Na sceni je povampirena politika Herceg-Bosne

Izmjene koje su predložili iz Kluba delegata hrvatskog naroda neprihvatljive su, dugoročno štetne, pa čak i opasne. To je koncept potpuno suprotan konceptu sadržanom u odlukama Evropskog suda za ljudska prava: umjesto integracije bh. društva, dostizanja jednakosti svih građana na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, prijedlog Kluba hrvatskih delegata uvodi podjele birača po etničkom principu, uspostavlja teritorijalizaciju etnički određenih birača i vodi podjeli našeg društva na osjetljivom pitanju izbora, što je predtekst za neke nove teritorijalne podjele

Halid Genjac predsjednik je Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA), delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a trenutno vrši dužnost generalnog sekretara SDA i na toj poziciji mijenja uhapšenog Amira Zukića. U intervjuu za Stav Genjac govori o stanju unutar SDA, brojnim problemima koji tište ovu stranku, ali i o aktuelnim političkim pitanjima u državi, među kojima se najviše ističe nedavno dostavljeni prijedlog Hrvata za izmjene Izbornog zakona BiH.

STAV: Preuzeli ste nedavno funkciju v.d. generalnog sekretara SDA u ne baš sretnim okolnostima. Može li SDA iz ovih teškoća izaći kao jača stranka?

GENJAC: Kao velika stranka s brojnim članstvom, SDA je od svog osnivanja imala sličnih poteškoća. Ti problemi nekad su manje, a nekad više iznošeni u javni prostor, ali su uglavnom rješavani unutar stranke i njenih tijela. Na osnovu ličnog iskustva, mogu reći da su te poteškoće uvijek bile povod za pojačano djelovanje i aktivizam – i članstva i tijela stranke. I ovaj je put dosta posla pred nama: otići među članstvo i birače organizirajući veliki broj tribina, donijeti potrebne odluke itd. Ako taj posao uradimo kvalitetno i na vrijeme, SDA će iz ovoga izaći ojačana.

STAV: Kako gledate na činjenicu da su podignute optužnice protiv nekoliko  visokopozicioniranih članova SDA? Mislite li da je dobro za stranku da se sumnje konačno rasvijetle ondje gdje je tome i mjesto – u pravosudnim institucijama?

GENJAC: Optužnice podignute protiv generalnog sekretara i dva potpredsjednika težak su udarac za stranku. U vezi s tim optužnicama ima dosta nejasnoća i stranka će trpjeti štetu sve dok se te nejasnoće u potpunosti ne razjasne. Zato je za stranku, a vjerujem i za optužene, važno da se sve sumnje i nejasnoće što prije i što profesionalnije razjasne ondje gdje je to jedino moguće – u institucijama pravosuđa.

STAV: Korumpiranih ljudi ima u svim strankama i segmentima društva. Može li SDA biti primjer drugima da se s korupcijom mora raščistiti tako što će se krenuti iz vlastitog dvorišta?

GENJAC: Stranka demokratske akcije od svog je osnivanja skoro neprekidno najjača i najznačajnija politička stranka u Bosni i Hercegovini. Prije svega zahvaljujući podršci velikog broja birača, podršci koja obavezuje. Mislim da naši birači razumiju kompliciranost političkih odnosa u državi i ustavnog uređenja jako podložnog blokadama. Razumiju prijetnje kojima je izložena naša država i cijene borbu kadrova SDA za jačanje države na dobrobit svih njenih građana. Međutim, sasvim razumljivo, naši birači ne opraštaju korupciju i kriminal. Korupcija je ogromna opasnost za naše društvo općenito i u borbi protiv tog zla ključna je odlučnost političkih stranaka. U toj borbi u stranci ne smije uopće biti prostora za kompromis niti mjesta za one koji su povjerene pozicije koristili za činjenje kriminala i korupcije.

STAV: Je li situacija u stranci normalizirana nakon što je Predsjedništvo SDA isključilo Šepića i ukorilo ostalu trojicu iz “odmetnute četvorke”?

GENJAC: Dešavanja s četvericom poslanika ne utječu toliko na opće stanje u stranci, koliko utječu na stanje u Klubu SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. A stanje u Klubu nije normalizirano jer je nejasan daljnji odnos trojice poslanika prema odlukama organa stranke. Samo dva načina postoje da se to riješi: ili da poslanici poštuju stavove organa svoje stranke, što je statutarna obaveza, ili da, u suprotnom, organi stranke postupe onako kako Statut nalaže. Sve dok se to ne riješi na jedan od navedenih načina, teška situacija u Klubu opterećivat će stanje u stranci.

STAV: Šta uopće znači ukor stranke za političko djelovanje ukorenih?

GENJAC: Ukor uglavnom ima simbolički i upozoravajući značaj. U praktičnom smislu, to je najava sljedeće drastičnije sankcije, odnosno isključenja, ako se nastavi s nepoštivanjem statutarnih obaveza. Ukor može biti prepreka za stavljanje na listu ako se, kao što je bilo dosadašnjih primjera, organi stranke opredijele za takva izborna pravila.

STAV: Zašto je uopće SDA toliko dugo trpjela napade iz vlastitih redova od četverice zastupnika?

GENJAC: Ključni je razlog u nastojanju da se očuva jedinstvo i snaga Kluba SDA u provođenju vrlo zahtjevnih reformi. Nakon izbora, stranka je nastupila s vrlo ambicioznim reformskim planovima u cilju ubrzanja evroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine. Za realizaciju tih planova izuzetno je značajan jedinstven i snažan Klub SDA u Predstavničkom domu, od koga se, prirodno, očekuje najsnažnija podrška Vijeću ministara s takvim reformskim programom. Kao što je poznato, u prvoj i drugoj godini mandata bilježimo značajne rezultate zahvaljujući kojima iduće godine očekujemo kandidatski status. Nažalost, cijela prva polovina ove treće godine mandata obilježena je neredom u Klubu SDA i upornim nastojanjem rukovodstva stranke da se stanje uredi i problemi riješe. Stranka jeste trpjela štetu zbog javnih istupa nekih od navedenih poslanika, ne svih, ali napominjem da izrečeno mišljenje nikada u SDA, pa ni ovaj put, nije bilo razlog da se izriču sankcije. Međutim, kada poslanik postupa suprotno Statutu i suprotno odlukama organa stranke, organi stranke moraju reagirati.

STAV: Kakva je sada pozicija SDA u Parlamentu BiH nakon isključenja Šepića, hoće li “ukorena trojka” poštovati stranački dogovor ili možemo očekivati da djeluju kao “slobodni strijelci”?

GENJAC: Nakon ovog dugog perioda dogovaranja i razgovaranja, mislim da je odluka u rukama navedenih poslanika.

STAV: Dosta je unutrašnjih problema u SDA, od “četvorke” do općinskih odbora u Srebrenici i Zvorniku. Šta su uzroci ovih problema i kako će ih SDA riješiti?

GENJAC: Uvijek je u stranci bilo nezadovoljnih pojedinaca, grupa, poslanika, odbornika. Uglavnom se to nezadovoljstvo obrazlagalo neslaganjem s navodno pogrešnim odlukama rukovodstva stranke. Pritom se svjesno populistički ili nesvjesno (iz neznanja) počesto zanemarivala i zanemaruje činjenica da bošnjačka politika, pa ni SDA i njeno rukovodstvo, nažalost, nisu u prilici birati između dobrog i lošeg, nego između lošeg i manje lošeg. Takvih pojedinaca i grupa bilo je i u vrijeme rahmetli Alije Izetbegovića i u vrijeme rahmetli Sulejmana Tihića, pa evo i sada. Naravno, primjedbe treba uvijek saslušati, razmotriti i razdvojiti dobronamjerne od demagoških. Upozoravajuća je i zahtijeva reagiranje činjenica da je rijetko do sada bilo ovakvog nepoštivanje odluka organa stranke.

STAV: Zašto je prijedlog izmjena Izbornog zakona, kakav su predložili Hrvati, neprihvatljiv Bošnjacima?

GENJAC: Izmjene koje su predložili iz Kluba delegata hrvatskog naroda neprihvatljive su, dugoročno štetne, pa čak i opasne. To je koncept potpuno suprotan konceptu sadržanom u odlukama Evropskog suda za ljudska prava: umjesto integracije bosanskohercegovačkog društva, dostizanja jednakosti svih građana na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, prijedlog Kluba hrvatskih delegata uvodi podjele birača po etničkom principu, uspostavlja teritorijalizaciju etnički određenih birača i vodi podjeli našeg društva na osjetljivom pitanju izbora, što je predtekst za neke nove teritorijalne podjele.

STAV: Čini se da smo došli u situaciju da SDA više brine o interesima Hrvata iz Bosne, dok HDZ gleda samo Hercegovinu. Kako je uopće to moguće?

GENJAC: HDZ nije nikada istinski napustio koncept Herceg-Bosne kojem se trenutno sudi u Hagu. Naprotiv, prisustvujemo svojevrsnom povampirenju te politike. Nažalost, raznim izjavama i postupcima tome daju podršku i predstavnici aktuelne vlasti Republike Hrvatske, u kojoj glavnu riječ vodi HDZ Hrvatske. Toj je politici ključni cilj zaokruživanje teritorija dijela Bosne i Hercegovine. Ostalo je manje važno. Hrvati izvan tog zamišljenog teritorija toj politici nisu bili bitni, kako u ratu, tako ni sada. Zato se kod izbora delegata za Dom naroda Parlamenta FBiH predlaže delegitimiranje ne samo Bošnjaka već i Hrvata s velikih dijelova prostora FBiH bez obzira na to što je riječ o kršenju Evropske konvencije o ljudskim pravima i Pakta o građanskim i političkim pravima. To znači, primjerice, da blizu 18.000 Hrvata s područja Sarajevskog kantona ne bi imalo pravo da budu birani i predstavljeni u Domu naroda Parlamenta FBiH.

STAV: Čak i da prođu ovakve izmjene Zakona, očekuje nas opet zahtjev Suda za ljudska prava za prilagođavanje zakona presudi u predmetu Sejdić-Finci. Zašto HDZ želi izbjeći taj detalj, presudu Sejdić-Finci?

GENJAC: Ovakve izmjene sasvim izvjesno ne mogu proći, ne postoji dovoljan broj glasova u Parlamentarnoj skupštini. Eventualnim usvajanjem ovakvih izmjena, sasvim sigurno bi se umanjili izgledi za provođenje presude Sejdić-Finci. HDZ upravo i hoće da se usvoje izmjene Izbornog zakona koje samo njima odgovaraju, nakon toga bi se teško mogao očekivati pristanak HDZ-a na bilo kakve promjene, pa i one koje znače provođenje obavezujućih presuda Evropskog suda za ljudska prava.

STAV: Kako gledate na to da Hrvati, koji se stalno žale na majorizaciju, upravo to pokušavaju nametnuti svima ostalima u Mostaru?

GENJAC: Hrvati su kao malobrojniji narod u Bosni i Hercegovini zaštićeni brojnim mehanizmima pozitivne diskriminacije ugrađenim i u Ustav BiH i u Ustav FBiH (domovi naroda, obavezne raspodjela ključnih pozicija među predstavnicima konstitutivnih naroda itd.). Sada HDZ ispostavlja nove zahtjeve i ti zahtjevi mogu biti legitimni. Međutim, ti zahtjevi moraju biti i vjerodostojni. Umjesto te vjerodostojnosti, HDZ postupa po principu: gdje sam manjina, tražim ravnopravnost, gdje sam većina, drugi i ne postoje. Stolac je primjer. HDZ vrlo agresivno, sve do Evropskog parlamenta, insistira na principu legitimnog (?) predstavljanja, po kome bi Hrvate trebali birati isključivo hrvatski birači. Istovremeno, predlažu rješenje izbora u Mostaru s ugrađenim inženjeringom koji omogućava da hrvatski birači biraju značajan broj bošnjačkih vijećnika u Skupštini Grada Mostara.

PROČITAJTE I...

U tom smislu, ilustrativna je nedavna izjava Ane Babić, predsjednice Skupštine Kantona Sarajevo i članice SBB-a, koju je dala krajem oktobra: da je SBB pogriješio što je glasao za imenovanje škole u Dobroševićima po Mustafi Busuladžiću te da će ta stranka na nekoj od narednih skupštinskih sjednica pokrenuti pitanje promjene imena ove škole

Fahrudin Radončić glavni je nosilac izazivanja, širenja i produbljivanja moralne i političke krize i negativnog stanja među Bošnjacima. Dalji trend takvih pogubnih Radončićevih utjecaja treba spriječiti glasanjem na izborima 2018. godine. Patriotske snage odgovorne su da narodu objasne karakter Radončićeve destrukcije. Ako društveni i politički faktori ispune tu vrstu svoje odgovornosti, onda ostaje samo odgovornost na narodu. Ako se problem Fahrudina Radončića ne objasni narodu, onda za posljedice nije odgovoran narod, već će biti odgovorni politički i drugi društveni faktori koji su trebali, a nisu narod osvijestili o opasnostima Radončićevog neprijateljskog djelovanja

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!