Nepotizam Zlatka Hujića

Najprije je uklonio kiosk u vlasništvu Sulje Bolića, kojem je dodijelio drugu lokaciju na besplatno korištenje dvije godine i uz obećanje trajnog rješenja, samo da ga se makne iz blizine svog poslovnog prostora. Da je istinita ona narodna izreka o obećanju i radovanju, ubrzo se potvrdilo s obzirom na to da je Hujić, uz asistenciju policije, uklonio kiosk bez prethodnog alternativnog rješenja. Tako je uništen još jedan manji bosanskopetrovački privrednik, a njegova dva radnika ostala su bez posla.

Bosanskopetrovački načelnik Zlatko Hujić našao je novu metu. Ovog su puta to sitni privrednici ovog gradića. Naime, načelnik Hujić počeo je uklanjanje manjih poslovnih objekata, mada su oni, uz prethodno pribavljenu urbanističku saglasnost, postavljeni još 1990. godine, a od oslobođenja Bosanskog Petrovca do danas nesmetano su radili. Zapravo, nesmetano su radili sve dok Zlatko Hujić prije nekoliko godina nije kupio lokal u neposrednoj blizini ovih objekata. Tada je krenuo i njegov rušilački pohod.

Najprije je uklonio kiosk u vlasništvu Sulje Bolića, kojem je dodijelio drugu lokaciju na besplatno korištenje dvije godine i uz obećanje trajnog rješenja, samo da ga se makne iz blizine svog poslovnog prostora. Da je istinita ona narodna izreka o obećanju i radovanju, ubrzo se potvrdilo s obzirom na to da je Hujić, uz asistenciju policije, uklonio kiosk bez prethodnog alternativnog rješenja. Tako je uništen još jedan manji bosanskopetrovački privrednik, a njegova dva radnika ostala su bez posla.

Neki privrednici i prosperiraju u Bosanskom Petrovcu, poput jednog uzgajivača goveda kome se na nezakonit način dodjeljuje zemljište i za čije se potrebe nekadašnje prosperitetne fabrike pretvaraju u štale u kojima rade trojica radnika. “Nije platio ni marku takse Općini, ni porez na promet nekretnina. Nema nijedne dozvole, a pretvorio je fabriku u običnu štalu. Dobio je i zemljište za jednu marku jer načelnik sve procjene vještaka o prodaji zemlje naštimava kako hoće i kome hoće”, izjavio je jedan od ogorčenih bosanskopetrovačkih privrednika.

“Razmislite se ima li tu logike. Ukinuti firmu koja je uredno izmirivala sve obaveze prema državi i ugroziti egzistenciju trima porodicama, a zatim eksperimentalno zaposliti tri radnika i tvornicu pretvoriti u štalu, a da od svega toga država ne dobije niti jednu marku? Onda se pitamo zašto mladi odlaze iz države”, kaže ovaj privrednik.

Nepotizmu i samovolji bosanskopetrovačkog načelnika ovdje nije kraj. Tako je općinskim parama napravio binu (čitaj: terasu) tik uz svoj lokal, a koja će na kraju njemu poslužiti kao ljetna bašča. Uz urađene elektroinstalacije na bini, istim sredstvima uradio je i elektroinstalacije u svom poslovnom prostoru. Fasadu na objektu u vrijednosti 5.000 maraka finansirala je “Bihaćka pivovara” u zamjenu za postavljanje bilboarda, mada je u gradu sijaset zgrada bez vanjske fasade s povoljnijim položajem za postavljanje reklame. Načelniku ni ovo nije bilo dovoljno pa je potpisao i neke dopunske ugovore, kao i za mnoge ranije javne nabavke, što je, uostalom, njegova uobičajena praksa. Nasuprot Hujićevog lokala, općinskim sredstvima uredio je i asfaltirao parking bez naplate, pa možete pretpostaviti za čije će potrebe parking služiti.

Tako Zlatko Hujić “uređuje i brine” za svoj grad, dok mu zgrada Općine od koje mjesečno prima 4.000 maraka plaće liči na objekte iz ranih pedesetih, s neasfaltiranim i neuređenim dvorištem i parkingom. I nije to sve. U Bosanskom Petrovcu i voda je postala nesigurna za piće, pošto se s njom miješaju otpadne kanalizacijske vode. Povrh svega, načelnik glasno protestira što je Vlada USK, sredinom prošlog mjeseca, umjesto Općini, uručila Domu zdravlja i osnovnoj školi u Bosanskom Petrovcu vrijedne donacije iz dobiti Unsko-sanskih šuma u ukupnom iznosu 200.000 maraka. Načelniku ovo nije odgovaralo jer, po svoj prilici, u glavi je imao drugi plan. Vjerovatno izgraditi još koju binu (terasu) ili parking za svoje i potrebe svog lokala. /R.I./

PROČITAJTE I...

Kada u radnim grupama imate i po stotinu ljudi, a u cjelokupnom mehanizmu oko 1.600 osoba od kojih svaka ima pravo veta, a zadatak bude obavljen, onda ne možete reći ništa drugo nego da je mehanizam učinkovit. On je utemeljen na strukturi i diobi nadležnosti u Bosni i Hercegovini i zato ne može biti jednostavan. No, koliko god bio važan za proces integriranja, mehanizam koordinacije samo je alat za saradnju. Kada se kao alat i koristi, ne pokazuje značajnije manjkavosti, kaže direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!