Nikla je ponovo Aladža: Ljepotica s obale Ćehotine

Velija Hasanbegović, urednik fotografije magazina Stav, pratio je obnovu Aladže od prvog do posljednjeg dana. Njegove fotografije svjedok su toka obnove jednog od najljepših i najznačajnijih islamskih spomenika u Evropi.

 

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Izgrađena je 1550. godine. Aladžin je graditelj-vakif Hasan Nezir, rođen u Vakufu kod Čelebića. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci drugi je dio Ebul‑Lejs Semarkandijevog Komentara Kur'ana, koji je 1535. godine uvakufio Hasan Nazir. Na prvoj i posljednjoj stranici za sebe kaže da je “najslabiji Božiji sluga, Hasan, sin Jusufov, Fočak”. Knjigu je namijenio “svojoj dobroj djeci, da čitaju iz njega i svako ko bude za to dorastao od učenih ljudi u samoj Foči”.

Iz dokumenata Dubrovačkog arhiva vidi se da je Nazir najveći dio života proveo u Foči, gdje je bio na dužnosti nazira, odnosno inspektora carskih prihoda. Poštenje i stručnost omogućili su mu mjesto među carskim velikodostojnicima koji su se direktno brinuli o državnim prihodima. Inače, nazire je postavljala Porta, stavljajući u njihovu nadležnost niže službenike.

Neki smatraju da je rođen u selu Vikoč kod Čelebića u okolini Foče, gdje su i dva zemljišna posjeda koji su sve do Prvog svjetskog rata bili vezani za Aladžu džamiju. Pretpostavlja se da je ovim posjedima Nazir osigurao izvore finansiranja za održavanje džamije. Ima i izvora koji upućuju da je Nazir rođen u Foči, tada kasabi. I sam Nazir napisao je da je “najslabiji Božiji sluga, da je sin Jusufov i Fočak”.

U svom ljetopisu 1664. godine Evlija Čelebija kaže da “ovoj džamiji nema ravne u bosanskom ejaletu, ni u zvorničkom sandžaku, niti šeheru Taslidži (Pljevlje), a ni drugdje. Njen je neimar‑baša Ramadan-aga, glavni zastupnik (baš-halifa) slavnog neimara Kodže Mimara Sinana, sina Abdul‑Mennan-agina. On je uložio svu svoju sposobnost dok je napravio ovu krasnu i divnu džamiju, kojoj ne može biti ravne”.

Do 1992. godine Foča je imala 17 džamija, a u fočanskim naseljima i u okolini bile su još 23. Sve su ih 1992. godine razorili pripadnici Vojske Republike Srpske.

Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, džamiju Aladža, koja je na UNESCO Listi spomenika, srušili su pripadnici Vojske Republike Srpske. Kako stoji u optužnici Tužilaštva BiH, 2. augusta 1992. godine, u večernjim satima, u svojstvu načelnika Inžinjerijske jedinice Taktičke grupe Foča Vojske Republike Srpske Goran Mojović došao je u vojne prostorije Taktičke grupe Foča u Velečevu, te prenio prisutnim pripadnicima naredbu da se sruši Aladža džamija.

Dvojica srpskih vojnika odbili su da izvrše tu naredbu, dok je Rajko Milošević pristao, te je nakon toga s Mojovićem otišao do Vojnog magacina “Livade” u općini Foča, gdje su preuzeli potrebni materijal za aktiviranje eksplozije. “Zatim su mine i ostali materijal istovarili te su ih Goran Mojović i Rajko Milošević postavili na odgovarajuća mjesta oko i unutar džamije, a zatim ih aktivirali te eksplozijom u potpunosti srušili Aladža džamiju”, navodi se u saopćenju Suda BiH.

Obnovljena je zahvaljujući novcima i naporima Direkcije za vakufe Republike Turske. Velija Hasanbegović, urednik fotografije magazina Stav, pratio je obnovu Aladže od prvog do posljednjeg dana. Njegove fotografije svjedok su toka obnove jednog od najljepših i najznačajnijih islamskih spomenika u Evropi.

PROČITAJTE I...

Ostao sam šokiran pojedinim iftarskim “ponudama”, tačnije cijenama. Ruku na srce, to nema nikakve veze s duhom ramazana i onim što bi iftar vjerniku trebao značiti. Platiti 50, pa i više konvertibilnih maraka za jedan iftar pretjerivanje je koje se ničim ne može opravdati niti bilo kako dovesti u vezu s duhom ramazana. Kada sam jednom prijatelju, onako i sam začuđen, pokazao sličnu cijenu jednog iftara, odmahujući rukama, rekao je: “Vala, da je s onog svijeta – što je previše, previše je”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!