Nagrada Stava “25. novembar”: Noć Dževada Karahasana

“Svaka nagrada čovjeka raduje. Radujete se kada vam u svakodnevnom životu neko kaže vidim te, čujem te, znam za tebe, jer čovjek je biće jezika, a to znači biti vezan sa drugim ljudima, koji govore taj jezik. Ako hoćeš da imaš jezik za sebe, moraš ga dijeliti sa drugima, tako je sa zrakom, sa suncem.

 

Na svečanosti u Sarajevu večeras je Dževadu Karahasanu uručena nagrada “25. novembar“ za životno djelo iz oblasti književnosti. Priznanje mu je dodijelila Amina Šećerović-Kašli, zamjenica glavnog urednika “Stava”.

Svečanost je prigodnim govorom otvorio Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, u kojem je naglasio da su umijeće zajedničkog življenja i umijeće pripovijedanja utkani u srž postojanja BiH.

“Da je tolerancija stvarni postament državnosti BiH potvrđeno je u posljednjoj agresiji na našu zemlju, koja je tada ponovo odbranjena na temeljima antifašizma, jednakosti i zajedništva. I velike civilizacije istoka i zapada poštovale su i prihvatale toleranciju i suživot naših naroda uviđajući da je to fundament koji pokreće zemlju i drži njene narode u prirodnom zajedništvu“, rekao je, između ostalog, Izetbegović, te čestitao Karahasanu na dobijenoj nagradi i “Stavu” na utemeljenju nagrade “25. novembar“.

Karahasan je u izjavi za Anadoliju istakao da je izuzetno sretan, jer je dobitnik nagrade “25. novembar“ za životno djelo iz oblasti književnosti.

“Svaka nagrada čovjeka raduje. Radujete se kada vam u svakodnevnom životu neko kaže vidim te, čujem te, znam za tebe, jer čovjek je biće jezika, a to znači biti vezan sa drugim ljudima, koji govore taj jezik. Ako hoćeš da imaš jezik za sebe, moraš ga dijeliti sa drugima, tako je sa zrakom, sa suncem. Možemo sebi lagati kako smo nezavisni, sebi dovoljni, ali to naravno nije istina. Svakome od nas treba priznanje, treba mu neko drugi ko će mu potvrditi da ga vidi da ga ima. Dobiti nagradu znači da ljudi vole to što radiš. To mnogo znači, pogotovo ako nagradu dobije čovjek koji piše, jer pišemo želeći da razgovaramo. Knjiga je ponuda za razgovor, a onda još ako čovjek dobije nagradu od izrazito kompetentnog žirija, pa ona se zove 25. novembar, a taj čovjek je iz Bosne, jasno je da mu to mnogo, mnogo znači“, kazao je Karahasan.

Priznanje, koje je utemeljio sedmični časopis “Stav“, Karahasanu je dodijelio stručni žiri, kojim je predsjedavao Sanjin Kodrić, a u kojem su se nalazili još: Almir Bašović, Dijana Hadžizukić, Fahrudin Rizvanbegović, Sead Šemsović, Filip Mursel Begović, glavni urednik “Stava“.

Partner projekta Simurg Media, koja je izdavač magazina Stav, bila je BBI banka.

Karahasan je rođen 1957. godine u Duvnu, današnjem Tomislavgradu. U rodnom gradu je završio osnovnu i srednju školu, a zatim je nastavio školovanje u Sarajevu, gdje je diplomirao na Filozofskom fakultetu. Doktorski rad odbranio je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Na sastanku stručnog žirija 11. novembra je odlučeno da se nagrada “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti dodjeljuje književnicima iz BiH, te da se sastoji od nagradnog fonda u iznosu 10.000 KM, skulpture akademskog kipara Adisa Lukača i plakete. Nagrada se dodjeljuje povodom Dana državnosti BiH iz oblasti književnosti u tri kategorije – za životno djelo iz oblasti književnosti, knjigu godine iz oblasti književnosti i neobjavljeni rukopis mladoga pisca.

Odlučeno je da ove godine nagrada bude dodijeljena za životno djelo iz oblasti književnosti, dok će za druge dvije nagrade stručni žiri raspisati konkurs početkom 2017. godine.

PROČITAJTE I...

Čini se da svoju radinost nezavisnih komentatora u zavisnoj službi svoje stranke uopće ne vide kao problem, ali problem vide u nama, a koliko nam je poznato, a dobro nam je poznato, niko od redakcije Stava i Faktora nije stranački kadar niti jedne stranke. Bez obzira na to, tzv. nezavisni analitičari u službi politike bezbroj puta su nam pripisivali da se tekstovi u našim medijima naručuju direktno od SDA političara i centrale te stranke. Ovo nije odgovor jer njega u vremenima nedostatka bilo kakve smislene polemike možemo tražiti samo na sudu. Ovo je seciranje brutalnih i klevetničkih napada na naše medije koji se poduzimaju svim raspoloživim lažima na raspolaganju. Za primjer smo uzeli dva recentna slučaja

Kada je u noći 30. aprila 1992. godine prijedorski SDS, uz pomoć ostataka JNA i policijskih struktura, bez ijednog ispaljenog metka nasilno preuzeo vlast u Prijedoru, niko od prijedorskih Bošnjaka i Hrvata nije ni slutio da je tim činom započet pakao koji će trajati narednih stotinjak dana, tokom kojih će na najsvirepiji način biti ubijane hiljade ljudi, žena i djece. Ono što se zbivalo u Prijedoru i njegovoj okolici odvijalo se daleko od kamera svjetskih medija. Sve do saznanja o postojanju prijedorskih logora smrti

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!