Ni igračke više nisu bezopasne

Bosna i Hercegovina postala je deponija otpada iz evropskih, ali i ostalih zemalja svijeta, a to pokazuju i analize Agencije za nadzor nad tržištem jer je većina ispitanih proizvoda opasna za život i štetna za zdravlje

Jesu li vaša djeca sigurna? Čime se igraju? Provjerite još jednom. U zemlji koja je, kao i susjedne, postala deponija otpada iz Evropske unije i ostalih dijelova svijeta ni igračke nisu bezopasne. Ako se do sada u to sumnjalo, rezultati analiza Agencije za nadzor nad tržištem BiH pokazali su da je strah opravdan.

Naime, Agencija posredstvom entitetskih i kantonalnih inspekcijskih organa uzima uzorke iz legalnih tokova, odnosno registriranih prodavača industrijskih neprehrambenih proizvoda i u laboratorijama provjerava njihovu ispravnost.

“Najveći su problem proizvodi koje se masovno bez ikakve kontrole uvoze na tržište Bosne i Hercegovine, a posljednji preliminarni rezultati koje smo imali, dječije igračke i dječije stolne lampe, pokazuju da nije riječ samo o neusklađenim nego i štetnim proizvodima za zdravlje djece koji mogu prouzrokovati, kada je riječ o svjetiljkama, požare, povrede izazvane strujom, pa čak i smrt od strujnog udara”, kazao je direktor Agencije Aleksandar Golijanin. 

U okviru nadzora igračaka na sadržaj ftalatata, opasnih hemijskih supstanci, s tržišta je uzeto 28 različitih igračaka i različitih robnih marki. Među njima je čak 18 sadržavalo ftalate u koncentraciji koja prelazi dopuštenih 0,1%. S tržišta su ciljano uzimani uzorci dječijih lutki i “konjića poni”. Uglavnom je riječ o vjernim kopijama brendiranih proizvoda veoma popularnih kod djece. Utvrđeno je da od 13 ispitanih lutki, 61% sadrži ftalate u koncentraciji većoj od propisane, a za konjiće, od 14 ispitanih, 71%. S tržišta je do sada povučeno 2.090 komada ovih igračaka. Dopuštena koncentracija ftalata je 0,1 posto, a u ispitanim proizvodima kretala se u rasponu od 1,02 posto do 13,2 posto, što znači da je njihovo prisustvo bilo od 10 do 130 puta veće od dozvoljenog. Golijanin je pojasnio da ova supstanca prvenstveno štetno djeluje na reproduktivno zdravlje kod djece, to je problem s odloženim dejstvom koje se ne može sada vidjeti, ali je dokazano da negativno utječe.

“Uzorkovali smo sedam različitih tipova dječijih svjetiljki i laboratorijskim ispitivanjem utvrđeno je da nijedan uzorak ne zadovoljava sigurnosne zahtjeve te da za potrošače predstavljaju rizik od strujnog udara i požara. U toku je proces povlačenja s tržišta i znamo da je 584 komada svjetiljki već povučeno, ali to je samo mali broj svjetiljki i igračaka koje se pojavljuju na tržištu i koje su predmet naših ispitivanja. Razlog je to što smo ograničeni budžetom i vjerujte da je vrlo teško dobiti i marku za nova laboratorijska ispitivanja, bez obzira na to kako se to objašnjava i predočava nadležnim institucijama. Za laboratorijska ispitivanja ove je godine u budžetu izdvojeno samo 33.000 maraka”, istakao je Golijanin.

Dodao je da su ovi podaci upozoravajući zato što je kontroliran samo mali broj proizvoda, skroz mali, šta bi tek bilo da se sve to kontroliralo i ispitivalo.

“Postoji floskula koju sam čuo ovdje kad sam došao, a odnosi se na hranu: u Evropskoj uniji meso je do pola godine nakon klanja za ljudsku upotrebu, od pola godine do godinu je za životinjsku upotrebu u EU, a poslije dvanaest mjeseci izvoze ga u Bosnu i Hercegovinu i slične države, poput Crne Gore, Albanije, Srbije i Makedonije”, rekao je Golijanin.

I svaki ispitani skejtbord pao je na laboratorijskim ispitivanjima. Bicikli koji dolaze čak iz Evropske unije pali su gotovo svi na testu. Sve su to nesigurni i neusklađeni proizvodi i ne odgovaraju sigurnosnim zahtjevima. A riječ je o vrlo skupim proizvodima.

Ako su rezultati ovako poražavajući u pogledu proizvoda koji se nalaze u legalnim tokovima, šta bi tek bilo da se kontroliraju i proizvodi na pijacama i u uličnoj prodaji koji u ovom slučaju ne podliježu kontroli.

Golijanin vjeruje da bi se stanje popravilo usvajanjem novog zakona koji je pripremljen, samo još nije došao na dnevni red Vijeća ministara BiH. Novim bi zakonom Agencija dobila mogućnost da proizvode kontrolira na granici, prije nego što dođu na tržište, jer sada rade tako što uzimaju uzorke s tržišta i niko ne zna koliko je tih proizvoda već u upotrebi.

Do sada se mislilo da neispravni proizvodi dolaze uglavnom iz azijskih zemalja, ali rezultati analiza pokazuju da dolaze i iz Evropske unije.

Roditelji su uglavnom svjesni činjenice da je tržište preplavljeno opasnim proizvodima, pa sve češće traže alternative.

Adisa Hadžihasanović-Jahić kazala nam je da, nažalost, sve češće čuje priče o nepravilnoj proizvodnji i vrlo opasnoj proizvodnji igračaka, ali se u vezi toga ništa ne poduzima.

“Pokušavam, koliko sam u mogućnosti, kupovati igračke koje imaju na sebi određene garancije, ali dijete dobija vrlo često igračke sumnjivog porijekla. Nažalost, svijest kod roditelja još nije dovoljno proradila”, kazala je Adisa i dodala kako mediji i roditelji moraju nešto poduzeti da zaustave nesavjesne proizvođače i trgovce.

Elvira Zeba mišljenja je da, kao roditelji, moramo biti odgovorni prema svojoj djeci i ne izlagati ih bespotrebno rizicima. Uvijek ima zdrava alternativa. Ljubav se ne pokazuje količinom kupljenih poklona.

Neki od roditelja s kojima smo razgovarali, svjesni opasnosti koje vrebaju iz igračaka, kazali su nam da izbjegavaju kupovinu igračaka od plastike, pa time smanjuju broj potencijalno opasnih igračaka. Također su istakli da se trude kupovati u prodavnicama za koje misle da prodaju originalne igračke. Međutim, uvijek se provuče i poneka igračka ne baš sigurnog porijekla, i to od plastike.

Igračke standardizirane kvalitete s neophodnim certifikatima u pravilu su skuplje, a roditelji su rijetko u mogućnosti da ih priušte djeci. Budući da ne mogu odoljeti dječijim zahtjevima, onda kupuju i one nekvalitetne.

Dalila Selimović ima rješenje za to. Uz malo kreativnosti i dobre volje kaže da svaki roditelj može napraviti lutku za svoje dijete, za to su potrebna dva konca, paklo vate, malo platna i igla. Ako ni to ne mogu, roditelji mogu preferirati kupovinu drvenih igračaka.

PROČITAJTE I...

Firma “Butmir”, čiji je vlasnik Husein Hasibović, osnovala je firmu “Centralni terminal” (CTS) i izgradila carinski terminal na ulazu u Rajlovac iz smjera Vogošće. Početkom godine bilo je najavljeno premještanje carinskog terminala iz Halilovića, a tu je Hasibović vidio svoju priliku da nastavi unosne poslove s Upravom za indirektno oporezivanje BiH

Koliko jučer, bura se digla oko prodaje 40 posto državnog udjela u Fabrici duhana Sarajevo. Dobit Fabrike duhana za 2014. i 2015. godinu iznosila je, prema zvaničnim podacima, oko 4,2 miliona maraka. Od toga je državni udio bio oko 1,7 miliona maraka. Digli su se stručnjaci, eksperti, pozvani i samopozvani, da kritiziraju ovaj potez Vlade FBiH. Istovremeno vlada nevjerovatna šutnja i ignoriranje zbog višemilionskih gubitaka iz IPA fondova

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!