Naša stranka katastrofalno prošla u OŠ “Mustafa Busuladžić”

Teško je odgonetnuti šta osim osvajanja vlasti može biti zajednički imenitelj ovom po svemu čudnom i liderskom i stranačkom spoju, a šta o tome misle njihovi glasači, saznat ćemo već za dvije godine.

U našoj zemlji običaj je da biračka mjesta budu u osnovnim školama. U općini Novi Grad stanovništvo registrirano u pet od ukupno 155 biračkih mjesta ove općine glasalo je u Osnovnoj školi “Mustafa Busuladžić”.

Premda je Naša stranka u Kantonu Sarajevo osvojila 13,05% glasova, a u Novom Gradu s 12,69% osvojenih glasova bila drugoplasirana, u Dobroševićima 1, 2, 3, 4 i 5, izbornim jedinicama koje gravitiraju ovoj školi, prošla je više nego katastrofalno.

Među glasovima sabranim u Osnovnoj školi “Mustafa Busuladžić”, Naša stranka osvojila je samo njih 4%, odnosno 81 glas, od 2.012 važećih. Riječ je o školi čiji su naziv zastupnici ove stranke u Skupštini Kantona Sarajevo proglasili spornim inicirajući njegovu promjenu, s čime se nisu složile općinske vlasti, predstavnici lokalne zajednice u kojoj je škola izgrađena, kao ni rukovodstvo i nastavnici škole.

Ova škola, nazvana po ličnosti u vezi s kojom se pletu različite kontroverze, postala je posljednjih godina svojevrstan simbol i razdjelnica između dviju političkih struja u Kantonu Sarajevo, učvršćujući podjelu na desnu i lijevu političku stranu. S obzirom na buduće odnose u Skupštini Kantona, stvorene rezultatima izbora, očekuje se nastavak, a možda i konačni rasplet u vezi s njezinim nazivom, pri čemu treba imati na umu i ove rezultate.

Jer, na neki su način lokalni birači, glasajući s 40% za SDA, koja je podržala prijedlog lokalne zajednice o imenovanju škole po Mustafi Busuladžiću, dali svoje mišljenje i o Našoj stranci i o inicijativi za promjenu naziva.

Kada smo već kod opozicije, četiri novoformirane stranke – Nezavisni blok, Pokret demokratske akcije, Narod i pravda i Nezavisna bosanskohercegovačka lista – koje predvode bivši funkcioneri SDA – Senad Šepić, Mirsad Kukić, Elmedin Konaković i Ibrahim Hadžibajrić – osvojile su na državnoj razini više od 112.000 glasova, a na entitetskoj nešto manje od 110.000.

Međutim, na kantonalnom nivou broj glasača koji im je ukazao povjerenje doseže više od 127.000, a grupirani su mahom u tri kantona.

Od 40.000 glasača PDA za kantonalne skupštine, njih 92% je u Tuzlanskom kantonu; od 35.000 glasača NB-a, 56% ih je u Zeničko-dobojskom kantonu; od 32.000 glasača NiP-a, 92% ih je u Kantonu Sarajevo, a od 20.000 glasača NBL-a, 51% ih je u Kantonu Sarajevo, a 28% u Tuzlanskom kantonu.

Dodamo li ovim četirima strankama njima po karakteru sklonu A-SDA, koja je osvojila približno 38.000 glasova, od čega 55% u Unsko-sanskom kantonu, dobivamo čudnovati spoj lokalnih stranaka koje nastoje uspostaviti neki oblik partnerstva na višim nivoima vlasti.

No, da bi ta veza bila čvrsta i postojana, morala bi postojati i široka saradnja na lokalnom, kantonalnom nivou, a to je među ovim strankama moguće samo sporadično. One uglavnom ne mogu biti jedna drugoj podrška zato što u istim kantonima imaju zanemariv broj osvojenih mandata.

PROČITAJTE I...

Čudno je što iskusni Raif Dizdarević ne odvraća lidera SDP-a Nikšića od glupavih političkih poteza putem kojih u ideološkom smislu skreće od najvažnijih pozitivnih strana komunističkog, odnosno socijaldemokratskog pokreta. Isto tako, treba postaviti pitanje: Zašto akademska zajednica u kojoj se nalaze brojni profesori, poznavatelji Titovog koncepta formiranja vlasti u formi NOO i ZAVNOBiH, ne ukažu lideru SDP-a Nikšiću i drugima da njihovo odbacivanje saradnje sa SDA znači odbacivanje onih vrijednosti kojima se SDP treba ponositi u vezi s vodećim utjecajem komunista s ciljem da lokalni i viši organi vlasti u toku Drugog svjetskog rata budu na patriotskoj antifašističkoj osnovi sačinjeni od predstavnika raznih ideoloških, političkih, vjerskih i socijalnih slojeva

Šefik Džaferović je u Novom Pazaru naglasio da su Bošnjaci u posljednjim stoljećima preživljavali teška i turbulentna vremena, nad njima su činjeni genocidi, raseljavani su, uskraćivano im je pravo na ime i jezik, ali su uspjeli da se izbore s time i danas su jači nego što su ikad bili. “Upravo to smeta onima koji bi najradije da se pretvaraju da nas nema. Ali, šta da im radimo, neka se navikavaju da smo tu, da znamo ko smo, šta smo, šta želimo, a šta ne. Pred Bošnjacima je još mnogo posla i izazova. U vezi s tim, potrebno je voditi mudru i odgovornu politiku u BiH, ali i u svim zemljama u kojima Bošnjaci žive”, poručio je Džaferović povodom obilježavanja Dana bošnjačke nacionalne zastave

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!