Nagrada “25. novembar”: Dževad Karahasan prvi dobitnik

Nagradu “25. novembar” ustanovio je sedmični časopis “Stav”, a partner projekta je BBI banka. Nagrada se dodjeljuje povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine iz oblasti književnosti u tri kategorije - za životno djelo iz oblasti književnosti, knjigu godine iz oblasti književnosti i neobjavljeni rukopis mladoga pisca.

Dobitnik nagrade “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti je književnik akademik Dževad Karahasan, objavljeno je na danas održanoj konferenciji za medije u Sarajevu.

U stručnom žiriju za dodjelu nagrade nalazili su se: Sanjin Kodrić, predsjednik žirija, zatim članovi Almir Bašović, Dijana Hadžizukić, Fahrudin Rizvanbegović, Sead Šemsović te ispred časopisa “Stav”, koji je utemeljio nagradu, glavni urednik Filip Mursel Begović.

Žiri je odluku o dodjeli nagrade za životno djelo iz oblasti književnosti donio na osnovu ocjene cjelokupog književnog i književnonaučnog rada Dževada Karahasana.

“Nagrada za životno djelo iz oblasti književnosti 2016. pripada akademiku Dževadu Karahasanu. Nagradu je žiri donio jednoglasno što s jedne strane jeste, a sa druge strane nije bila teška odluka. Jeste bila teška odluka zato jer je BiH mala zemlja, ali zemlja sa vrlo bogatom književnošću. Oduvijek smo imali čitav niz izuzetnih pisaca”, kazao je Sanjin Kodrić, predsjednik žirija.

Prema njegovim riječima, članovi žirija morali su birati između nekoliko izvanrednih književnih imena.

“Žiri se jednoglasno odlučio za Dževada Karahasana, jer smo se rukovodili time da je u smislu kriterija potrebno da je riječ o autoru koji ima estetski krajnje relevantno književno djelo, ali i autoru koji ima taj kapacitet da promoviše BiH, ne samo u zemlji već i u inostranstvu”, pojasnio je Kodrić.

Član žirija Almir Bašović podsjetio je kako je Karahasan autor prepoznat u evropskim okvirima, čije knjige su prevođene na 10-15 stranih jezika i da je dobitnik skoro svih važnih evropskih nagrada.

“Njegova književnost je književnost koja se uvijek na ovaj ili onaj način bavi bosanskom kulturom, poviješću. To je čovjek koji je pisao u toliko različitih žanrova. Jedan je od onih netipičnih balkanskih pisaca”, pojasnio je Bašović.

Da su rijetki književnici kao što je Karahasan složila se i članica žirija Dijana Hadžizukić.

“Možemo govoriti o autoru koji je uspio da se približi publici, da se približi i onim mladim generacijama kao što su studenti sa kojima ja radim. On piše izuzetno vrijedna umjetnička djela, a pri tome djela koja su otvorena, koja komuniciraju sa čitateljem, koja sagovornika nalaze u svim generacijama”, kazala je Hadžizukić.

Na sastanku stručnog žirija 11. novembra je odlučeno da se nagrada “25. novembar” za životno djelo iz oblasti književnosti dodjeljuje književnicima iz Bosne i Hercegovine te da se sastoji od nagradnog fonda u iznosu 10.000 KM, skulpture akademskog kipara Adisa Lukača i plakete.

Svečana dodjela nagrade bit će upriličena u Hotelu “Evropa”, 25. novembra, na Dan državnosti BiH uz prisustvo uglednika iz kulturnog i političkog života BiH.

Nagradu „25. novembar“ je inicirao sedmični časopis “Stav”. Nagrada se dodjeljuje povodom Dana državnosti Bosne i Hercegovine iz oblasti književnosti u tri kategorije – za životno djelo iz oblasti književnosti, knjigu godine iz oblasti književnosti i neobjavljeni rukopis mladoga pisca.

Odlučeno je da ove godine nagrada bude dodijeljena za životno djelo iz oblasti književnosti, ali za druge dvije nagrade stručni žiri će raspisati konkurs početkom 2017. godine. (anadolija)

PROČITAJTE I...

Sukobi u Saboru počeli su prilikom rasprave o Nacrtu zakona o poštanskoj štedionici krajem 1910. i početkom 1911. godine, a pokretanje jezičkog i agrarnog pitanja u Saboru prekinulo je definitivno sporazumni rad i dovelo do pregrupiranja i traženja saveznika među političkim grupama te do nastojanja Zemaljske vlade da stvori radnu većinu, sastavljenu od poslanika iz sve tri vjersko-nacionalne grupe

Bez ZAVNOBiH-a, i na njemu izgrađenih institucija javne vlasti, ne bi bilo ni aktualne državne neovisnosti. Bošnjaci su uvijek Bosnu smatrali svojom domovinom, baš kao i danas, te tradiraju sve pozitivne tekovine jedne takve ideje, bez obzira na to u kakvim se povijesnim kontekstima ona razvijala

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!