Neprovođenje naših presuda put je u anarhiju

“Dio političke i stručne javnosti u BiH zapravo se zalaže za to da se međunarodne sudije 'odmah i sada' isključe iz sastava Ustavnog suda BiH. Dakle, ne samo da se promijeni način njihovog izbora ili imenovanja, nego da se zamijene domaćim. Ako je predsjednik Evropskog suda upoznat s ovim inicijativama, ja ne znam da li jeste, onda se imenovanje novoga sudije može čitati kao njegova reakcija, a to znači i kao reakcija Evropskog suda za ljudska prava”

 

Od maja 2015. godine Mirsad Ćeman predsjednik je Ustavnog suda BiH. Mandat mu traje tri godine i na toj je dužnosti naslijedio sutkinju Valeriju Galić. Ćeman govori za Stav nakon prošlonedjeljne inicijative Milorada Dodika i Dragana Čovića, predsjednika SNSD-a i HDZ-a, o njihovom prijedlogu Zakona o Ustavnom sudu BiH, koji ove dvije stranke, kako je najavljeno, namjeravaju poslati u parlamentarnu proceduru. Dodik i Čović najavili su zakon kojim je predviđeno ukidanje stranih sudija u Ustavnom sudu BiH i tvrde kako će, iako je za ovakve izmjene zakona potrebno mijenjati Ustav BiH te za to dobiti podršku dviju trećina zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, narednih mjeseci za takav zakon tražiti podršku predsjednika ostalih parlamentarnih stranaka. Ova su dva politička lidera otvoreno najavila blokadu vlasti na entitetskom i državnom nivou ako ne bude prihvaćen njihov prijedlog izmjena Zakona o Ustavnom Sudu BiH. I Dodik i Čović najavljuju u narednim danima “preispitivanje odnosa” sa SDA, dok iz SDA uzvraćaju kako neće prihvatiti nijedan zakonski prijedlog koji dovodi u pitanje Ustavni sud BiH. Mirsad Ćeman u razgovoru za Stav nije želio komentirati izbor Ranka Debeveca za novog predsjednika Suda Bosne i Hercegovine. Odgovori na ta pitanja, kako je legalistički kazao Ćeman, iako svakako ima svoj stav o izboru i svemu što mu je prethodilo, izlazili bi iz okvira kojeg predsjednik Ustavnog suda može i treba komentirati.

STAV: Ponovo su aktualizirane političke najave o “eliminaciji” troje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH. Kako Vi gledate na ove političke inicijative?

ĆEMAN: Ustavni sud radi po važećem Ustavu i svojim pravilima, a to za sada uključuje i troje “međunarodnih sudija”, kako ih mi kolokvijalno zovemo. Tako će biti sve dok se u skladu s Ustavom nešto, eventualno, ne promijeni. Inače, sve su dosadašnje međunarodne sudije svojim akademskim i stručnim znanjem, iskustvom i posvećenošću dale značajan doprinos funkcioniranju Ustavnog suda BiH.

STAV: Jesu li takve inicijative pokušaj političkog pritiska na Ustavni sud ili, pak, “pokušaj da BiH preuzme suverenitet” nad imenovanjem sudaca Ustavnog suda BiH?

ĆEMAN: Iskreno, mislim da se u trenutnim okolnostima radi o ovome prvom. Naravno, načelno se zahtjevu da u sastavu Ustavnog suda budu samo “domaće” sudije ne može prigovoriti. Sasvim je drugo pitanje da li je za to sazrelo vrijeme i da li su takve inicijative, odnosno zahtjevi motivirani brigom za suverenitet BiH kao države. No, to nije pitanje za Ustavni sud.

STAV: Po Vašoj procjeni, je li došlo vrijeme da Parlamentarna skupština BiH, budući da tu mogućnost i Ustav propisuje, usvoji zakon o Ustavnom sudu BiH i tako regulira i način izbora sudaca, ali i pravila i procedure po kojima Ustavni sud djeluje?

ĆEMAN: U preambuli važećih Pravila Ustavnog suda, donesenim na osnovu i u skladu s Ustavom (jednoglasno, na plenarnoj sjednici), pored ostaloga, izričito stoji da je institucija Ustavnog suda BiH utemeljena kao neovisni čuvar Ustava i kao institucionalni garant za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda ustanovljenih Ustavom BiH i instrumentima Aneksa I Ustava. U Pravilima, također, stoji da Ustavni sud BiH mora biti u stanju potpuno neovisno odlučivati o vlastitoj organizaciji i funkcioniranju i da “samo Ustavni sud Bosne i Hercegovine može donositi propise i opće akte koji se tiču njegovog rada i njegove uloge utvrđene Ustavom Bosne i Hercegovine”. Pored toga, posebno skrećem pažnju na dio iz preambule, gdje izričito stoji: “Budući da su, zbog nepostojanja ustavnog osnova da se zakonom reguliraju postupak i njegova organizacija, pored Ustava Bosne i Hercegovine, Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koja, po ovlaštenju iz Ustava Bosne i Hercegovine, donosi sam Ustavni sud Bosne i Hercegovine, jedini pravni akt kojim se reguliraju ova pitanja u vezi s Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine.” Međutim, u akademskoj, stručnoj, političkoj i općoj javnosti postoje različita mišljenja i tumačenja relevantnih odredbi Ustava BiH koje se tiču sastava, izbora sudija, posebno međunarodnih, nadležnosti, organizacije rada i postupka pred Ustavnim sudom, koja su se mogla čuti i pročitati svih proteklih godina; od toga da se nikakve intervencije u tom pogledu ne mogu vršiti bez prethodne promjene Ustava, do toga da je to moguće i unutar postojećih ustavnih normi. Ipak, jedini nadležan za tumačenje Ustava jeste sam Ustavni sud s obzirom na to da je članom VI.3. Ustava regulirano da će “Ustavni sud podržavati ovaj Ustav”. Naravno, ja o vašem pitanju imam svoj stav, ali nije na sudijama, pogotovo ne na predsjedniku Ustavnog suda, da na ovakav način sugeriraju bilo šta zakonodavnom organu, odnosno ustavotvorcu. Ako se, pak, pred Ustavnim sudom nađe ustavno-pravno pitanje koje obuhvata i ono što je sadržaj vašega pitanja, Ustavni sud će odgovoriti obrazloženom odlukom, u skladu s Ustavom. To mu je i pravo i obaveza.

STAV: S obzirom na to da, prema Ustavu BiH, troje sudija Ustavnog suda BiH imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, ima li reakcija iz Evropskog suda na činjenice da neki političari u BiH žele izmijeniti način imenovanja ustavnih sudaca stranaca?

ĆEMAN: Kao što je javnost već upoznata, sutkinji Grewe, koja je jedan od troje “međunarodnih” sudija, istekao je 14. decembra ove godine mandat zbog navršenih 70 godina života. Ja sam, kao predsjednik Suda, blagovremeno, a to znači najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata, obavijestio predsjednika Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i Predsjedništvo BiH o tome. Predsjednik Evropskog suda obavijestio je krajem novembra Ustavni sud da je imenovao Giovannija Grassa iz Italije za novog sudiju umjesto sutkinje Grewe. Sudija Grasso nam se već javio i najavio je svoje prisustvo na prvoj narednoj plenarnoj sjednici, krajem januara iduće godine. Međutim, koliko je meni poznato, dio političke i stručne javnosti u BiH zapravo se zalaže za to da se međunarodne sudije “odmah i sada” isključe iz sastava Ustavnog suda BiH. Dakle, ne samo da se promijeni način njihovog izbora ili imenovanja, nego da se zamijene domaćim. Ako je predsjednik Evropskog suda upoznat s ovim inicijativama, ja ne znam da li jeste, onda se imenovanje novoga sudije može čitati kao njegova reakcija, a to znači i kao reakcija Evropskog suda za ljudska prava.

STAV: Također, imate li reakcija i povratnih informacija iz Evropskog suda za ljudska prava na činjenicu da se, suprotno propisanom u Ustavu BiH, u BiH ne provode odluke Ustavnog suda BiH?

ĆEMAN: Ne može se baš reći da se odluke Ustavnog suda BiH ne provode. Istina, jedan manji broj odluka još uvijek nije proveden. Radi se o odlukama koje zadiru u veoma osjetljiva ustavno‑pravna, politička i općedruštvena pitanja i odnose u Bosni i Hercegovini. Prema posljednjem verificiranom podatku, 13 odluka nije izvršeno. Naravno, i jedna neizvršena odluka atak je na ustavni sistem BiH, i to nije dopušteno, ali nije svejedno o kolikom se broju radi. Ustavni je sud od početka rada u “postdaytonskom” sazivu i nadležnostima riješio više od 50 hiljada predmeta i donio više od 25 hiljada odluka. Od toga broja, dakle, nije izvršeno 13 odluka. To, ipak, daje drukčiju sliku na ovo pitanje, odnosno stanje u ovom pogledu. Međutim, Evropski sud za ljudska prava ne bavi se neizvršenjem naših odluka, nego se bavi neizvršenjem svojih odluka, a to su, npr., odluke u predmetima “Sejdić i Finci”, “Azra Zornić”, “Ilijas Pilav”… Izvršavanje odluka našega Ustavnog suda jeste, prije svega, pitanje za domaće aktere, odnosno javne vlasti u Bosni i Hercegovini.

STAV: Šta pokazuju najnoviji podaci, zbog koliko je odluka Ustavnog suda BiH Tužilaštvu BiH proslijeđen izvještaj o tome da one nisu ispoštovane?

ĆEMAN: Do sada ukupno u 94 slučaja, od čega, kao što sam već naveo, 13 odluka još uvijek nije izvršeno. Od toga se broja osam odnosi na apelacionu nadležnost, a ostale su iz kategorije apstraktne ocjene ustavnosti pojedinih odredbi entitetskih ili državnih zakona. Od ovoga broja, tužilaštvo je vodilo tužilačku istragu u više od 80 slučajeva jer je neizvršavanje odluka Ustavnog suda krivično djelo. Istina, podaci o neizvršenim odlukama stalno se mijenjaju jer se pojedine odluke u međuvremenu izvrše, počinju teći rokovi za izvršenje drugih… Važno je napomenuti da Ustavni sud, kada utvrdi da neka odluka nije izvršena, bez izuzetka o tome obavještava nadležno tužilaštvo. Na tužilaštvu je dalje da u vezi s time vodi istragu i pokreće postupak ako ima osnova za odgovornost.

STAV: Iz dijela pravosudne zajednice Ustavnom sudu BiH zamjereno je što, u slučaju Zakona o praznicima RS‑a, odmah nije stavio van snage član za koji je utvrđeno da nije u skladu s Ustavom. Čak su iznošene i tvrdnje da bi stavljanjem van snage ovog člana političari u RS‑u ostali bez političkih aduta da raspisuju referendum. Kako gledate na ove kritike?

ĆEMAN: Kada je odlučivao o ocjeni ustavnosti pojedinih zakona, Ustavni sud je u ovom, kao i nizu drugih slučajeva, postupao u skladu sa svojim pravilima. Kao moguću ili kao posljednju mjeru i mogućnost, Ustavni sud može ukinuti sporne odredbe, ali se do sada najčešće odlučivao da odredi rok u kome zakonodavac sam treba otkloniti neustavno stanje. Ovakvim pristupom, Ustavni sud doprinosi afirmaciji načela podjele vlasti. U konkretnom slučaju, reakcije na odluke Ustavnog suda prije i poslije referenduma u RS‑u, te pravna, odnosno kvazipravna “argumentacija” koja se mogla čuti, govore da bi, kako god da je Ustavni sud postupio, reakcija bila ista. Dakle, Ustavni sud je dao priliku zakonodavcu, u ovom slučaju Narodnoj skupštini RS‑a, da u okviru ustavno-pravnog sistema prihvati i sam provede njegovu odluku. Mislim da je to bilo ispravno. Ipak, moram naglasiti, Ustavni sud iz ovoga će slučaja izvući pouku i u skladu sa svojim pravilima odrednicu “može”, uz dužni oprez i suzdržanost kao i do sada, kada to okolnosti budu nalagale, razumijevati kao “mora”. Naravno, ne proizvoljno nego sa senzibilitetom koji je i do sada demonstrirao u sličnim slučajevima.

STAV: Možemo li govoriti o pravnoj sigurnosti u BiH u situaciji kada se ignoriraju i odluke Ustavnog suda BiH?

ĆEMAN: Već sam rekao da je i jedna neizvršena odluka, bilo kojeg pa i Ustavnog suda, atak na pravni, odnosno ustavno-pravni sistem i poredak. Zato svi, bez obzira sviđale im se ili ne odluke Ustavnog suda, odnosno bilo kojeg suda, moraju poštivati i provoditi te odluke. Suprotno ponašanje, ma od koga dolazilo, potkopava ustavno-pravni poredak i ne doprinosi vladavini prava, odnosno pravnoj sigurnosti. To onda, općenito, narušava povjerenje u pravosudni sistem u cjelini. To bi oni koji direktno ili indirektno osporavaju odluke i autoritet Ustavnog suda morali imati u vidu. Jer i građani onda mogu postaviti pitanje –  zašto se na njima “trenira strogoća” ako, primjerice, ni institucije države, na bilo kojem nivou, same ne poštuju odluke pravosudnih organa?! Ovo bi, naravno, vodilo anarhiji, a s time se niko ne bi trebao niti smije poigravati.

 

 

 

 

PROČITAJTE I...

Kada smo razgovarali o tome kakav bi motiv trebao biti na nagradi došli smo do rješenja da to bude motiv s naslovnice prvog broja časopisa Stav, gdje je otvoreni dlan u prvom planu. Sama simbolika te otvorene šake izuzetno je jaka i snažna. Mislim da je to bio i logičan izbor jer ova književna nagrada zaslužuje da startuje moćno i u vrhunskom izdanju i treba biti bitna kao i sam 25. novembar

Džamije spajaju ljepota, ista krv, isti cilj, plemenita namjera, ali i nevolja. Nalaze se u zoni slijeganja tla zbog eksploatacije slanice, što je dovodilo u pitanje njihovu budućnost. Sol je gradila i istovremeno rušila i razjedala Tuzlu. Ne da se vazda sastaviti dva hajra kao što su ove dvije Božije kuće i kao što su njihovi graditelji

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!