Na sceni je povampirena politika Herceg-Bosne

Izmjene koje su predložili iz Kluba delegata hrvatskog naroda neprihvatljive su, dugoročno štetne, pa čak i opasne. To je koncept potpuno suprotan konceptu sadržanom u odlukama Evropskog suda za ljudska prava: umjesto integracije bh. društva, dostizanja jednakosti svih građana na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, prijedlog Kluba hrvatskih delegata uvodi podjele birača po etničkom principu, uspostavlja teritorijalizaciju etnički određenih birača i vodi podjeli našeg društva na osjetljivom pitanju izbora, što je predtekst za neke nove teritorijalne podjele

Halid Genjac predsjednik je Glavnog odbora Stranke demokratske akcije (SDA), delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a trenutno vrši dužnost generalnog sekretara SDA i na toj poziciji mijenja uhapšenog Amira Zukića. U intervjuu za Stav Genjac govori o stanju unutar SDA, brojnim problemima koji tište ovu stranku, ali i o aktuelnim političkim pitanjima u državi, među kojima se najviše ističe nedavno dostavljeni prijedlog Hrvata za izmjene Izbornog zakona BiH.

STAV: Preuzeli ste nedavno funkciju v.d. generalnog sekretara SDA u ne baš sretnim okolnostima. Može li SDA iz ovih teškoća izaći kao jača stranka?

GENJAC: Kao velika stranka s brojnim članstvom, SDA je od svog osnivanja imala sličnih poteškoća. Ti problemi nekad su manje, a nekad više iznošeni u javni prostor, ali su uglavnom rješavani unutar stranke i njenih tijela. Na osnovu ličnog iskustva, mogu reći da su te poteškoće uvijek bile povod za pojačano djelovanje i aktivizam – i članstva i tijela stranke. I ovaj je put dosta posla pred nama: otići među članstvo i birače organizirajući veliki broj tribina, donijeti potrebne odluke itd. Ako taj posao uradimo kvalitetno i na vrijeme, SDA će iz ovoga izaći ojačana.

STAV: Kako gledate na činjenicu da su podignute optužnice protiv nekoliko  visokopozicioniranih članova SDA? Mislite li da je dobro za stranku da se sumnje konačno rasvijetle ondje gdje je tome i mjesto – u pravosudnim institucijama?

GENJAC: Optužnice podignute protiv generalnog sekretara i dva potpredsjednika težak su udarac za stranku. U vezi s tim optužnicama ima dosta nejasnoća i stranka će trpjeti štetu sve dok se te nejasnoće u potpunosti ne razjasne. Zato je za stranku, a vjerujem i za optužene, važno da se sve sumnje i nejasnoće što prije i što profesionalnije razjasne ondje gdje je to jedino moguće – u institucijama pravosuđa.

STAV: Korumpiranih ljudi ima u svim strankama i segmentima društva. Može li SDA biti primjer drugima da se s korupcijom mora raščistiti tako što će se krenuti iz vlastitog dvorišta?

GENJAC: Stranka demokratske akcije od svog je osnivanja skoro neprekidno najjača i najznačajnija politička stranka u Bosni i Hercegovini. Prije svega zahvaljujući podršci velikog broja birača, podršci koja obavezuje. Mislim da naši birači razumiju kompliciranost političkih odnosa u državi i ustavnog uređenja jako podložnog blokadama. Razumiju prijetnje kojima je izložena naša država i cijene borbu kadrova SDA za jačanje države na dobrobit svih njenih građana. Međutim, sasvim razumljivo, naši birači ne opraštaju korupciju i kriminal. Korupcija je ogromna opasnost za naše društvo općenito i u borbi protiv tog zla ključna je odlučnost političkih stranaka. U toj borbi u stranci ne smije uopće biti prostora za kompromis niti mjesta za one koji su povjerene pozicije koristili za činjenje kriminala i korupcije.

STAV: Je li situacija u stranci normalizirana nakon što je Predsjedništvo SDA isključilo Šepića i ukorilo ostalu trojicu iz “odmetnute četvorke”?

GENJAC: Dešavanja s četvericom poslanika ne utječu toliko na opće stanje u stranci, koliko utječu na stanje u Klubu SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. A stanje u Klubu nije normalizirano jer je nejasan daljnji odnos trojice poslanika prema odlukama organa stranke. Samo dva načina postoje da se to riješi: ili da poslanici poštuju stavove organa svoje stranke, što je statutarna obaveza, ili da, u suprotnom, organi stranke postupe onako kako Statut nalaže. Sve dok se to ne riješi na jedan od navedenih načina, teška situacija u Klubu opterećivat će stanje u stranci.

STAV: Šta uopće znači ukor stranke za političko djelovanje ukorenih?

GENJAC: Ukor uglavnom ima simbolički i upozoravajući značaj. U praktičnom smislu, to je najava sljedeće drastičnije sankcije, odnosno isključenja, ako se nastavi s nepoštivanjem statutarnih obaveza. Ukor može biti prepreka za stavljanje na listu ako se, kao što je bilo dosadašnjih primjera, organi stranke opredijele za takva izborna pravila.

STAV: Zašto je uopće SDA toliko dugo trpjela napade iz vlastitih redova od četverice zastupnika?

GENJAC: Ključni je razlog u nastojanju da se očuva jedinstvo i snaga Kluba SDA u provođenju vrlo zahtjevnih reformi. Nakon izbora, stranka je nastupila s vrlo ambicioznim reformskim planovima u cilju ubrzanja evroatlantskih integracija Bosne i Hercegovine. Za realizaciju tih planova izuzetno je značajan jedinstven i snažan Klub SDA u Predstavničkom domu, od koga se, prirodno, očekuje najsnažnija podrška Vijeću ministara s takvim reformskim programom. Kao što je poznato, u prvoj i drugoj godini mandata bilježimo značajne rezultate zahvaljujući kojima iduće godine očekujemo kandidatski status. Nažalost, cijela prva polovina ove treće godine mandata obilježena je neredom u Klubu SDA i upornim nastojanjem rukovodstva stranke da se stanje uredi i problemi riješe. Stranka jeste trpjela štetu zbog javnih istupa nekih od navedenih poslanika, ne svih, ali napominjem da izrečeno mišljenje nikada u SDA, pa ni ovaj put, nije bilo razlog da se izriču sankcije. Međutim, kada poslanik postupa suprotno Statutu i suprotno odlukama organa stranke, organi stranke moraju reagirati.

STAV: Kakva je sada pozicija SDA u Parlamentu BiH nakon isključenja Šepića, hoće li “ukorena trojka” poštovati stranački dogovor ili možemo očekivati da djeluju kao “slobodni strijelci”?

GENJAC: Nakon ovog dugog perioda dogovaranja i razgovaranja, mislim da je odluka u rukama navedenih poslanika.

STAV: Dosta je unutrašnjih problema u SDA, od “četvorke” do općinskih odbora u Srebrenici i Zvorniku. Šta su uzroci ovih problema i kako će ih SDA riješiti?

GENJAC: Uvijek je u stranci bilo nezadovoljnih pojedinaca, grupa, poslanika, odbornika. Uglavnom se to nezadovoljstvo obrazlagalo neslaganjem s navodno pogrešnim odlukama rukovodstva stranke. Pritom se svjesno populistički ili nesvjesno (iz neznanja) počesto zanemarivala i zanemaruje činjenica da bošnjačka politika, pa ni SDA i njeno rukovodstvo, nažalost, nisu u prilici birati između dobrog i lošeg, nego između lošeg i manje lošeg. Takvih pojedinaca i grupa bilo je i u vrijeme rahmetli Alije Izetbegovića i u vrijeme rahmetli Sulejmana Tihića, pa evo i sada. Naravno, primjedbe treba uvijek saslušati, razmotriti i razdvojiti dobronamjerne od demagoških. Upozoravajuća je i zahtijeva reagiranje činjenica da je rijetko do sada bilo ovakvog nepoštivanje odluka organa stranke.

STAV: Zašto je prijedlog izmjena Izbornog zakona, kakav su predložili Hrvati, neprihvatljiv Bošnjacima?

GENJAC: Izmjene koje su predložili iz Kluba delegata hrvatskog naroda neprihvatljive su, dugoročno štetne, pa čak i opasne. To je koncept potpuno suprotan konceptu sadržanom u odlukama Evropskog suda za ljudska prava: umjesto integracije bosanskohercegovačkog društva, dostizanja jednakosti svih građana na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, prijedlog Kluba hrvatskih delegata uvodi podjele birača po etničkom principu, uspostavlja teritorijalizaciju etnički određenih birača i vodi podjeli našeg društva na osjetljivom pitanju izbora, što je predtekst za neke nove teritorijalne podjele.

STAV: Čini se da smo došli u situaciju da SDA više brine o interesima Hrvata iz Bosne, dok HDZ gleda samo Hercegovinu. Kako je uopće to moguće?

GENJAC: HDZ nije nikada istinski napustio koncept Herceg-Bosne kojem se trenutno sudi u Hagu. Naprotiv, prisustvujemo svojevrsnom povampirenju te politike. Nažalost, raznim izjavama i postupcima tome daju podršku i predstavnici aktuelne vlasti Republike Hrvatske, u kojoj glavnu riječ vodi HDZ Hrvatske. Toj je politici ključni cilj zaokruživanje teritorija dijela Bosne i Hercegovine. Ostalo je manje važno. Hrvati izvan tog zamišljenog teritorija toj politici nisu bili bitni, kako u ratu, tako ni sada. Zato se kod izbora delegata za Dom naroda Parlamenta FBiH predlaže delegitimiranje ne samo Bošnjaka već i Hrvata s velikih dijelova prostora FBiH bez obzira na to što je riječ o kršenju Evropske konvencije o ljudskim pravima i Pakta o građanskim i političkim pravima. To znači, primjerice, da blizu 18.000 Hrvata s područja Sarajevskog kantona ne bi imalo pravo da budu birani i predstavljeni u Domu naroda Parlamenta FBiH.

STAV: Čak i da prođu ovakve izmjene Zakona, očekuje nas opet zahtjev Suda za ljudska prava za prilagođavanje zakona presudi u predmetu Sejdić-Finci. Zašto HDZ želi izbjeći taj detalj, presudu Sejdić-Finci?

GENJAC: Ovakve izmjene sasvim izvjesno ne mogu proći, ne postoji dovoljan broj glasova u Parlamentarnoj skupštini. Eventualnim usvajanjem ovakvih izmjena, sasvim sigurno bi se umanjili izgledi za provođenje presude Sejdić-Finci. HDZ upravo i hoće da se usvoje izmjene Izbornog zakona koje samo njima odgovaraju, nakon toga bi se teško mogao očekivati pristanak HDZ-a na bilo kakve promjene, pa i one koje znače provođenje obavezujućih presuda Evropskog suda za ljudska prava.

STAV: Kako gledate na to da Hrvati, koji se stalno žale na majorizaciju, upravo to pokušavaju nametnuti svima ostalima u Mostaru?

GENJAC: Hrvati su kao malobrojniji narod u Bosni i Hercegovini zaštićeni brojnim mehanizmima pozitivne diskriminacije ugrađenim i u Ustav BiH i u Ustav FBiH (domovi naroda, obavezne raspodjela ključnih pozicija među predstavnicima konstitutivnih naroda itd.). Sada HDZ ispostavlja nove zahtjeve i ti zahtjevi mogu biti legitimni. Međutim, ti zahtjevi moraju biti i vjerodostojni. Umjesto te vjerodostojnosti, HDZ postupa po principu: gdje sam manjina, tražim ravnopravnost, gdje sam većina, drugi i ne postoje. Stolac je primjer. HDZ vrlo agresivno, sve do Evropskog parlamenta, insistira na principu legitimnog (?) predstavljanja, po kome bi Hrvate trebali birati isključivo hrvatski birači. Istovremeno, predlažu rješenje izbora u Mostaru s ugrađenim inženjeringom koji omogućava da hrvatski birači biraju značajan broj bošnjačkih vijećnika u Skupštini Grada Mostara.

PROČITAJTE I...

Strategija sadrži sastavnice koje počivaju na interesnim prožimanjima struktura bliskim Fahrudinu Radončiću i ostaloj skalameriji, onom najgorem djelu SDA koji je, srećom, otpadao, poput Bakira Alispahića. Riječ je o eksplozivnom spoju (para)obavještajnog, medijskog i političkog. Ne postoji nikakva ideologija koja je mogla spojiti te ljude, nikakva ideja, jedino i isključivo interes ili čak preživljavanje s obzirom na to da je neka sila reda i zakona takvim ljudima uvijek za repom

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!