NIJE, SENADE, DOVA ZA RAT, NEGO ZA MIR. KONTAŠ?

Kako je moguće da je vjerničko upućivanje molitve Bogu ustvari “zloupotreba religije”, zna valjda najbolje Senad Pećanin.

Koliko uzgajanje i njegovanje predrasuda šteti razumu i logičnom rezonovanju, najbolje pokazuje reakcija Senada Pećanina na dovu za mir koja je u petak proučena u svim većim džamijama u Bosni i Hercegovini. Kako je moguće da dova “za mir u Šamu” predstavlja, po Pećaninovom mišljenju, “užasnu zloupotrebu religije”?

Šta je to u riječima: “Uzvišeni, pomozi one koji se na Tvom putu bore kako bi donijeli mir među napaćene muslimane Šama. Bože, zaštiti obespravljene i nemoćne, zaštiti tamošnje narode od terora i skupina onih koji se ne drže Tvojih propisa” i “Bože naš, sačuvaj ovu našu zemlju od svakog zla. Sačuvaj od zla i sve zemlje svijeta. Učini da mir zavlada u srcima ljudi i pomozi našoj braći u Turskoj, Siriji, Palestini i na svakom mjestu. Amin!” toliko pogrešno pa da izazove ovakvu reakciju Senada Pećanina i kako je moguće da je vjerničko upućivanje molitve Bogu ustvari “zloupotreba religije”, zna valjda najbolje Senad Pećanin.

Teško se oteti utisku da se radi o Pećaninovoj brzopletnoj reakciji na posjetu i prisustvo delegacije iz Republike Turske, čije oružane snage trenutno učestvuju u borbi protiv terorizma, pa je Pećanin, već opterećen raznim vrstama sekularističkih predrasuda, ovu dovu razumio i protumačio kao nekakvu političku instrumentalizaciju, a ne kao iskrenu želju muslimana Bosne i Hercegovine da na prostoru Bliskog istoka konačno zavlada mir i da napori oružanih snaga bratskog turskog naroda u tom smislu urode plodom.

PROČITAJTE I...

Za Hrapovića su “narodi napali jedni druge”, “napali smo sebe iznutra”, “narodi i narodnosti su preko noći postali jedni drugima neprijatelji”. Nigdje u tekstu nema dugo spremane velikosrpske agresije, ne spominje da se JNA, koja je od početka osamdesetih razoružavala republike i spremala se za vojnu intervenciju, ukopavala oko gradova, ne spominje se da je napala Sloveniju i Hrvatsku itd.

Knjiga Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše, koju je prevela i priredila Kerima Filan, predstavlja zanimljivu, ali i veoma važnu arhivsku građu koja može pomoći u rekonstruiranju političke, ekonomske, društvene i kulturne klime u Bosni i Hercegovini sredinom 19. stoljeća. Dževdet-paša je deset godina bio na položaju zvaničnog historiografa Osmanskog carstva, a jedno od njegovih djela jeste Tezakir. Knjiga Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše sadrži prijevod onih dijelova Tezakira koji govore o boravku Dževdet-paše u Bosni, gdje je u svojstvu visokog državnog povjerenika proveo period od početka ljeta 1863. do jeseni 1864. godine. S obzirom na politološku, kulturološku i antropološku vrijednost njegovih spisa, još u ovom broju Stava donosimo dijelove Dževdet pašinih zapažanja

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!