Na naplatu dolazi sve što nije urađeno proteklih godina

Protekla godina bila je jedna od najboljih u pogledu evropskih integracija, BiH je napravila najznačajnije i najkonkretnije pomake ka članstvu u Evropskoj uniji, ali najteži dio posla tek slijedi

Odlazeća 2016. bila je godina u kojoj je Bosna i Hercegovina napravila do sada najznačajnije i najkonkretnije pomake ka članstvu u Evropskoj uniji. Evropska komisija, ohrabrena progresom koji je naša zemlja napravila, ispunila je svoj dio obaveza u procesu i potcrtala više puta da BiH treba održati pozitivan trend. Čini se da, što je više ispraznog politikantstva u društvu, to su učestalija ponavljanja s EU adresa da BiH ne bi trebala i ne bi smjela ponovno se zaplesti u političke stupice koje blokiraju proces evropskih integracija. Ostvareni napredak treba svakako stimulirati dalje napore, ali, nažalost, puno toga nije urađeno u prethodnim godinama, pa će ti zaostaci prije ili kasnije doći na naplatu.

U 2016. usvojena je, nakon više godina čekanja, odluka o sistemu koordinacije evropskih integracija u BiH. Usvojena je čak dva puta (januar pa august). Što je sigurno, sigurno je. U februaru je zvanično uručen Zahtjev za članstvo u EU. Ispregovaran je protokol na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u julu. Također, u julu je Vijeće ministara usvojilo Okvirnu strategiju sektora saobraćaja u BiH, što je neophodan uvjet za dobivanje sredstava iz IPA fonda za ovaj sektor. I konačno, početkom decembra uručen nam je Upitnik Evropske komisije s 3.242 pitanja i rokom od šest mjeseca za dostavu odgovora.

Da bi se realizirale zadaće iz procesa koje slijede u 2017. godini, potrebno je pripremiti kvalitetne odgovore na pitanja iz Upitnika. Nakon inicijalne grupe pitanja, uvijek slijedi i određeni broj pitanja kojim se traže pojašnjenja datih odgovora, pa će trebati odgovoriti i na ta pitanja. Potom čekamo odgovor Evropske komisije u nadi da će biti izrečen pozitivan AVIS (mišljenje o zahtjevu za članstvo).

Međutim, Upitnik je uručen našoj zemlji, a da mi nismo napravili sve što smo trebali kako bismo mogli da se posvetimo pripremi što kvalitetnijih odgovora. No, postoji opravdana bojazan da će u 2017. isplivati na površinu zaostaci koji su se kumulirali u godinama kada se u procesu ništa nije dešavalo.

Radne grupe još nisu formirane

Ali, krenimo redom. Prema hodogramu unutrašnje strukture koja treba koordinirati proces evropskih integracije i prema samom sistemu koordinacije evropskih poslova, radne grupe jesu te koje su trebale preuzeti pitanja i dalje ih distribuirati nadležnim institucijama koje trebaju pripremati odgovore. Međutim, radne grupe nisu formirane. Zapelo je oko imenovanja predsjedavajućih i zamjenika radnih grupa. Treba li reći da je to ponovno političko pitanje. Prema definiranim obavezama iz mehanizma koordinacije, radne grupe trebaju dati saglasnost na pripremljene odgovore, odnosno delegirati na Komisiju za evropske integracije sporne odgovore kako bi u daljoj vertikalnoj strukturi došlo do rješenja spornih pitanja. Rok za imenovanje predsjedavajućih i zamjenika predsjedavajućih radnih grupa bio je 40 dana od stupanja na snagu odluke o mehanizmu koordinacije (27. septembar 2016. godine).

Pod pretpostavkom da se po hitnom postupku riješe imenovanja i formiraju radne grupe, njihovi članovi, ili bar većina njih, neće biti spremni u smislu tehničke pripreme i ovladavanja potrebnim kompetencijama za bavljenje vrlo složenim operativnim poslovima koje podrazumijeva članstvo u radnoj grupi. Uzgred, radna grupa broji minimalno onoliko članova koliko je nadležnih nivoa vlasti vezano za tu grupu (za transport je to 14), pa je već sam taj broj izazov za usklađeno operativno djelovanje i dogovaranje.

Kašnjenje u operativnoj pripremi kadrova koji će se baviti evropskim pitanjima u našoj zemlji pokazat će se vrlo brzo kao velika prepreka i ozbiljan izazov. Radne grupe, kao i sam mehanizam koordinacije, trebale su biti formirane puno prije nego su na vrata zakucali ozbiljni zadaci, ali mlijeko se prolilo i ne vrijedi nad time sad plakati. Ipak, greška je i ignorirati sasvim objektivan problem kadrovske spremnosti da se ozbiljno bavimo procesom pristupanja EU.

Poznato je da se svi odgovori na pitanja iz Upitnika, kao i svi zakoni i podzakonski akti koji će biti spomenuti u odgovorima, trebaju prevesti na engleski. U konkretnom slučaju, uz prevođenje je nužno uraditi stručnu i jezičku redakturu te verifikaciju, što ponovno trebaju uraditi članovi radnih grupa.

Da bi sve ovo moglo funkcionirati, informatička podrška mora biti besprijekorna, pa će i novouspostavljeni softveri imati svoju provjeru.

Kada se ovako analiziraju obaveze i red koraka u procesu pripreme odgovora, postaje jasno da nikakva strana pomoć u ovom momentu nije potrebna jer su za stvaranje preduvjeta za efikasno funkcioniranje rokovi davno prošli.

Članom 70. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, naša se zemlja obavezala da će pripremiti Program integriranja, kao cjelodržavni, programski dokument kojim se utvrđuju pravci i dinamika zajedničkog planiranja preuzimanja evropskog zakonodavstva u zakonodavstvo BiH. Izrada Programa integriranja traje oko godinu dana i, iako mi imamo neki nukleus tog dokumenta, naivno je vjerovati da će ovaj strateški planski dokument ubrzo ugledati svjetlo dana. Riječ je o nekoliko stotina stranica teksta gdje se svaka oblast društvenog i državnog djelovanja detaljno opisuje, navode se resursi, te plan zakonodavnih aktivnosti usklađivanja domaćeg sa zakonodavstvom EU. Nije potrebno naglasiti da ovaj cjelodržavni dokument treba biti usaglašen od svih nivoa vlasti, te da buduće djelovanje svih treba biti međusobno usklađeno i u skladu s planovima iz dokumenta. Nepostojanje međukantonalne koordinacije, što je predviđeno Ustavom Federacije BiH, dodatno usložnjava stanje, jer teoretski, jedan kanton svojim stavom koji je drugačiji od ostalih može zaustavili i blokirati ostatak države.

Novac iz IPA fondova

Program integriranja prati Program zakonodavnih aktivnosti, pa se cjelokupan proces evropskih integracija uvezuje, dobija svoje konkretne nosioce aktivnosti i rokove.

Program integriranja trebao je biti urađen davno i odavno je trebalo da se usklađivanje zakonodavstva radi sinhronizirano među različitim nivoima vlasti, u okviru istog zakona. Ovako postoje velike razlike i neujednačenosti u stepenu harmoniziranosti EU zakonodavstva među različitim nivoima vlasti u BiH. Ovakvo će stanje, naprimjer, unijeti pravu zbrku kod pripreme odgovora, jer će umjesto jedinstvenog odgovora, što se od nas traži, odgovor sadržavati dijapazon različitih stepena usklađenosti.

Između ostalog, Programom integriranja predviđaju se i sredstva koja su potrebna za implementaciju nekog EU zakona u domaći pravni sistem. Ta sredstva mogu biti iz budžeta, ali i iz dostupnih EU fondova. Na ovaj se način spajaju sve karike procesa pristupanja. Domaći se zakoni usklađuju s onim koji su na snazi u EU, taj se proces strateški planira jer provedba zakona zahtijeva pripremu, kadrovsku, tehničku, infrastrukturnu i sl. Ako se ustanovi da nedostaju resursi za provedbu zakona, EU nudi finansijsku podršku kroz svoje fondove, pa se blagovremenim planiranjem i povezivanjem svih procesa u okviru procesa pristupanja dolazi do bespovratnih EU sredstava za tu namjenu.

Međutim, u sektorima gdje su novci najpotrebniji, mi na njih ne možemo računati. Uvjet za korištenje IPA fondova jeste da postoji državna strategija za taj sektor. Kako neki u tome vide prijenos nadležnosti, mi se lišavamo sredstva za sektor okoliša, poljoprivrede i ruralnog razvoja, te energije.

I da na kraju sumiramo. Što prije, koliko sutra, trebaju se formirati radne grupe prema odluci o sistemu koordinacije evropskih poslova. Rok od šest mjeseci koji je Evropska komisija dala za pripremu odgovora mora se ispoštovati. Usaglašavanje spornih odgovora na pitanja iz Upitnika bit će test efikasnosti mehanizma koordinacije, a tehničko finaliziranje odgovora test operabilnosti mehanizma.

Program integriranja treba biti napisan, usaglašen, te usvojen na svim nivoima vlasti kako bi se konačno poslovima evropskih integracija počeli baviti sinhronizirano na svim nivoima vlasti i jer je to obaveza iz SSP-a.

U nepovrat je izgubljeno oko 180 miliona eura iz IPA fondova. U toku 2017. će se raditi novi / revidirani Indikativni strateški dokument za BiH, koji će uključiti sve sektore koji se mogu finansirati iz IPA za koje naša zemlja u međuvremenu uradi državne strategije.

Kad Evropska komisija radi pregled urađenog, onda napravi pregled u buletima i jednostavno čekiraju. Nema tu puno filozofije. Urađeno ili nije urađeno. Neka ovo bude ček-lista ključnih zadataka iz procesa evropskih integracija za 2017. I neka nam je svima sretna.

PROČITAJTE I...

Pogledajte slobodno pa se još slobodnije zapitajte gdje se sakrila ona fildžan islamistička država o kojoj svaki dan čitate po nekim medijima, uhvatite se za glavu i pitajte se gdje je šerijatizacija, klerofašizam, gdje se to okupljaju etnonacionalni torovi koji zazivaju bosansku apokalipsu, gdje je tvornica za stvaranje pokrivenih srednjoškolki i ispiranje mozgova, pa gdje su razuraleni erdoğanisti da vas desekulariziraju, krvožedni mudžahedini i horde bošnjačkih nacionalista da pokvare ovo razuzdano ljetno veselje i uvedu kalifat, i gdje je, zaboga, ISIL da to sve digne u zrak

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!