Naša stranka katastrofalno prošla u OŠ “Mustafa Busuladžić”

Teško je odgonetnuti šta osim osvajanja vlasti može biti zajednički imenitelj ovom po svemu čudnom i liderskom i stranačkom spoju, a šta o tome misle njihovi glasači, saznat ćemo već za dvije godine.

U našoj zemlji običaj je da biračka mjesta budu u osnovnim školama. U općini Novi Grad stanovništvo registrirano u pet od ukupno 155 biračkih mjesta ove općine glasalo je u Osnovnoj školi “Mustafa Busuladžić”.

Premda je Naša stranka u Kantonu Sarajevo osvojila 13,05% glasova, a u Novom Gradu s 12,69% osvojenih glasova bila drugoplasirana, u Dobroševićima 1, 2, 3, 4 i 5, izbornim jedinicama koje gravitiraju ovoj školi, prošla je više nego katastrofalno.

Među glasovima sabranim u Osnovnoj školi “Mustafa Busuladžić”, Naša stranka osvojila je samo njih 4%, odnosno 81 glas, od 2.012 važećih. Riječ je o školi čiji su naziv zastupnici ove stranke u Skupštini Kantona Sarajevo proglasili spornim inicirajući njegovu promjenu, s čime se nisu složile općinske vlasti, predstavnici lokalne zajednice u kojoj je škola izgrađena, kao ni rukovodstvo i nastavnici škole.

Ova škola, nazvana po ličnosti u vezi s kojom se pletu različite kontroverze, postala je posljednjih godina svojevrstan simbol i razdjelnica između dviju političkih struja u Kantonu Sarajevo, učvršćujući podjelu na desnu i lijevu političku stranu. S obzirom na buduće odnose u Skupštini Kantona, stvorene rezultatima izbora, očekuje se nastavak, a možda i konačni rasplet u vezi s njezinim nazivom, pri čemu treba imati na umu i ove rezultate.

Jer, na neki su način lokalni birači, glasajući s 40% za SDA, koja je podržala prijedlog lokalne zajednice o imenovanju škole po Mustafi Busuladžiću, dali svoje mišljenje i o Našoj stranci i o inicijativi za promjenu naziva.

Kada smo već kod opozicije, četiri novoformirane stranke – Nezavisni blok, Pokret demokratske akcije, Narod i pravda i Nezavisna bosanskohercegovačka lista – koje predvode bivši funkcioneri SDA – Senad Šepić, Mirsad Kukić, Elmedin Konaković i Ibrahim Hadžibajrić – osvojile su na državnoj razini više od 112.000 glasova, a na entitetskoj nešto manje od 110.000.

Međutim, na kantonalnom nivou broj glasača koji im je ukazao povjerenje doseže više od 127.000, a grupirani su mahom u tri kantona.

Od 40.000 glasača PDA za kantonalne skupštine, njih 92% je u Tuzlanskom kantonu; od 35.000 glasača NB-a, 56% ih je u Zeničko-dobojskom kantonu; od 32.000 glasača NiP-a, 92% ih je u Kantonu Sarajevo, a od 20.000 glasača NBL-a, 51% ih je u Kantonu Sarajevo, a 28% u Tuzlanskom kantonu.

Dodamo li ovim četirima strankama njima po karakteru sklonu A-SDA, koja je osvojila približno 38.000 glasova, od čega 55% u Unsko-sanskom kantonu, dobivamo čudnovati spoj lokalnih stranaka koje nastoje uspostaviti neki oblik partnerstva na višim nivoima vlasti.

No, da bi ta veza bila čvrsta i postojana, morala bi postojati i široka saradnja na lokalnom, kantonalnom nivou, a to je među ovim strankama moguće samo sporadično. One uglavnom ne mogu biti jedna drugoj podrška zato što u istim kantonima imaju zanemariv broj osvojenih mandata.

PROČITAJTE I...

Velika prednost HDZ-a, po ispitivanjima nekoliko agencija, počela se topiti, iako stvarno stranka Zna se nema trenutno ozbiljnog izazivača. Premda su rezultati izbora za Evropski parlament pokazali prve znakove slabljenja podrške aktivnog biračkog tijela koje većinski glasa za HDZ i, zbog neaktivnosti drugih birača, dovodi tu stranku na vlast u barem dva mandata uzastopno. Glavni razlog pada nije samo razočarenje biračkog tijela i nešto veća aktivnost glasača tzv. lijevog centra na čelu sa SDP-om već i polarizacija desnog spektra i glasača HDZ a na stvarno desne i one koji slijede Plenkovića

Do sada su se ključne odluke za TK donosile na poluprivatnim i privatnim sijelima. Moramo vratiti povjerenje građana u institucije Kantona koje predstavljaju državu. Pravda je devalvirana i odsutnost ovog pojma prisutna je među građanima TK. Odgovorno tvrdim da je nepravda, odnosno odsustvo pravde, otjerala više ljudi iz BiH nego siromaštvo. Institucije države institucije su građana, a sada smo došli u situaciju da su institucije svedene na način da je institucija jednako direktor, direktor jednako stranka, stranka jednako tamo neki čovjek koji iz sjene upravlja svim procesima. Građani TK te iste institucije poistovjećuju sa strankama, pa je, npr., neka SBB-ova ili SDA škola, PDA-ov zavod, SDP-ov UKC itd., itd. Moramo vratiti javno dobro građanima

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!