Nema govora o 10 hiljada ekstremista, nadziremo 50 osoba koje su potencijalna prijetnja

Oni su sigurnosna prijetnja jer su ideološki radikalizirani, jer su bili pripadnici organizacije koju je međunarodna zajednica označila kao terorističku. Oni su vojno osposobljeni na tim ratištima, znaju kako upotrijebiti oružje za teroristička djela i uglavnom žive na području Federacije. O njima otvoreno govorimo jer im i tako želimo dati do znanja da pazimo na ono što rade i da će biti sankcionisani ukoliko bilo što nezakonito pokušaju napraviti

Direktor Federalne uprave policije Dragan Lukač u razgovoru za Stav govori o potencijalnim sigurnosnim prijetnjama u Bosni i Hercegovini. Lukač tvrdi kako se u ovom trenutku oko 50 osoba smatra prijetnjom za nacionalnu sigurnost te da su oni pod stalnom prismotrom sigurnosnih agencija. Također, preventivne mjere koje je prošle godine uvela Federalna uprava policije daju rezultate, a posebno apostrofira saradnju s Islamskom zajednicom i reisom Kavazovićem u zatvaranju tzv. paradžemata.

STAV: Prijeti li Hrvatskoj deset hiljada ekstremista iz Bosne i Hercegovine?

LUKAČ: Ne znam na što je konkretno predsjednica Hrvatske mislila kada je to izjavila. Znam za neke njezine prethodne izjave za koje mislim da nisu baš pravilno shvaćene. Prije nekoliko mjeseci je komentirala povratak osoba sa sirijskog ratišta i mislim da je u tom kontekstu govorila o povratku u zemlje Evropske unije. Što se tiče izjave o deset hiljada ekstremista na granici sa susjednom državom, pretpostavljam da bi se ti ljudi trebali nalaziti na prostoru Unsko-sanskog kantona. Sumnjam da ti “ekstremisti” mogu mirno sjediti u Republici Srpskoj, jer iz MUP-a RS temeljito prate situaciju u vezi s ekstremizmom, barem kada je riječ o onome što dolazi s pozicija islamskog fundamentalizma. Ne znam koliko ove neke druge ekstremizme istražuju. Da postoje takve pojave, MUP RS bi poduzeo neke mjere. Što se tiče USK-a, mi nemamo toliki broj ekstremista, nemamo toliki broj od nekoliko tisuća koji je zaista frapantan. Postoji jedan broj osoba takve orijentacije koji žive tamo, u mjestima u kojima su djelovali paradžemati, ali to su dvocifrene brojke takvih ljudi. Vjerovatno se misli na ljude koji pripadaju vehabijskim ili selefijskim zajednicama. Nisu svi ljudi koji pripadaju toj zajednici ekstremisti, iako ih po pravilu stavljaju u kontekst radikalizma. Među njima ima pojedinaca koji su spremni za izvršenje terorističkih aktivnosti, to nije nikakva tajna i to ne treba ni negirati. O tome javno govorimo upravo kako bi prevenirali nasilje.

STAV: Osobe o kojima govorite pod stalnom su policijskom kontrolom?

LUKAČ: Iz sigurnosnih agencija u BiH gotovo svakodnevno govorimo kako se takvi radikali drže pod operativnim nadzorom. Postoje određene mjere koje mi u FUP-u poduzimamo u saradnji s kantonalnim ministarstvima unutarnjih poslova. Pratimo ponašanje, kretnje određenih osoba koje su sa stanovišta sigurnosti interesantne, koje mogu predstavljati prijetnju u BiH, ali i izvan zemlje. Te su osobe pod nadzorom, iako je nadzor relativna stvar, nadzor nikada nije apsolutan.

STAV: Ko su osobe koje nadzirete?

LUKAČ: Posebno treba definisati osobe koje su bile na sirijskom ratištu i s njega se vratile. Prema našim evidencijama, imamo oko 50 takvih osoba. Nad njima imamo pojačan nadzor. Oni predstavljaju sigurnosnu prijetnju i o tome sam često govorio. Naša javnost treba da to zna, da imamo osobe koje su radikalne i koje su ozbiljan sigurnosni problem. Oni nisu problem jer nose bradu ili su pripadnici vehabijskog pokreta. Oni su sigurnosna prijetnja jer su ideološki radikalizirani, jer su bili pripadnici organizacije koju je međunarodna zajednica označila kao terorističku. Oni su vojno osposobljeni na tim ratištima, znaju kako upotrijebiti oružje za teroristička djela i uglavnom žive na području Federacije. O njima otvoreno govorimo jer im i tako želimo dati do znanja da pazimo na ono što rade i da će biti sankcionisani ukoliko bilo što nezakonito pokušaju napraviti. Treba naglasiti kako je jedan broj tih osoba, pri povratku iz Sirije u BiH, krivično procesuiran. Možda nismo zadovoljni visinom izrečenih kazni, ali su procesuirani.

Kada je riječ o pripadnicima vehabijskih zajednica u BiH, postoje osobe koje su pristupile tim zajednicama. Njihovo djelovanje u okviru tih zajednica manifestuje se kroz način praktikovanja islama kao religije. On je drugačiji od načina koji se tradicionalno ispoljava u BiH, i Bošnjaci kao autohton, evropski narod ne podržavaju takav pristup jer on u sebi ima obilježja radikalizma samog po sebi. Nije samo riječ o načinu praktikovanja nego i o nekim drugim, kulturološkim ili ideološkim primjerima. Ali moram naglasiti da ne mislim da je svaki pripadnik vehabijske zajednice potencijalni terorista. Oni to nisu. Ima tu ljudi koji su pristupili iz različitih razloga. Imate ljude koji su ušli u te zajednice iz finansijskih razloga. Mi moramo konačno početi implementirati projekte deradikaliziranja, ne samo kada su u pitanju ovakve osobe. Imamo mi i druge primjere radikalizma u zemlji. Da mlade ljude “vratimo” u normalan život, da shvate da su takva ponašanja ili pripadnost nekim grupama pogrešna, prije svega za njih. To nije dobro za društvo koje je multietničko i koje je izašlo iz teškog rata.

STAV: Govorili ste o povratnicima koji su nakon Sirije dodatno radikalizirani. Postoji li mogućnost da se oni pretvore u nekakve misionare, da pokušaju radikalizirati što više ljudi oko sebe?

LUKAČ: Ne bih ih definisao kako nekakve misionare. Oni su takvi kakvi jesu. Ne mislim da mogu djelovati poput nekakvih misionara. Nisu oni ti profili, nisu likovi te vrste da mogu biti autoriteti, da mogu biti u misiji za nekog drugog, da budu oni koje se sluša, čija se riječ sluša ili čiji se stavovi praktično provode. Zbog mjera koje poduzimamo, poznajem profil tih osoba. Među njima ima dosta onih koji su, prije odlaska u Siriji, bili kriminalizirani, evidentirani kao počinioci krivičnih djela, koji dolaze iz kriminalnog miljea. Čak evidentirani zbog djela terorizma. Ne vjerujem da jedan kriminalac sada postaje autoritet kojeg će običan, pošten čovjek pratiti i slušati šta govori samo zato što pripadaju istoj zajednici. Prema našim saznanjima, na sirijsko ratište otišlo je oko 300 osoba. U tu su brojku uključene žene, čak i djeca tih ljudi. Neki su jednostavno preselili tamo. Najveći broj tih ljudi neće se ni vratiti u BiH. Neki su od njih poginuli u Siriji. Ovo što je tu, što se vratilo, predstavlja prijetnju i o njima svi moraju povesti računa. Ali ne samo sigurnosne agencije nego i centri za socijalni rad ili zapošljavanje. Država im mora pružiti ruku kako bi ga vratila nazad u neke normalne okvire, onima za koje je to moguće napraviti, jer neki su se u Siriji našli stjecajem okolnosti, uglavnom zbog nekakvog emotivnog stanja, i njih se može vratiti.

STAV: U akcijama pripadnika FUP-a uhapšeni su neki od ekstremista koji su djelovali u tzv. paradžematima, poput Bilala Bosnića. Koliko su vaše akcije, ali i zatvaranje paradžemata, doprinijele sigurnosti zemlje?

LUKAČ: Na svu sreću, u ovoj zemlji postoje institucije koje vrlo dobro rade svoj posao. Često i otvoreno govorim o onom pozitivnom što u BiH radi Islamska zajednica, da te zajednice, te paradžemate koji djeluju ili koji su djelovali izvan institucija Islamske zajednice, izvan zakona, stavi u okvir normi Islamske zajednice. Reis Kavazović je puno uradio na tome, na jedan vrlo korektan način ljude koji su bili dio paradžemata pozvao, objašnjavao im o čemu se tu, zapravo, radi. U našim džamijama može svako praktikovati islam bez da ga iko ružno pogleda. Nema potrebe da se u nekakvim planinskim selima otvaraju ili zatvaraju prostori u kojima će se posebno djelovati, ponašati i oblačiti. Da se prave nekakvi posebni mesdžidi. Veliki dio tih paradžemata vraćen je u okvir Islamske zajednice. Puno se dobrog može napraviti ako ima dobre volje. Sjećate se, mi smo imali problem Maoče i sličnih sredina gdje su djeca, recimo, išla u nekakve prostorije i učila po programu koji je van zakona. Ako svi radimo svoj posao, onda se više neće dešavati da BiH dobija loš imidž u stranim medijima.

Nas se stalno pokušava prikazati kao nekakav tamni vilajet u kojem je stalno nekakav problem, u koje nema ni zakona ni države. Meni su ovdje dolazili strani novinari, i to novinari eminentnih kuća, s pričama o nekakvim selima u kojima nema vlasti, u kojima nema države, u koja čak ni policija ne smije ući. Ja ih pitam koja su to sela, ne znaju reći. Ko im je to kazao, kažu iz anonimnih izvora. Onda im ja kažem da odmah sad sjednemo u auto, i to bez policijske pratnje, da krenemo sami da vidimo je li to baš tako, smije li se ući u ta sela. Nema tog mjesta u koje policijski organi ne mogu ući. Ljudi to možda ne znaju, ali sam, u preventivnom smislu, prošle godine naredio da se u svim naseljima u kojima postoje vehabijske zajednice uvedu redovne patrole. Specijalne policijske jedinice patroliraju, razgovaraju s ljudima koji tamo žive. Popiju kafu s njima, saslušaju njihove probleme. Zašto specijalce? Ne iz nekakvog straha, nego zato što svojim izgledom, opremom, naoružanjem djeluju preventivno samom svojom pojavom. Policajac predstavlja državu. I hoću da ljudi koji tamo žive vide da je država prisutna.

STAV: Svjedoci smo da u posljednje dvije ili tri godine veliki broj turista iz arapskih zemalja dolazi u BiH. Imaju li mjesta tvrdnje da i među njima postoje oni koji su potencijalna sigurnosna prijetnja za zemlju?

LUKAČ: Bitno je s kojim namjerama neko dolazi ovdje. Ako je to turizam, nema nikakvih problema jer je svaki turista dobrodošao. Naša je zemlja prelijepa i imaju u njoj šta doživjeti i vidjeti. Vjerujem da najveći broj turista, uključujući i ove iz arapskih zemalja, dolazi s dobrim namjerama i ne vidim u njihovom dolasku nikakav problem. Međutim, ako među njima ima i onih koji dolaze s drugačijim namjerama, onda je to problem, prije svega za ministarstva i agencije na državnom nivou. Federalne agencije provjeravaju je li sve što je u vezi s njima u skladu sa zakonom. Tu, prije svega, mislim na osnivanje firmi, poduzeća, kupovinu nekretnina, zemljišta… Kroz neke se od tih aktivnosti pere novac, moguće je da postoje i neke aktivnosti povezane s terorizmom. Bitno je utvrditi šta je istina, ali u svakom konkretnom slučaju. Nekome je možda neobičan čovjek koji je stigao u BiH s pokrivenom ženom i petero djece, on na sebe skreće pažnju zato što naši ljudi nisu naviknuti na susrete s osobama koje tako izgledaju. Iščuđavamo se načinu na koji su obučeni, kako se ponašaju i vidimo nekakvu opasnost. A opasno nam je sve ono što je nepoznato. Dobro je što se Služba za odnose sa strancima, da tako kažem, aktivirala i da se konkretnije bavi nekim pojavama. Nije baš logično da se odjednom grade čitava naselja. Treba se znati čija su, kakvog su karaktera, ko će u njima boraviti. Svaki konkretan slučaj treba istražiti upravo zato da nam ne bi bilo nepoznato i da ne mislimo kako je baš sve opasno. Bitno je da se svi ti procesi odvijaju isključivo u okviru zakonom propisanih normi. Imamo dobre zakone, stvar je samo njihove primjene.

STAV: FUP je imao saznanja o nezakonitim aktivnostima?

LUKAČ: Kada su konkretno turisti u pitanju, nismo.

PROČITAJTE I...

Imao sam sreću da sam poznavao Aliju Izetbegovića i svjedočio nekim događajima. Necmettin Erbakan je 1990. imao veliki kongres Refah partije u Ankari i tada je Alija s njim imao sastanak. No, tada je upoznao i Recepa Tayyipa Erdoğana, koji nije imao visoku političku funkciju, a kada se vratio u Sarajevo, na sastanku SDA je rekao da je Kongres lijepo prošao te da je imao lijep sastanak s Erbakanom, ali da im nosi jedan muštuluk

Nekadašnji komandant 7. muslimanske brigade Šerif Patković danas je predsjedavajući Koordinacije boračke organizacije Armije RBiH, koja okuplja Savez dobitnika najvećih ratnih priznanja, Savez demobilisanih boraca u FBiH, organizaciju Porodica šehida i poginulih boraca i Savez ratnih vojnih invalida. Aktivan je u upravnim odborima fondacija za pravnu pomoć borcima Armije RBiH i za stambeno zbrinjavanje boračke populacije u FBiH. S komandantom smo razgovarali povodom oslobađajuće presude Naseru Oriću, ali i reakcije koju je uputio ispred koordinacije koju vodi na, za borce, neprihvatljivo imenovanje Svetlane Cenić na poziciju predsjednice Nadzornog odbora BH Telecoma

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!