Norveška za domovinu

Očekujem da se registrira solidan broj građana koji ranije nisu bili registrirani za izbore u Bosni i Hercegovini. Trebamo promijeniti dosadašnju praksu i razmišljanje i krenuti s aktivnim rješavanjem problema. Mi jesmo dobro integrirana zajednica stranaca u ovoj zemlji, ali smo ipak stranci i trebamo, koliko možemo, pomagati svojoj domovini, kazao je Ahmed Lindov

 

Bosanskohercegovačka dijaspora u Kraljevini Norveškoj proteklih godina bila je pokretač niza projekata koji su imali za cilj povezivanje s maticom Bosnom i Hercegovinom. Prva generacija bosanskohercegovačkih iseljenika, koja je u Norvešku većinom pristigla ratne 1993. godine, uspješno je održavala kontakt sa svojom domovinom. Ipak, u posljednjih nekoliko godina primijećeno je da je dio naše dijaspore manje zainteresiran za procese koji se dešavaju u Bosni i Hercegovini. Većinom je to slučaj s drugom generacijom bosanskohercegovačkih iseljenika koji zbog različitih razloga gube interesiranje za dešavanja u domovini. Upravo zbog takvog stanja, nekoliko mladih entuzijasta pokrenulo je akciju s ciljem animiranja Bošnjaka u Kraljevini Norveškoj pred predstojeće opće izbore u Bosni i Hercegovini koji će se održati u oktobru.

KORIŠTENJE GRAĐANSKOG PRAVA

Alma Sejdin jedan je od pokretača projekta “Norveška za domovinu”, koji ima za cilj probuditi Bosance i Hercegovine kako bi se spremili za predstojeće izbore. Opredjeljenje za projekt koji će obuhvatiti čitavu teritoriju Kraljevine Norveške, kako kaže Sejdin, dokaz je da bosanskohercegovačka dijaspora može aktivno učestvovati u kreiranju procesa u svojoj domovini.

“Želja nam je da prvenstveno probudimo naše Bosance i Hercegovce kako bismo bili spremni za izazove koji nas čekaju u oktobru ove godine. Državu treba graditi mnogo godina i vakat je da krenemo zajedno praviti domovinu po mjeri svih nas. Razlog što sam se aktivirala i počela ovaj projekt jeste potreba da uradim nešto konkretno za svoju domovinu. Svi zajedno trebamo raditi projekte kao što je ovaj i onda ćemo sigurno sačuvati našu Bosnu i Hercegovinu, dostojanstvenu, onako kako joj i dolikuje, cjelovitu, za svakog pojedinca jednaku i pravno uređenu. Samo tako možemo živjeti bez grižnje savjesti jer smo visoku cijenu platili kako bismo imali svoju domovinu. Sada je red da sami radimo na izgradnji domovine pa makar bilo riječ i o projektima kojima podstičemo našu dijasporu da iskoristi svoje građansko pravo na predstojećim izborima”, naglašava Alma Sejdin.

Ahmed Lindov prvi je stranac koji postao vijećnik u norveškom gradu Kvinesdal. Osim političkog angažmana, koji mu pomaže u realiziranju projekta posvećenog izborima u Bosni i Hercegovini, Lindov je aktivan i u Islamskoj zajednici Bošnjaka u Norveškoj. Kaže da se ideja o projektu “Norveška za domovinu” rodila slučajno na jednom od skupova bosanskohercegovačke dijaspore i odmah je doživjela zadovoljavajući uspjeh.

“Ideja se rodila 21. aprila u Stavangeru nakon skupa naše dijaspore. Poslije toga smo ostali Alma Sejdin, Fuad Hadžić i ja kako bismo se konsultirali oko poduzimanja konkretnih poteza povodom predstojećih izbora. Alma je rekla da trebamo nešto uraditi i probuditi Bošnjake širom Norveške. Kroz taj kratki, ali konstruktivni razgovor rodila se ideja i već dva dana kasnije bio je prvi skup, počeli smo s konkretnim planovima, a sedam dana poslije, ‘Norveška za domovinu’ je već bila aktivna. Prvi skup na turneji ‘Norveška za domovinu’ prošao je u lijepom ambijentu i aktivnom radu u gradu Sandnes. Registrirali smo više od četrdeset novih glasača koji borave na prostoru Kraljevine Norveške. Ovo je dobar početak i turneja se nastavlja. Sljedeća je stanica Lyngdal, a poslije toga se spremamo za odlazak u Haugesund i Oslo. Svaki je čovjek bitan, svaki je glas bitan za jačanje Bosne i Hercegovine”, ističe Lindov.

Iako je u Norveškoj razdaljina između gradova velika i često je potrebno putovati avionom, Lindov tvrdi da im ni ta prepreka ne predstavlja problem u misiji kojom žele postići da se što više državljana Bosne i Hercegovine registrira za opće izbore u domovini.

“Nama je bitno da svi koji osjećaju pripadnost svojoj domovini dobiju mogućnost da glasaju. Recimo, udaljenost između Lyngdala na jugu i Trondheima na sjeveru Norveške jeste blizu 1.000 kilometara, ali nama to ne predstavlja prepreku. Mnogo smo pasivni kao zajednica posljednjih godina. Vrijeme je da se to konačno promijeni. Projekt ima dva cilja. Prvi je cilj da se što veći broj državljana Bosne i Hercegovine u Norveškoj registrira i izađe na izbore u oktobru jer je glasanje dužnost svakog punoljetnog pojedinca. Drugi cilj projekta jeste da se naši ljudi zainteresiraju i za izbore u Norveškoj. Često se mi Bošnjaci spominjemo po pozitivnim statistikama u Norveškoj, ali po jednoj statistici smo najlošiji, a to je glasanje na izborima. I zbog toga sam odlučio započeti projekt ‘Norveška za domovinu’, koji u konačnici mora probuditi političku svijest kod naših ljudi u Norveškoj”, objašnjava Ahmed Lindov.

KAD SE VOLI BOSNA I HERCEGOVINA

Iako je projekt “Norveška za domovinu” u početnoj fazi, Lindov tvrdi da je već primjetno veliko interesiranje među Bosancima i Hercegovcima za registriranje radi glasanja na općim izborima u oktobru: “Očekujem da se registrira solidan broj građana koji ranije nisu bili registrirani za izbore u Bosni i Hercegovini. Trebamo promijeniti dosadašnju praksu i razmišljanje i krenuti s aktivnim rješavanjem problema. Mi jesmo dobro integrirana zajednica stranaca u ovoj zemlji, ali smo ipak stranci i trebamo, koliko možemo, pomagati svojoj domovini. Znamo kako je bilo teško izboriti nezavisnost Bosne i Hercegovine i znamo kolika je cijena plaćena da bismo sada imali svoju domovinu. Bosnu i Hercegovinu svi trebamo nositi u srcu i raditi na njenom razvoju. Domovina se ne voli time što se zagrnemo zastavama i obučemo dres naše reprezentacije. Bosna i Hercegovina se voli kad radimo na tome da je poboljšamo kao državu, a aktivno učešće dijaspore u izbornom procesu prvi je korak. Svi koji imaju pravo glasa trebaju ga koristiti da svoju domovinu usmjerimo na pravi put. Naši su ljudi do sada veoma pozitivno raspoloženi prema projektu.”

Trenutno je projekt “Norveška za domovinu” baziran na bosanskohercegovačkoj zajednici u ovoj zemlji, ali, ako se ukaže prilika i potreba za sličnim aktivnostima u susjednim skandinavskim zemljama, granice neće predstavljati smetnje.

“Skupovi će biti održani u Lyngdalu na jugu države, Haugesundu na zapadu, Trondheimu na sjeveru i u Oslu na istoku Norveške. U planu su skupovi u još nekoliko gradova. Veoma mi je drago što smo do sada pozitivno dočekani od našeg naroda u Norveškoj, ali i domovini. Nadam se da ćemo nastaviti taj trend kroz čitavu turneju ‘Norveška za domovinu’. Ako se ukaže potreba za djelovanje, svakako da nam državne granice ne predstavljaju ograničenje jer, ako možemo pomoći da se bosanskohercegovačka dijaspora probudi i počne aktivno sudjelovati u izgradnji svoje zemlje, mi ćemo doći gdje se god za to ukaže potreba”, rekao je Lindov.

Projekt “Norveška za domovinu” nije pod utjecajem nijedne političke opcije iz Bosne i Hercegovine ili udruženja. Pokretači projekta osigurali su sredstva putem sponzora, a sve što rade bazirano je na volonterskom nivou, što im, kako kaže Lindov, predstavlja potpuno zadovoljstvo. Olakšavajuća okolnost jeste što projekt nije previše finansijski zahtjevan te, kao takav, nije podložan potencijalnim manipulacijama.

“Bitno je reći da je ‘Norveška za domovinu’ nezavisna akcija koja djeluje kao građanska inicijativa bez utjecaja sa strane. Nismo ogranak niti jednog udruženja ili zajednice na prostoru Norveške ili bilo gdje drugdje. Naši su skupovi politički neutralni, a tokom njihovog trajanja mogu se dobiti konkretne i korisne informacije. Nema tu propagiranja nekih ideja ili stranaka. Jedina ideja koju predstavljamo jeste da smo svi mi bitni za Bosnu i Hercegovinu, i još značajnije: da je Bosna i Hercegovina bitna nama. Projekt je neprofitan od samog početka, sve što se radi na volonterskoj je bazi. Drago nam je što smo osigurali sponzore, tako da sve troškove poštarine, štampanja i kopiranje dokumenata snosi akcija ‘Norveška za domovinu’. Od Bosanaca i Hercegovaca zahtijevamo samo da promoviraju projekt i budu dio njega, kako bismo u oktobru zajednički kreirali rezultate izbora”, potcrtao je Lindov.

PROČITAJTE I...

Ali kako da opišem hadždž kada sam ja gledao samo svoje Bošnjake, nagledati ih se nisam mogao. Ja jesam u svojim šakama, kao malo vode na dlanu, donio Kjabu kući, ali sva je moja duša izrešetana licima mojih Bošnjaka sa kojima sam išao na hadždž. Ja sam, zapravo, hodočastio u Bosnu! Pet stotina ljudi iz Bosne i Hercegovine i među njima ja – duhandžija! To je bogatstvo moga hadždža. Ja sam morao otići u Mekku da bih našao Bosnu u tim ljudinama!

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!