Na marginama jednog skandala: “Stav” nastavlja raditi po “Pravopisu” iz 1996. godine

Novi Pravopis bosanskoga jezika smatramo u redakciji Stava svojevrsnim priznanjem poraza. Poraženi su svi oni koji su se duže od dvadeset godina borili za promociju bosanskog standarda normiranog 1996. godine. Pobjedu su izvojevali lektori i lektorice iz onog sistema i urednici u medijima koje je bilo stid preko usta prevaliti lahko i mehko

Nakon dvadeset dvije godine objavljeno je novo izdanje Pravopisa bosanskoga jezika. Autor je, kao i 1996. godine, Senahid Halilović. U radu na ovom izuzetno značajnom projektu pomoglo mu je 29 članova Pravopisne komisije, koji su mu “dostavili svoje prijedloge i raspravljali o pojedinim rješenjima” te “znatno doprinijeli poboljšanju prvobitnog teksta”. Riječ je o univerzitetskim nastavnicama i nastavnicima te nastavnicama u osnovnim i srednjim školama i lektoricama.

Ovaj put, nažalost, u Pravopisnoj komisiji nije bilo imena iz šire naučne zajednice. Podsjetimo se, predsjednik Pravopisne komisije 1996. godine bio je Alija Isaković, a komisiju su činili književnici i znanstvenici iz različitih oblasti. Među ostalim, bili su tu i Đenana Buturović, Enes Duraković, Bećir Džaka, Hadžem Hajdarević, Nedžad Ibrišimović, Munib Maglajlić, Rusmir Mahmutćehajić, Fehim Nametak, Muhsin Rizvić, Ismail Palić, Abdulah Sidran i Hanka Vajzović.

Zašto to navodimo? Zato što smo uvjereni da pitanje normiranja bosanskog jezika nije isključivo stvar uže lingvističke struke nego šireg društvenog dogovora u kojem bi, naprimjer, sudjelovali i Institut za jezik, i BZK “Preporod”, i istaknuti književnici, i stručnjaci za strane jezike. Takav jedan dogovor i razgovor naročito je potreban u vrijeme osporavanja bosanskog jezika sa srpske i hrvatske strane, kad zbog jezika roditelji bošnjačke djece u RS-u štrajkuju čak i glađu te u vrijeme potpisivanja Deklaracije o zajedničkom jeziku, a koju je, na opće iznenađenje, neposredno uz objavljivanje novog izdanja Pravopisa bosanskoga jezika potpisao i njegov autor Senahid Halilović.

Novi Pravopis donio je mnogima neočekivane promjene. Mnoge riječi, koje su po Pravopisu iz 1996. godine bile normirane kao jedino rješenje, dobile su svoje dublete. Među njima su i neke od onih koje se smatraju karakterističnim za bosanski jezik.

Tako su, naprimjer, riječi lahko, polahko, mehko, lagahno, mahrama, kahva, havan dobile svoje jednakopravne parnjake u riječima lako, polako, meko, lagano, marama, kafa / kava, avan. Dublete su dobile i riječi pandža, kafez, kaluf, kanafa, gruda, te uvjet, han, utjecaj, općina, uopće, stup, ostrvo…, a dopuštene su nekada nenormirane riječi, kao što su prevazići, bezbjednost, vazduh, vaspitanje, vasiona. Nekada je normirano bilo samo prijenos, prijevoz, prijevod, prijevoj…, sada može i prenos, prevoz, prevod, prevoj

Neki su dubleti, kao što vidimo, uvedeni, a neki su izbrisani. Ubuduće će pogrešno biti napišemo li greblje, grebak, grješnik, grjehota, sahat, strjelica

Od novina su tu akcenat, subjekat, objekat…, kao dubleti uz dosadašnje akcent, subjekt, objekt… Zatim su tu i novi parovi demokrat i demokrata, biciklist i biciklista, telekomunikacijski i telekomunikacioni itd., itd., a uz apotekaricu tu je i apotekarka, pa time i doktorka, ljekarka

Šta nas čeka u praksi, nezahvalno je nagađati, ali, u načelu, stvoreni su uvjeti za haos. Djeca koja su do jučer učila da je pogrešno pisati saopštenje, mekano, prevazilaziti ili prelom najednom će shvatiti da nisu bili ukrivu, bit će zbunjeni pitajući se šta je to, zapravo, njihov jezik i šta učiniti s prethodno stečenim znanjem. Zamislimo samo kako će izgledati zbornici radova, pismene zadaće i časopisi budu li se urednici i nastavnici držali novog Pravopisa.

Autor novog Pravopisa spomenute i druge promjene pokušao je opravdati jezičkom praksom, tj. time da je normirao ono kako ljudi govore, a da je ono što kao norma nije zaživjelo moralo biti odstranjeno iz norme. No, ovi argumenti nisu posve utemeljeni u samim činjenicama. Nešto nije zaživjelo zato što se na tome nije dovoljno insistiralo ni u obrazovnom sistemu ni u medijima.

S druge strane, autor “zaboravlja” da je nekadašnjim srpskohrvatskim jezikom i njegovim normama činjeno svojevrsno nasilje nad izvornim bosanskim jezičkim izrazom i upravo tako iz jezičke svijesti brojnih govornika bosanskog jezika nestali su oblici kahva, lahko ili mehko, odnosno greblje, sahat, mahrama itd., mada su upravo oni među najvidljivijim specifičnostima bosanskog jezika. Autor je, dakle, odlučio normirati stanje uspostavljeno nasiljem nad jezičkim posebnostima bosanskog jezika, i to je uradio bez šireg društvenog konsenzusa.

Novi Pravopis smatramo u redakciji Stava svojevrsnim priznanjem poraza i okretanjem točka historije unatrag, tj. u vrijeme kad nije postojala specifična norma bosanskog jezika. Poraženi su svi oni, uključujući i profesora Halilovića, koji su se duže od dvadeset godina borili za promociju bosanskog standarda normiranog 1996. godine. Pobjedu su izvojevali lektori i lektorice iz onog sistema i urednici u medijima koje je bilo stid preko usta prevaliti lahko i mehko.

Oni koji su ismijavali Senahida Halilovića upravo zbog toga što je u nekadašnji pravopis uvrstio riječi koje su srpskohrvatski pravopisi izbacili iz upotrebe i sve nas koji su ga podržavali čvrsto se držeći prvog izdanja Pravopisa – danas likuju. Bošnjački stid, mimikrija i autošovinizam porazili su karakterističnu leksiku bosanskog jezika kojoj novi Pravopis prepisuje utapanje u nasilno udomaćene dublete da potone još jednom u hibernaciju u kojoj je prezimljavala od 1918. do 1991. godine.

Redakcija Stava nastavit će se služiti Pravopisom iz 1996. godine, odbijajući time da prizna poraz. Ne smatramo da Senahid Halilović, niti bilo ko drugi, može u naše ime proglasiti da je bitka za specifičnosti bosanskog jezika izgubljena.

Redakcija “Stava”

PROČITAJTE I...

 „Moram naglasiti da su građani BiH u Norveškoj u ozbiljnom i akutnom stanju asimilacije. Nemojte da se uljuljkate u to što se u Norveškoj govori da smo najbolje integrisana grupa. To je asimilacija. Ljudi dolaze u ambasadu, mijenjanju imena i prezimena. Znam to, ja potpisujem te papire“, upozorio je ambasador BiH u Kraljevini Norveškoj Nedim Makarević

Tri godine GRAS pokušava nabaviti nove minibuse da bi mogao održavati linije u sarajevskim padinskim naseljima, ali “Transturist”, koji uopće ne može učestvovati na tenderima, obara svaki GRAS-ov tender, a u tome ima podršku firme “Sejari”, koja se pojavljuje kao ponuđač minibusa, koja očito ne želi isporučiti minibuse, ali odugovlačenjem pogoduje “Centrotransu”. Zajedničko im je većinski vlasnik – “Sejari Holding GMBH” iz Njemačke

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • No Name 04.05.2018.

    Poraz je nastao ‘96 kada je kroatiziran bosanski jezik, a sada je zapravo ispravljena greška. Upravo su dubleti potrebni u bosanskom jeziku jer npr. Bošnjaci u Krajini kažu kruh, a svi ostali hljeb. Svi mi smo govorili opština, plata i sl. a to je ‘96 naprasno postalo neispravno. Ovim pravopisom većina riječi je dobila samo više opcija, za razliku od onog iz ‘96…

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!