine (Saudijska Arabija), Republike Turske i Crne Gore.

Poglavar IZ Srbije podsjetio je na svečanosti i da se u Novom Pazaru ezan 557 godina nije nikada prestao učiti i da je sultan Mehmed Fatih isto tako rekao: “Bit će tamo islama dok je svijeta i vijeka, do Sudnjega dana.” On je uputio dovu Bogu sa željom da muslimani ne budu uplašeni i sami.

“Ja Rabbi, ne dozvoli nam da budemo sami, daj nam prave i iskrene prijatelje, učvrsti nas na putu koji Tebi vodi i daj nam da volimo onog kojeg Ti najviše voliš, hazreti Muhammeda, a. s.”, kazao je reis Nasufović u svojim dovama.

Izaslanik Ali Erbaş, predsjednika Uprave za vjerske poslove (Diyaneta) Turske, u obraćanju je izrazio zadovoljstvo što, kako je kazao, boravi u Novom Pazaru i Sandžaku, prostoru kojim su stotinama godina upravljale Osmanlije. Izaslanik Remzi Bircan, uz čestitke za godišnjicu IZ-a, prenio je i selame predsjednika Uprave za vjerske poslove (Diyaneta) Turske.

“Koliko su Istanbul i grad Agri na istoku Turske blizu, toliko su blizu i Istanbul i Novi Pazar. Pored ove fizičke bliskosti, mi smo i onako srcima bliski, bili smo bliski i prije 500 godina, i tako ćemo nastaviti. Iz Edirnea, Anadolije, Erzuruma, Hakkarija… donosim vam pregršt selama vaše braće. Molim vas, najsrdačnije ih prihvatite. Samo su vjernici braća, vjernici su kao jedno tijelo”, istakao je Bircan i dodao da su Osmanlije, gdje god bi se nalazile, i bez obzira na konfesiju ili naciju, pokazivali i učili toleranciji.

Ljubav, poštovanje i tolerancija, prema riječima predstavnik Diyaneta izgovorenim u Novom Pazaru, trebaju biti vodič svih muslimana prema svim ljudima, posebno prema drugim muslimanima. “Trebamo jedni drugima dati do znanja da volimo jedni druge. Dovoljno je da širimo osmijeh jedni prema drugima”, poručio je on.

Osvrćući se na govor Nasufovića i predstavnika Diyaneta, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Sulejman Ugljanin upozorio je da srpski mediji, ali i iz drugih republika u okruženju, muslimane pokušavaju prikazati kao destabilizirajući faktor. Ugljanin je ovom prilikom izrazio protest prema državnim organima i medijima koji šire dezinformacije o Bošnjacima i islamu kao štetnom i opasnom faktoru. On je izdvojio kao “primitivno to što srpska štampa vrijeđa muslimane tako što ih označava kao protivnike nekih drugih religija”.

“Alija Izetbegović je govorio da je ponosan na svoje evropsko porijeklo i islamsku vjersku pripadnost i nikome se nije izvinjavao zbog toga. I mi Bošnjaci Sandžaka, Bošnjaci Balkana, autohton smo evropski narod koji evropski živi, evropski misli i evropski radi. Ponosni smo na svoju islamsku pripadnost. Sve naše vjerske razlike posmatramo kroz jedinstvo duhovnog cilja i pravo svakog pojedinca da svoj cilj postigne na svoj način. Mi ne možemo da mrzimo ljude koji su odlučili da svojim putem stignu do Stvoritelja, do kojeg mi idemo putem islama”, rekao je Ugljanin.

Uz čestitke za, kako je kazao, 150 godina samostalne Islamske zajednice u državi Srbiji, Ugljanin je još više sreće poželio Srbima i Crnogorcima jer, podvukao je, oni uživaju blagodati ljubavi, blagodati i iskrenosti muslimana prema svim ljudima. Tokom kulturnog dijela programa održan je i koncert islamske duhovne muzike. Uz pratnju hora “Isa-beg” iz Novog Pazara i instrumentalista iz Turske ilahije su izvodili Šaban Burhan iz Sarajeva i Sami Özer iz Istanbula.

U Beogradu i Novom Pazaru održan je još jedan događaj s istim naslovom i približnim sadržajem. U Domu Vojske Srbije u ponedjeljak je otvorena izložba tradicionalnog turskog streličarstva “Kemankeş”. Slična izložba otvorena je u utorak u glavnom uredu Bošnjačkog nacionalnog vijeća (BNV) Novom Pazaru, nakon čega su na gradskom šetalištu kod sebilja održani koncerti ilahija i mehtera (turski ceremonijalni orkestar).

Jedan od osnivača streličarskog kluba “Kemankeş” Necmettin Bilal Erdoğan, sin turskog predsjednika Erdoğna, na otvaranju ove manifestacije u Beogradu rekao je kako je ona dokaz da predsjednici Turske i Srbije Recep Tayyip Erdoğan i Aleksandar Vučić imaju viziju o saradnji i prijateljstvu dviju država.

PROČITAJTE I...

Neko bi se mogao zapitati: A zašto još niko nije rekao javno da bi Srebrenica mogla biti nešto kao bošnjački Alamo. Odgovor bi se mogao naći u samom poznavanju svega što se izdešavalo u Srebrenici. Ona spada u mnogo složeniju tragediju i obimniji zločin nego što je trinaestodnevna opsada Alama. Stoga je bolje što u Bosni i Hercegovini takvih komparacija zasad nema, makar ne javnih

“Postoji za to više razloga, od brzog načina života do povećanog broja ljudi koji žive u urbanim sredinama, gdje fizički nije ni moguće zaklati kurban. Također, ono što se još prakticira po manjim sredinama kod podjele mesa, da se dio mesa dijeli i komšijama, iz godine u godinu se sve manje dešava u urbanim sredinama, a prije svega zbog nepostojanja svih potrebnih uvjeta za klanje kurbana u gradskim jezgrama”, pojašnjava Karalić, osnivač organizacije “Pomozi.ba”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!