Nije sve u investicijama, ima nešto i u izvozu

Bosna i Hercegovina vrlo je blizu, nastavi li ovakav rast izvoza, da skroz istopi trgovinski deficit s Turskom, koji u ovoj godini iznosi 176 miliona maraka, što je mnogo manje nego, recimo, 2011. godine, kada je deficit iznosio 257 miliona, ili 2009. godine, kada je bio 315 miliona

U bosanskohercegovačkom javnom prostoru brojni laici, a nerijetko i ekonomski stručnjaci, bili oni pravi ili samozvani, često optužuju Tursku da prijateljske odnose s Bosnom i Hercegovinom ne prate investicije u našu zemlju. Istina, investicija nikad nije dovoljno, uvijek može više. Međutim, uvijek se zaboravlja druga strana, jedan sitan detalj koji uveliko mijenja sliku Turske u očima naših privrednika, a to je mogućnost izvoza. Turska je posljednjih devet godina postala jedno od najznačajnijih i najbrže rastućih izvoznih tržišta za našu privredu.

Ako pitate privrednike, sigurno će reći da je mnogo lakše naći novac za investiciju u povećanje proizvodnje nego pronaći kvalitetno izvozno tržište za koje neće biti prepreka, raznih barijera i na kojem ima dovoljno kupovne moći. Turska je upravo to, tržište koje ne postavlja besmislene prepreke i gdje postoji značajna kupovna moć.

U ovom kontekstu treba uzeti u obzir i to da je svaki izvezeni proizvod jednim dijelom i investicija u našu privredu. Novac koji plati neko u Turskoj za naš proizvod vraća se u našu zemlju, u firmu koja je napravila proizvod, omogućava joj opstanak, rast i razvoj.

MESO S BOSANSKOHERCEGOVAČKIH FARMI U TURSKOJ

Jedan od najboljih primjera pomoći Turske Bosni i Hercegovini jeste onaj s bescarinskim izvozom goveđeg mesa u ovu zemlju. Kao pomoć Bosni i Hercegovini u oporavku od velikih poplava, odnosno poljoprivredi naše zemlje, Turska je odobrila izvoz mesa bez carine. To je za kratko vrijeme postao jedan od najznačajnijih izvoznih projekata, stočarstvo je konačno dobilo priliku za razvoj. Izvoz je počeo 2014. godine, kada je izvezeno meso u vrijednosti od 5,6 miliona maraka. Naredne, 2015. godine izvoz mesa u Tursku povećan je na 86,5 miliona maraka, dok je prošle godine vrijednost izvoza mesa bilo 49,6 miliona maraka. Ove je godine za devet mjeseci izvezeno 22,9 miliona maraka mesa u Tursku. Treba napomenuti i to da naše firme nisu bile najpoštenije u ovom poslu, ali Turska svejedno nije ukinula ovaj program iako je imala puno pravo to učiniti. Naime, pojedine naše firme uvozile su meso i prodavale ga Turskoj kao svježe meso s bosanskohercegovačkih farmi.

Osim toga, Turska je najvažnije tržište za prerađivače žitarica u BiH, odnosno mlinare, jer 95 posto od ukupnog izvoza ovog sektora odnosi se na izvoz u Tursku. Prošle godine povećan je izvoz žitarica u Tursku s 12.000 tona na 70.000 do 80.000 tona, a izvoz brašna s 4.000 tona skočio je na 70.000 tona, što je praktično povećanje od 16 puta, dakle s 15-16 miliona na 65 miliona KM.

Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine, vrijednost bosanskohercegovačkog izvoza u Tursku 2009. godine bilo je svega 51,8 miliona (toliko je izvezeno samo mesa 2016. godine). Od te 2009. do danas izvoz konstantno raste, nekad malo brže, nekad sporije, ali je u konstantnom porastu. Vrijednost ukupnog izvoza u Tursku 2010. godine bila je 81,6 miliona maraka, što je manje nego vrijednost izvoza samo goveđeg mesa 2015. godine.

Već naredne godine vrijednost izvoza bosanskohercegovačke privrede u Tursku gotovo je udvostručena, 2011. godine Bosna i Hercegovina izvezla je u Tursku proizvode u vrijednosti od 150 miliona maraka, a 2012. godine 182,8 miliona. Usporavanje izvoza u Tursku zabilježeno je samo 2013. godine, kada je vrijednost izvoza iznosila 174,6 miliona maraka, što je bilo za oko osam miliona maraka manje nego godinu prije. Već naredne 2014. godine izvoz je nastavio rasti te je prvi put premašio 200 miliona maraka, tačnije, te je godine ostvaren izvoz u vrijednosti od 234 miliona. Naredne godine izvoz je povećan za više od 100 miliona maraka, te je iznosio 354,6 miliona, dok je 2016. godine rast izvoza iznosio 50 miliona maraka i dostigao je ukupnu vrijednost od 401 milion maraka. U prva tri kvartala ove godine vrijednost izvoza iznosila je 291,5 miliona maraka i vjerovatno će do kraja godine porasti za dodatnih 100 miliona maraka i biti na nivou izvoza iz prethodne godine.

ŠTA IZVOZIMO U TURSKU

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, deset grupa proizvoda koje najviše izvozimo u Tursku jesu: ulja i masnoće, proizvodi mlinske industrije, gvožđe i čelik, namještaj, posteljine i madraci, meso, žitarice, hemijski proizvodi, oružje i municija, papir i karton, te uljano sjeme i plodovi.

Istovremeno, Turska je svih ovih godina imala stabilan uvoz u Bosnu i Hercegovinu na nivou od približno pola milijarde maraka, tako da je naša zemlja vrlo blizu, nastavi li s ovakvim rastom izvoza, da skroz istopi trgovinski deficit s Turskom, koji u ovoj godini iznosi 176 miliona maraka, što je mnogo manje nego, recimo, 2011. godine, kada je deficit iznosio 257 miliona, ili 2009. godine, kada je bio 315 miliona maraka.

Protekle sedmice održan je u Sarajevo Poslovni poljoprivredni forum BiH – Turska, koji je okupio više od 200 turskih i bosanskohercegovačkih kompanija iz oblasti poljoprivrede. I to je, između ostalog, bila prilika za povećanje trgovinske razmjene, ali i za nove investicije. Inače, Turska je 11. na listi najvećih investitora u Bosni i Hercegovini. Do sada su privrednici iz Turske u našu zemlju uložili približno 400 miliona maraka.

 

PROČITAJTE I...

Kroz kamatu se ne stvara direktna korist društvu i podržavanjem kamate ohrabruje se lijeni mentalitet. Ona je prepreka zdravom radu koji može dugoročno koristiti ljudima. Ovaj finansijski sistem funkcionira s veoma mnogo kamate, kamata raste na kamatu, ili, bolje rečeno, novac od novca bez ikakvog pokrića. Ta fiktivna ekonomija čak je 26 puta veća od stvarne ekonomije. Zbog tog narušenog balansa u ekonomiji, stvara se kriza, tako da je samo čudo što krize nisu još veće, a glavni je krivac kamata. Pitanje je koliko ćemo još izdržati raditi na ovaj način bez stvarnog rada

“U Vogošći nije bilo nekih drugih djelatnosti, nešto malo uslužnih. Vogošća je bila jedno mirno mjesto, spavaonica, nije bila ni uređena ni razvijena, ljudi su svoje potrebe kulture i zabave upražnjavali u Sarajevu. Onda se desi da sve to bude uništeno, pobiju nam toliko ljudi, unište fabrike i sve ispočetka. Zato je nama sad vrijedno svako radno mjesto. Pomažemo koliko možemo u okviru naših nadležnosti. Mi možemo biti prijemčivi, uslužni, da neko ko firmu želi otvoriti dobije sve informacije i završi sve za nekoliko dana. Tako mi radimo. Budemo partneri svim investitorima, maksimalno pomognemo”, kaže načelnik Smajić

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!