NAJVEĆA BOŠNJAČKA STRANKA PRED OPĆE IZBORE

Razvidno je da je SDA, uprkos svim iskušenjima, posebno nakon Dejtonskog sporazuma, zapravo ostvarivala manje-više kontinuirano najbolje rezultate. U dobroj mjeri, u uvjetima velike političke pluralizacije među Bošnjacima, čak i političke atomizacije, uspijevala je privući glasove najvećeg broja Bošnjaka. Načelno, u smislu procjene šansi za uspjeh na ovim općim izborima, nameće se zaključak kako je dobar rezultat vrlo vjerovatan

 

Stranka demokratske akcije profilirala se u najjaču stranku u Bosni i Hercegovini u 28 godina političkog parlamentarizma i višestranačja. Od demokratskog političkog pokreta, prve demokratske stranke u zemlji osnovane 1990. reformirala se u klasičnu partiju desnog političkog centra, prošavši niz reformi, unutarnjeg pročišćavanja i preustroja, a i postala je članicom Evropske narodne stranke.

Prolazila je periode pobjeda i poraza, stalno suočena s različitim optužbama iz gotovo čitavog političkog spektra zemlje. Politički je sazrela za vrijeme borbe za neovisnost države i njezino međunarodno priznanje te tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada je, kao najjača stranka u vlasti, bila ključan faktor organizacije odbrane zemlje i nosilac demokratskog poretka i političkog života u ratnim uvjetima. Takva je ostvarila uspjeh na prvim i drugim poslijeratnim općim izborima, kada su izborni ciklusi, odnosno mandati vlasti, trajali samo dvije godine, a zemlju je trebalo podići na noge.

Izborni porazi 2000. i 2010. iz današnje se perspektive mogu činiti nekom vrstom terapije koju je donijelo opozicijsko djelovanje na državnom i federalnom nivou koje ju je prisililo na nužne reforme. Iza svakog poraza na općim izborima i odlaska u opoziciju SDA se vraćala na vlast, u međuvremenu osnažena i pobjedama na lokalnim izborima u sredini mandata, te promjenama u unutarnjem ustroju, organizaciji i političkoj platformi. Kurs promjena i izrastanja u modernu političku stranku koji je usvojen na 3. kongresu 2001. zapravo je već započet i prije 2. kongresa 1997, kada su ostvareni kontakti s vodstvom Evropske narodne stranke i izražena želja za uključenjem u tu političku internacionalu.

KRATAK PREGLED IZBORNIH REZULTATA

Pred Opće izbore 7. oktobra, a uputivši letimičan pogled na rezultate prethodnih izbornih ciklusa, pruža se prilika ukazati na neke zakonitosti djelovanja i političkog nastupa te rezultata koje je stranka ostvarila prvenstveno u vlasti, dijeleći ju s drugima, ali i u opoziciji u jednom dvogodišnjem mandatu (2000–2002) i djelomičnoj opoziciji u jednom četverogodišnjem (2010–2014).

Naime, sudjelujući aktivno u političkom životu zemlje, pretežito u osjetljivim koalicijama i kohabitacijama na vlasti na državnom i federalnom nivou, stranka je prolazila unutarnji preustroj, odnosno, na neki su način niz uspjeha i nekoliko neuspjeha na izborima i u vršenju vlasti uvjetovali unutarnju reorganizaciju, ali je i ona onda utjecala na izborne rezultate. Sve do 2001. godine sve je te ključne procese inicirao, vodio i usmjeravao Alija Izetbegović, katkad i uz unutarstranačku opoziciju. Baš to postojanje unutarstranačkih neistomišljenika etabliralo je SDA u modernu, demokratsku stranku. Dva izborna poraza dala su joj iskustvo opozicijskog djelovanja koje nije okusila u prvih deset godina svog postojanja, a prelazak iz vlasti u opoziciju i obratno nužan je sastojak, osnova demokratskog političkog poretka.

Na prvim višestranačkim izborima održanima u novembru 1990. godine SDA je, od 240 mjesta u Skupštini tadašnje SR BiH, osvojila najveći broj od 86 mandata, a od 7 članova tadašnjeg Predsjedništva SR BiH, 3 izabrana bili su kandidati SDA. Stranka je svoje napore usmjerila očuvanju mira u BiH, odnosno očuvanju i odbrani zemlje i njezinih građana. S obzirom na separatističke tendencije vodstva Srba, srbijanske pretenzije na veliki dio teritorije BiH kao i proglašenje nezavisnosti Hrvatske i agresiju Jugoslavenske armije na tu zemlju, te nešto kasniji hrvatski separatizam, SDA je inicirala osnivanje Patriotske lige, koja je organizirala odbranu BiH.

U takvim je uvjetima održan 1. kongres stranke u novembru 1991. u Sarajevu. Osnivač i prvi predsjednik SDA Alija Izetbegović upozorio je na posljedice pokušaja etničke podjele Bosne po sve njezine narode i građane. SDA je odgodila, ali nije uspjela spriječiti rat u Bosni i Hercegovini. Tokom agresije na BiH stranka je uspjela okupiti druge političke stranke lojalne Bosni i time omogućila izbjegavanje zamke prikazivanja agresije građanskim ratom triju naroda ili vjerskim ratom triju vjerskih zajednica u BiH, unatoč svim pokušajima njezine etnoteritorijalizacije, potpomognutim od predstavnika međunarodne zajednice.

Na prvim poslijeratnim izborima održanim 1996. godine SDA je osvojila najveći broj glasova. Iz Federacije Bosne i Hercegovine u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine izabrano je 16 SDA poslanika. Iz RS-a u Predstavnički dom izabrana su tri kandidata SDA. U Federaciji BiH stranka je osvojila apsolutnu većinu, kandidat SDA, njezin predsjednik Alija Izetbegović izabran je za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, osvojena je većina u 6 od 10 kantona na području Federacije BiH. U Narodnoj skupštini RS SDA je osvojila 14 od ukupno 83 mandata.

SDA na Općim izborima održanim u septembru 1998. godine nastupila je kao lider Koalicije za cjelovitu i demokratsku BiH, prema uspješnom modelu s lokalnih izbora godinu dana ranije. S koalicionim partnerima osvojila je 35% glasova. Kandidat Koalicije Alija Izetbegović ponovo je izabran za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Od ukupno 42 mjesta u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Koalicija za CD BiH osvojila je najviše, 17 mandata (14 iz izbornih jedinica s područja Federacije, a tri iz RS). Od ukupno 140 poslaničkih mjesta u Predstavničkom domu Federacije, Koalicija je osvojila 68 mandata, a u NS RS 15 od ukupno 83 mandata.

Na novembarskim izborima 2000. godine SDA je nastupila samostalno. Promjena odnosa međunarodne zajednice prema stranci utjecala je i na približavanje koalicijskih partnera prema SDP-u, tako da je SDA prvi put postala opozicionom strankom na državnom i federalnom nivou. Međutim, bez obzira na pristranost međunarodne zajednice i medija, rezultati ovih izbora pokazali su da je SDA najjača politička stranka na državnom i federalnom nivou, ali i najjača nesrpska stranka u RS, što je ostala do danas. Najveći uspjeh ostvarila je Socijaldemokratska partija, SDP BiH na čelu saveza Alijanse za promjene, koja je osvojila najveći broj mandata u Parlamentarnoj skupštini, devet, tek jedan više od SDA. Međutim, SDA i SDP osvojili su najviše mandata u Parlamentu FBiH.

Novi uvjeti opozicijskog djelovanja nisu oslabili SDA, na neki su je način pročistili i ojačali. Alijansa za promjene, kao neprirodan konglomerat političkih stranaka predvođen SDP-om, nije uspio stabilno i efikasno vladati i time je otvorio prostor za povratak SDA već na sljedećim, Općim izborima održanim u oktobru 2002. godine. SDA je odnijela uvjerljivu pobjedu. Novi predsjednik stranke Sulejman Tihić izabran je za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, a stranka je osvojila 10 od ukupno 42 mandata u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, a 32 od 98 u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH. Ovi su izbori značajni i po činjenici da se nisu birali članovi Predsjedništva, ali i da su izabrani zastupnici kao i formirana izvršna vlast prvi put imali mandat od uobičajene četiri godine.

Prvog oktobra 2006. održani su novi Opći izbori. Prvi put, nakon 16 godina, za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH nije izabran kandidat SDA. No, stranka je i ove godine osvojila najviše, devet mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH, Parlamentu FBiH i većini kantona. Već na sljedećim Općim izborima, održanim 3. oktobra 2010. godine, kandidat SDA Bakir Izetbegović biva izabran u Predsjedništvo. No, SDP je, ponovo na čelu manje koalicije, dobio najviše glasova za Parlamentarnu skupštinu BiH i u Parlamentu FBiH.

Posljednji Opći izbori održani su 12. oktobra 2014, a SDA je ponovo osvojila najviše glasova, odnosno mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH i Parlamentu Federacije BiH. Bakir Izetbegović ponovo je izabran za bošnjačkog člana Predsjedništva.

ZAVIDAN KAPITAL KOJI SE NE SMIJE DOVODITI U PITANJE

Naime, iz ovih djelomičnih i nepotpunih podataka razvidno je da je SDA, uprkos svim iskušenjima, posebno nakon Dejtonskog sporazuma, zapravo ostvarivala manje-više kontinuirano najbolje rezultate. U dobroj mjeri, u uvjetima velike političke pluralizacije među Bošnjacima, čak i političke atomizacije, uspijevala je privući glasove najvećeg broja Bošnjaka. Načelno, u smislu procjene šansi za uspjeh na ovim općim izborima, nameće se zaključak kako je dobar rezultat vrlo vjerovatan, no, prema predviđanjima, ipak ne tako dobar kao na izborima 2014. On se temelji i na, iz prezentiranih podataka, vidljivo stabilnom biračkom tijelu, solidnim rezultatima Vlade Federacije i Vijeća ministara te prepoznatljivog rada člana Predsjedništva u proteklom mandatu.

Posebno ako se uzme u obzir odlazak manjeg broja “istaknutih” članova stranke, kao i udarac dobiven sudskim procesom za korupciju generalnog sekretara Zukića, zatim čitav niz opstrukcija nekih partnera iz vlasti, potresa u vladajućoj većini te sastavljanju novih kombinacija sa SBB-om, što je bila jedina, ako vrlo riskantna mogućnost, nužno zlo kako bi se sačuvala tek formirana vlast i omogućio koliko-toliko normalan tok reformi prema EU i NATO, kao i nužne finansijske konsolidacije i provedba mjera aktivne ekonomske politike.

Koliko se u tome uspjelo, ocijenit će birači 7. oktobra. Međutim, treba imati u vidu da je stranka ovaj put nužno čišćenje unutar svojih redova provodila tokom mandata, ne kalkulirajući hoće li je to koštati na izborima 7. oktobra 2018. Zbog ovakvog pristupa, kratkoročno je izgubila, primjerice, glasove pod kontrolom banovićkog vožda Mirsada Kukića, prema pisanju mnogih medija u BiH političara duboko ogrezlog u korupciju, koji je na koncu završio u koalicijskom zagrljaju s Fahrudinom Radončićem. No, dugoročno je dobila jer se čišćenjem redova nesumnjivo vraća povjerenje glasača.

Za pobjedu te nastavak pozitivnog trenda bit će nužno ne ponavljati greške čak i iz ovog mandata, posebno kada je riječ o kandidatima za zastupnička mjesta u oba parlamenta, odnosno u kantonalnim skupštinama. Ovdje se, prije svega, misli na stranačke prebjege, ljude koji usred mandata na koji su izabrani na listi SDA prelaze u druge stranke ili osnivaju svoje. Definiranje kriterija u funkciji programskih ciljeva, pa i kadrovskih kriterija nužan je uvjet daljnjeg razvoja i nastavka ključnog djelovanja stranke u političkom životu zemlje.

Postoji još jedna načelna primjedba koja se odnosi na kontinuitet i nepromjenjivost temeljnih ciljeva i opredjeljenja stranke, od političkog pluralizma i demokratskog uređenja, zaštite ljudskih i građanskih prava, do teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH. Ta se opredjeljenja prepoznaju u djelovanju SDA, što stvara zavidan politički kapital koji ona ima u narodu, bez obzira na isforsirane medijske prikaze o endemskoj korupciji ili padu rejtinga. Taj se kapital ne bi trebao dovesti u pitanje zarad kadrovskih kombinatorika i političkih kalkulacija. To je za dugoročnu stabilnost i političku budućnost stranke i Bošnjaka znatno važnije od pobjede u jednom izbornom ciklusu. Procesi u posljednje dvije godine tekli su paralelno, novo pročišćavanje SDA od koruptivnih elemenata, uz obnašanje vlasti u vrlo teškim uvjetima i usporavanjima Reformske agende od kohabitacijskih partnera. Stoga je za očekivati da neće biti odlaska u opoziciju.

PROČITAJTE I...

Kažu srpski mediji da muftija, osim što ima i privatno, ima i službeno državno osiguranje, da skoro svakodnevno mijenja lokacije, odnosno stanove u kojima boravi, automobile kojima se vozi, rute kojima se kreće, izbjegava komunikaciju putem mobilnih telefona, a, kada piše poruke, to radi u šiframa. Reklo bi se, sjajna predstava Beograda za dizanje rejtinga kod Bošnjaka. Čini se da je to previše i za komični filmski lik Srećka Šojića

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!