Nije problem što Arapi dolaze, problem je što Bosanci odlaze

“Neka dolaze Kinezi, Arapi, Indijci, svi koji žele. Naš model treba biti Singapur, kao takvi ćemo biti puno interesantniji Evropi nego da nam ovdje otvaraju javne kuhinje, a da pravimo zidove da nam niko ne može ući. Što će nam ti zidovi, jedini put iz tih zidova jeste u Evropu, da nam uzimaju najtalentiranije mlade ljude. Takva pomoć nam ne treba. Treba nam ekonomska aktivnost ovdje, znanje, investicije i otvaranje prema svijetu”

Svjetski islamski ekonomski forum (World Islamic Economic Forum – WIEF) objavio je listu 500 najuspješnijih i najutjecajnijih pojedinaca u oblasti islamske ekonomije. Lista Islamica 500 ekskluzivni je poslovni vodič koji sadrži imena najznačajnijih ličnosti iz oblasti industrije, finansija, nauke, medija, prava i međunarodnih odnosa iz cijelog svijeta. Na listi je i Amer Bukvić, direktor BBI banke. Ova je institucija poznata i po organizaciji “Sarajevo Business Foruma”, najvećeg poslovnog događaja u BiH, ali i promociji BiH kao turističke i poslovne destinacije. Tim povodom razgovarali smo s gospodinom Bukvićem.

 STAV: Šta znači biti među 500 najutjecajnijih ljudi u islamskoj ekonomiji u svijetu?

BUKVIĆ: Prije svega, ukazana mi je velika čast. Raduje me da sam uspio kroz rad u BBI banci dati doprinos razvoju islamske ekonomije u svijetu i sretan sam da sam, baveći se islamskim bankarstvom, nastavio porodičnu tradiciju u ovoj oblasti. Naime, još sedamdesetih godina prošlog vijeka moj rahmetli dedo Kasim Bukvić, koji je bio diplomirani ekonomista, pisao je u bivšoj Jugoslaviji i objavljivao radove i knjige o islamskoj ekonomiji. Njegovi tekstovi o islamskoj ekonomiji bili su zasigurno ispred vremena u kojem je živio. Ipak, ti njegovi radovi i naučni interes koji je pokazivao za ovu oblast utjecali su na mene da se kasnije i sam počnem baviti islamskom ekonomijom. Zadovoljan sam da sam nastavio njegovim putem, pa mi je ovo svojevrsno priznanje i izbor u 500 najutjecajnijih pojedinaca u oblasti islamske ekonomije još i draže. Činjenice govore da je danas islamska ekonomija industrija koja ima jako visok rast na godišnjem nivou. Aktiva islamskih banaka raste 15-20 posto godišnje. Procjenjuje se da su islamska ekonomija i islamske banke dostigle vrijednost od oko dva triliona dolara. To je, priznat ćete, zaista impozantno, a rast se i dalje nastavlja.

STAV: Islamska ekonomija, prema jednom istraživanju, raste mnogo brže od ukupne svjetske ekonomije, istovremeno, islamska ekonomija u pojedinim zemljama raste brže od GDP-a tih zemalja. Šta se prepoznaje kao glavni razlog tako dinamičnog rasta?

BUKVIĆ: Dva su razloga ovako dinamičnog rasta islamske ekonomije. Prvi je da sve više ljudi pokazuje interes za principe islamske ekonomije i islamskih finansija. U vrijeme komunizma ljudi nisu imali priliku, čak ni u arapskim zemljama, gdje je ovakav vid vladavine bio na snazi, pokazati interes za vjerska načela. Nakon komunističkih / socijalističkih režima, sada je došlo do određenih sloboda. Te slobode imaju dobru i lošu stranu. Dobra je strana to što ljudi imaju mogućnost da idu putem koji im odgovara, da prate islamske principe. Loša je strana sav taj haos koji je s tom slobodom došao. Drugi razlog rasta islamskih finansija i bankarstva je to što se sve veže za realnu ekonomiju. Banke ulaze u projekte koji u pozadini imaju neku realnu ekonomsku aktivnost, tako da svako finansiranje po principima islamskih finansija i bankarstva ide u realnu ekonomiju. Zato je islamsko bankarstvo sigurnije, naročito kada dolazi do straha na tržištu, kada se druge banke boje preuzeti rizik. Islamske banke preuzimaju rizik, investiraju u realnu ekonomiju, u izgradnju, pravljenje novih fabrika, novih pogona i novih vrijednosti. Banke koje posluju po islamskim principima nemaju alternativu, one mogu raditi samo na takav način, dok druge banke imaju mogućnost upotrebe raznih derivata. Princip rada islamskih banaka i ulaganje u realnu ekonomiju sve je više tražen na tržištu i za ovakav vid poslovanja one nemaju alternativu. Najbolji pokazatelj rada islamskih banaka desio se u vrijeme svjetske ekonomske krize 2008. godine. Komercijalne banke zabilježile su stagnaciju, dok islamske banke nisu osjetile ovaj potres. Evo, BBI banka je primjer. BiH je u nekoj vrsti ekonomske krize od 2007., a BBI bilježi najbrži rast od svih finansijskih institucija u posljednjih 10 godina na tržištu BiH.

STAV: Koliki je prosječni rast BBI banke u posljednjih 10 godina?

BUKVIĆ: Posljednjih 10 godina bilježimo rast oko 20-25 posto u prosjeku. Aktiva BBI banke je sa 100 miliona maraka došla na 750 u posljednjih 10 godina, to je i više od 25 posto. I nastavljamo rasti. Posebno smo ponosni što rastemo u svim dijelovima BiH, rastemo u Banjoj Luci, u Hercegovini, a naši su klijenti pripadnici svih etničkih grupa. U vremenu kada svi stoje u mjestu mi idemo naprijed.

STAV: Očito se privreda oslanja na BBI banku.

BUKVIĆ: Da, jer je naše strateško opredjeljenje jačanje ekonomije i privrede BiH. Mi želimo ulagati u bh. ekonomiju. Samo u posljednje dvije godine dva smo puta povećali kapital, unijeli smo dva puta po 30 miliona maraka, dakle ukupno 60. To je znak da mi ne stajemo, idemo dalje. To je ono što islamske finansije čini primamljivim, one ulažu u realnu ekonomiju, u konkretne projekte. E sad, treba puno raditi kako bi sve islamske banke u potpunosti bile u skladu s islamskim principima. I mi moramo raditi na sebi i razvijati se u ovom smjeru. Suština je da banka treba biti poslovni partner, da ulaže kao i svaki drugi investitor, ali na to moraju biti svi spremni i u banci. Naša korporativna strategija jeste razvoj BiH, razvoj ljudi, kadrovskih kapaciteta, ekonomskih kapaciteta, razvoj trgovine, trgovinske razmjene između nas i drugih zemalja, razvoj investicija, razvoj odnosa između nas i regije. Mi ne dovodimo investitore samo u BiH nego i u Crnu Goru, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, radimo na dobrobit svih.

STAV: Spomenuli ste standardizaciju islamskih finansija. Je li i tu slična situacija kao i s halal-standardima, gdje postoje razlike od mezheba do mezheba?

BUKVIĆ: Tačno, ima jako puno različitosti, nijansi, ali imamo proces standardizacije koji nastojimo realizirati. Ali da ima subjektivni faktor – ima. Svaka banka ima svoj šerijatski odbor koji donosi mišljenja i presude šta se može, a šta ne može. Ali standardizacija je u toku i to ide u dosta dobrom pravcu.

STAV: BBI banka je organizirala do sada sedam “Sarajevo Business Foruma”. Šta se može izdvojiti kao najznačajniji rezultat tih foruma?

BUKVIĆ: Promjena imidža BiH u svijetu najbolji je rezultat. Imao sam priliku od 1976. godine, nekih 20-ak godina, živjeti u različitim dijelovima svijeta, najvećim dijelom u arapskim zemljama, i znam kakav je imidž imala Jugoslavija prije rata. U to se vrijeme jako malo znalo o BiH. Rat je područje Jugoslavije i cijelog Balkana stavio na crnu listu u svijetu. Bili smo kao minsko polje gdje se ne smije ni greškom doći. Danas je BiH jedna od najbrže rastućih turističkih destinacija u svijetu, procenti rasta su, prema statistikama, na drugom ili trećem mjestu na svijetu. To su turisti koji dolaze uglavnom iz Kuvajta, Katara…, tamo gdje smo mi bili jako aktivni na promociji BiH. Došlo je do totalne promjene imidža. Odete sad u Kuvajt u bilo koju turističku agenciju i pitate koja je najatraktivnija destinacija – odgovor je BiH. To je mala država s malim brojem ljudi, što znači da je svaka treća porodica bila u BiH. Ta promjena imidža najveći je rezultat SBF-a. A konkretne investicije u medije, poljoprivredu, nekretnine, industriju, to je evidentno, svi mediji u svijetu pišu o tome. Imidž je, dakle, najveći rezultat jer je reputaciju najteže izgraditi, a najlakše uništiti.

STAV: Mislite li da smo na dobrom putu da srušimo reputaciju s obzirom na to koliko su medijski izvještaji u pogledu arapskih turista negativni, ali i koliki je animozitet građana prema tim ljudima?

BUKVIĆ: Ono što je mene obradovalo jeste da je Srbija ukinula vize za građane Kine. To je prva zemlja u Evropi koja je to uradila. To je jako dobar potez. Vizionarski. Otvaranje regije svijetu nema alternativu. Kako će ljudi u Srbiji reagirati – evo, dolaze nam Kinezi; naselit će nam Kineze; pojest će nam naše povrće Kinezi – to je sasvim normalno. Zašto dolazi do takvih komentara? Mislim da država mora uzeti puno veću ulogu u oblikovanju javnog mnijenja, da objasni šta znači turizam, koliko to znači za ekonomiju. Pazite, mi imamo jedan puno veći problem od toga da će nam doći Kinezi, Indijci, Arapi. Problem je ako se ovdje ne bude ništa ekonomski dešavalo, naši mladi odlaze, imat ćemo napuštenu zemlju. Moramo napraviti ekonomsku aktivnost unutar zemlje i regije jer sav problem koji Zapadna Evropa ima u smislu nedostatka ljudi i nedostatka prirodnog priraštaja ona rješava preko nas i to na vrlo elegantan način. Kad ljudi završe školovanje, oni izaberu najbolje. To je puno veći problem od toga što nam je bilo 30.000 Arapa iz Kuvajta ljeti i koji su otišli kući kada je ljeto završilo. Mi smo se toliko digli što su oni došli, a zaboravili smo na činjenicu da naši ljudi odlaze. Moramo vrlo brzo reagirati, ali država treba objasniti šta znači odlazak, šta znači turizam, novi hoteli, nova radna mjesta, inače će se ljudi povoditi raznim dezinformacijama.

Odluka je Srbije, kako rekoh, vizionarska. Šta nama znači što smo zatvorili vrata Kini, Indiji i čitavom islamskom svijetu? Reći će vam: “Pa to su uvjeti EU da imamo bezvizni režim.” Koliko građana BiH ima koristi od tog bezviznog režima? Možda neka mala elita koja ima novaca da putuje po Evropi, velika većina građana nema para i onda oni odlaze odavde – zauvijek. Nama to nije interes, nama je veći interes da nam uvedu vize za šengenske zemlje, a da otvorimo svoju zemlju za čitav svijet. Neka dolaze Kinezi, Arapi, Indijci, svi koji žele. Naš model treba biti Singapur, kao takvi ćemo biti puno interesantniji Evropi nego da nam ovdje otvaraju javne kuhinje, a da pravimo zidove da nam niko ne može ući. Što će nam ti zidovi, jedini put iz tih zidova jeste u Evropu, da nam uzimaju najtalentiranije mlade ljude. Takva pomoć nam ne treba. Treba nam ekonomska aktivnost u BiH i regiji, trebaju nam mladi i obrazovani ljudi, investicije i otvaranje prema svijetu. Zatvaranje prema Indiji, Kini i drugima pokazuje da smo mi van tokova vremena. Današnja Kina ima 300‑400 miliona srednje klase, što znači više nego čitava Evropa. Zato kažem da je potez Srbije vizionarski. Mi ga moramo pratiti, ukinuti vize i Kini, i Indiji, i arapskim zemljama, otvoriti se, ali napraviti strogu kontrolu. Na kraju krajeva, ne moramo ni ukinuti vize, možemo uvesti izdavanje viza na aerodromu kao što Turska radi. Turska se otvorila prema čitavom svijetu i to je diglo ekonomiju ove zemlje.

STAV: Jesmo li mi kao narod, ili bar većina nas, zatvoreni prema strancima, čak i ksenofobični?

BUKVIĆ: To obično tako izgleda u manjim mjestima koja nisu imala dodir sa svijetom. Kod nas ima toga, a ne bi trebalo imati, jer koliko je naših ljudi u svijetu?! Koliko nas živi u BiH, a koliko vani, nema niko od nas da nema nekoga od rodbine u inostranstvu. Bosna se otvorila, imamo turista iz cijelog svijeta, a onda se uhvatimo nečega kao: “Evo dolaze Arapi”, a iz Južne Koreje imali smo više turista nego iz svih arapskih zemalja zajedno. To je odlično, drago mi je da ima toliko gostiju iz Južne Koreje, ali niko ne piše o njima ni pozitivno ni negativno. Svi samo pričaju i pišu o Arapima. To je tužno. Trebali bismo svi mi, kao građani ove zemlje, shvatiti koji je značaj otvaranja. Ako se ne otvorimo prema svijetu, ovog tržišta neće biti.

STAV: Ponudili ste posao najboljim studentima Sarajevskog univerziteta. Je li to vaš doprinos ostanku mladih u BiH?

BUKVIĆ: Odlučili smo ponuditi zaposlenje svim dobitnicima zlatne značke. Vjerujem da će nam se, ukoliko ne budemo prakticirali meritokratiju, urušiti sistem. Ne može neko dobiti zlatnu značku i biti nezaposlen, to će demotivirati sve ostale studente i mislit će da je bolje imati štelu za posao nego dobru ocjenu. Spremni smo da ih primimo sve i da pošaljemo poruku drugim generacijama da se kvalitetom dolazi do posla. Želimo da mladi vjeruju da ovdje ima budućnosti i mjesta za sve njih. Nažalost, mnogi od tih mladih koji su nevjerovatni talenti žele otići vani. Jedne sam prilike razgovarao s ambasadorom jedne zapadne zemlje i kada mi je rekao da nam je nešto neefikasno, rekao sam mu: “Zamisli da iz tvoje zemlje ode 25 posto kreme, odavde je otišlo puno više. Da li bi kod vas bilo efikasno?” Samo u Turskoj imate 4-6 miliona Bošnjaka, koliko naših ljudi ima u Srbiji, Hrvatskoj, Austriji, Njemačkoj… Zamislite da iz Amerike izvedete 50 miliona akademski obrazovanih ljudi, što je vrlo mali dio, oni bi pomrli po ulicama. To se nama dešava kontinuirano posljednjih 130-140 godina, ogroman odliv. I ko odlazi – odlaze oni koji mogu, znaju otići, koji su školovani. I poslije svega toga, mi opet izbacujemo talente za Evropu, to je jedna takva snaga u ovom narodu, nezamislivo, velike sile se ne mogu porediti s nama po kvalitetu. Poslije svih tih odliva, mi imamo ljude. Kada sam otišao na promociju diplomanata i magistranata Univerziteta u Sarajevu, vidio sam studenta koji ima sve desetke na fizici, studenta koji za dvije godine završi četverogodišnji fakultet, unaprijed ispite polaže i desetke dobija. To nisam nigdje vidio, a živio sam u čitavom svijetu i studirao na najjačim fakultetima. A ovdje to ima. Ovo je nevjerovatna energija koja nije usmjerena nego se rasipa na sve strane. Treba pokušati napraviti sistem, ne ono što odgovara Evropi nego ono što je nama u interesu. Ne trebaju nas zanimati strahovi Evrope, trebaju nas brinuti naši strahovi, strahovi da će se odseliti ljudi odavde. Ne trebamo se bojati da će se neko prokrijumčariti u Evropu preko BiH, to nisu naši strahovi, to je strah Evrope. Mi trebamo poštovati njihov strah i pomoći im koliko možemo, ali ne možemo zbog njihovog straha napraviti zid oko sebe i da ljudi ne mogu dolaziti ovdje. Ako se Evropa boji nečega, ne trebamo to prenositi ovdje. Mi imamo druge strahove – da će nam mladi talentirani otići u Evropu, to trebamo zaustaviti.

STAV: Islamski indeks na Sarajevskoj berzi već je profunkcionirao. Kakvi su prvi utisci?

BUKVIĆ: Nastojimo praviti ambijent za investiranje, kupovinu dionica na berzi, a time i podići likvidnost naših kompanija. Pokušavamo berzu učiniti atraktivnijom i privući tržište kapitala u BiH. Sličan indeks napravili su iza nas u Istanbulu jer je čitav menadžment Istanbulske berze došao ovdje podržati otvaranje islamskog indeksa na Sarajevskoj berzi. Kasnije su oni to napravili u Istanbulu. To su dugoročni potezi. Tek nakon pet godina možemo reći kakvi su nam konkretni rezultati. To je jako dobar potez berze, kojoj je BBI banka u tome pomogla.

PROČITAJTE I...

Firma “Butmir”, čiji je vlasnik Husein Hasibović, osnovala je firmu “Centralni terminal” (CTS) i izgradila carinski terminal na ulazu u Rajlovac iz smjera Vogošće. Početkom godine bilo je najavljeno premještanje carinskog terminala iz Halilovića, a tu je Hasibović vidio svoju priliku da nastavi unosne poslove s Upravom za indirektno oporezivanje BiH

Koliko jučer, bura se digla oko prodaje 40 posto državnog udjela u Fabrici duhana Sarajevo. Dobit Fabrike duhana za 2014. i 2015. godinu iznosila je, prema zvaničnim podacima, oko 4,2 miliona maraka. Od toga je državni udio bio oko 1,7 miliona maraka. Digli su se stručnjaci, eksperti, pozvani i samopozvani, da kritiziraju ovaj potez Vlade FBiH. Istovremeno vlada nevjerovatna šutnja i ignoriranje zbog višemilionskih gubitaka iz IPA fondova

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!