Nagrada “25. novembar” zavisit će od vrijednosti imena koja je dobiju

Nagrada će se dodjeljivati u tri kategorije: za životno djelo, knjigu godine i najbolji neobjavljeni rukopis. 25. novembra bit će dodijeljena nagrada za životno djelo, dok će za ostale dvije kategorije stručni žiri raspisati konkurs početkom 2017. godine

Na Dan državnosti Bosne i Hercegovine, počevši od predstojećeg 25. novembra, dodjeljivat će se književna nagrada “25. novembar”, koju je 11. ovog mjeseca ustanovio sedmični časopis Stav, odnosno izdavač “Simurg media” d.o.o.

Nagrada se dodjeljuje povodom Dana državnosti BiH u tri kategorije, i to za životno djelo iz oblasti književnosti, knjigu godine iz oblasti književnosti te neobjavljeni rukopis mladoga pisca.

U 2016. godini bit će dodijeljena nagrada za životno djelo iz oblasti književnosti, dok će za ostale dvije kategorije stručni žiri raspisati konkurs početkom 2017. godine.

Stručni je žiri odlučio da se nagrada “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti dodjeljuje književnicima iz Bosne i Hercegovine, te se ona sastoji od nagradnog fonda u iznosu od 10.000 KM, skulpture koju je izradio akademski kipar Adis Lukača i plakete.

Odluku o prvom dobitniku nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti stručni žiri objavit će 23. novembra na pres‑konferenciji, a svečana dodjela nagrade bit će upriličena u Hotelu “Europe” 25. novembra, na Dan državnosti, uz prisustvo uglednika iz kulturnog i političkog života BiH.

Nagrada je s razlogom vezana za Dan državnosti BiH

Žiri za dodjelu nagrade sačinjavaju historičari i teoretičari književnosti te književni kritičari. U stručni žiri u 2016. godini imenovani su prof. dr. Sanjin Kodrić kao predsjednik žirija i članovi doc. dr. Almir Bašović, prof. dr. Dijana Hadžizukić, prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović, doc. dr. Sead Šemsović, te u ime časopisa Stav glavni urednik Filip Mursel Begović.

“Književne nagrade važan su dio književnog života – između svega ostalog, one su jedan od oblika vrednovanja književnog stvaranja jednog vremena, ali, također, imaju i važnu ulogu u oblikovanju tekuće književne prakse”, smatra predsjednik stručnog žirija prof. dr. Sanjin Kodrić, te dodaje kako je upravo u tom smislu moguće posmatrati i Stavovu književnu nagradu “25. novembar”, koja je, s jedne strane, usmjerena ka vrednovanju dosadašnjih postignuća u bosanskohercegovačkom književnom kontekstu, dok je, s druge strane, riječ o nagradi kojom se nastoji afirmirati te u smislu daljnjeg razvoja potaknuti književna izvrsnost kod nas.

“U oba slučaja, dakle, radi se o promociji stvarnih književnih vrijednosti u Bosni i Hercegovini, što smatramo izrazito bitnim s obzirom na ukupni širi kulturni trenutak koji živimo. Nagrada za životno djelo osmišljena je kao priznanje književnoakademske ili naučno-stručne zajednice za dosadašnje uspjehe u književnom radu i, po prirodi stvari, namijenjena je najistaknutijim piscima književnosti Bosne i Hercegovine. U pitanju je svojevrsno priznanje autorima čiji je književni rad obilježio književnost i kulturu kojoj pripadaju, pri čemu vrijednost njihova djela nadilazi tek naše vrijeme i tek naše vlastite, lokalne književno-kulturalne okvire. Svaka kultura posebno vrednuje ovakve autore – svoje žive klasike, pa Stavova nagrada za životno djelo u oblasti književnosti popunjava prazninu koja u ovom smislu postoji u našoj kulturi. Nagrada za knjigu godine te nagrada za neobjavljeni rukopis mladog pisca također su čin vrednovanja, ali ovaj put orijentiran ka onom što se u našoj književnoj praksi zbiva doslovno u ovom, aktualnom trenutku. Namjera je stoga to da se prepoznaju i adekvatno valoriziraju najuspješnija književna postignuća iz naše najneposrednije savremenosti, kao i da se pomogne uspješnim mladim, a još uvijek neafirmiranim piscima, pri čemu bi upravo ova nagrada mogla biti i poticaj nekim od ovih autora da se odvaže na taj veliki i značajni korak stupanja u javnost književnog života u punom kapacitetu”, kazao je Kodrić, koji naglašava da je u “skladu s idejom promoviranja stvarnih književnih vrijednosti i ime nagrade”.

“Riječ je o bosanskohercegovačkoj književnoj nagradi, nagradi koja ima za cilj da vrednuje rezultate aktualnog bosanskohercegovačkog književnog stvaranja, ali i da unaprijedi savremenu bosanskohercegovačku književnu praksu, pa je zato ova nagrada s razlogom vezana za Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Svako društvo, pa tako i svaka država, prepoznaje se dominantno u svojoj kulturi, a veza Stavove nagrade i Dana državnosti veza je koja nas sve zajedno aksiološki obavezuje upravo na izvrsnost”, pojasnio je Kodrić.

Nagrada “25. novembar” važna je zato što podsjeća na važan datum u bosanskohercegovačkoj povijesti, istaknuo je doc. dr. Almir Bašović i dodao da prisustvo književnika u počasnom predsjedništvu i njihov broj među vijećnicima ZAVNOBiH-a (Vladimir Nazor, Josip Vidmar, Rodoljub Čolaković, Branko Ćopić, Skender Kulenović, Avdo Humo…) svjedoči o tome da se tog 25. novembra 1943. u Mrkonjić-Gradu, dakle usred Drugog svjetskog rata na slobodnoj bosanskoj teritoriji, Bosna doživljava kao kulturni fenomen.

“Naziv ove nagrade obavezuje iz više razloga. U svom obraćanju na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a Josip Vidmar Bosnu naziva najkompliciranijom zemljom u Evropi. U svijetu isključivosti, uopćavanja i pojednostavljenja ta kompliciranost možda jeste naša prednost i trebala bi se osvijestiti kao važna osobina bosanskog kulturnog identiteta. Sasvim je sigurno da zbog svog imena nagrada mora voditi računa o logici uključivanja (‘i srpska i muslimanska i hrvatska’, kaže se u proglasu ZAVNOBiH-a). A ugled te nagrade, kao i ugled svih drugih nagrada, neće zavisiti od njenog novčanog iznosa, već prije svega od vrijednosti imena koja tu nagradu dobiju, kao i od toga hoće li nagrađene knjige preživjeti sud najobjektivnijeg i najstrožijeg žirija – vremena”, rekao je Bašović.

Naziv nagrade jeste i obaveza

Član žirija doc. dr. Sead Šemsović smatra da “uvođenje ozbiljne književne nagrade unutar jedne književne zajednice omogućava stalna samjeravanja tekuće književne produkcije, bilo one koja je objavljena u prethodnoj godini ili one iz pera mladoga pisca koja zaslužuje da tek bude objavljena”.

“Kada unutar takve nagrade imate i kategoriju svojevrsnog priznanja za ukupni književni angažman u vidu nagrade za životno djelo, onda je to sistem koji zadovoljava sve segmente književnoga djelovanja zajednice. Pritom, oblikovanje imena nagrade mora biti u skladu s vrijednostima za koje se zajednica zalaže, jer laureat nagrade ne nosi samo oznaku književne vrijednosti već i značenje imena nagrade. Stoga je ideja o uvođenju, koncepciji i imenu ove nagrade jedan vrlo ozbiljan potez, u vremenskom rasponu od agresije na Bosnu i Hercegovinu do danas, koji objedinjuje i književnu praksu i državotvornu svijest”, istakao je doc. dr. Sead Šemsović.

Član stručnog žirija prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović ističe da “odluka Stava i njegovog izdavača ‘Simurg media’ da ustanovi nagradu ‘25. novembar’, osim simboličke vrijednosti, ima i poseban kulturni značaj”.

“Trosegmentarna nagrada reafirmira i skreće pažnju na književni opus najznačajnijih pisaca Bosne i Hercegovine. Ona afirmira djelo objavljeno u jednoj godini i otkriva mlade književne talente. Nijedna od ovih nagrada nije ograničena žanrom ili književnom vrstom, što je izuzetna činjenica, jer su sve druge omeđene i nekako u sjeni autora po čijem se imenu nagrada zove ili čije je ime povod nagradi. Priznanje za životno djelo piscu Bosne i Hercegovine iz domovine ili dijaspore, svejedno, zaista je javna afirmacija njegova opusa, njegovih estetskih, humanističkih i idejnih poruka, ali je i kodifikacija i kanonizacija naše književnosti u posvemašnjoj destrukciji kriterija i odsustva skoro svake valorizacije književnog djela i sveopće pseudopostmodernističke kakofonije. Izvući, reafirmirati i afirmirati jedan opus koji može ukazivati na klasika naše literature zaista je bilo izvanredno potrebno. Nagrada za književno djelo nastalo u prethodnoj godini uz kriteriološki definirani odabir treba afirmirati ostvarenja koja mogu udovoljiti i najprofinjenijem ukusu, ali i uz rizik da se nagrada i ne dodijeli svake godine i po svaku cijenu. Dakako da nagrada za neobjavljeno djelo mladom autoru znači i potsticaj i nagovještaj, a ponekad i otkriće”, kazao je prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović.

Članici žirija prof. dr. Dijani Hadžizukić izuzetno je drago što je Stav pokrenuo književnu nagradu, i to pod imenom “25. novembar”. Svi mi znamo, dodala je ona, koliki je značaj ovog datuma u historiji Bosne i Hercegovine te će nagrade dodijeljene za životno djelo, za najbolju objavljenu knjigu i za najbolji rukopis iz oblasti književnosti, a za književnika iz Bosne i Hercegovine, i na ovaj način potcrtati kako vrijednost i kompleksnost bosanskohercegovačke književnosti, tako i simboliku Dana državnosti.

“Izuzetno je bitno uspostavljanje jedne bosanskohercegovačke nagrade kojom će biti valorizirani opusi naših najznačajnijih književnika, ali i, nadamo se, biti od pomoći mladim i neafirmiranim autorima da zauzmu svoje mjesto unutar bosanskohercegovačke književne zajednice”, kazala je Hadžizukić.

Već naredne sedmice jedan od književnika imat će razloga za dvostruko slavlje, slavit će 25. novembar i proslavljati “25. novembar”, Dan državnosti BiH i književnu nagradu Stava.

PROČITAJTE I...

Godine 1895. objavljen je roman Bez nade dvojice autora, Osmana Nuri Hadžića i Ivana Milićevića, Mostaraca koji su pisali pod zajedničkim pseudonimom Osman-Aziz. Ovaj višestruko značajan kulturološki fenomen u književnoj kritici prolazio je gotovo nezapaženo sve do pojave Muhsina Rizvića i njegove studije o preporodnoj književnosti

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!