Muslimani su nam najveća prijetnja

Poznavatelji prilika u Skandinaviji upozoravali su na Åkessona i rast popularnosti njegove partije još prije četiri godine, kada su Švedski demokrati na izborima dobili 13 posto glasova. Åkesson je i tada govorio isto ono što je govorio u kampanji koja mu je prošlog vikenda donijela nove glasove: opasnost od islamizacije, koju je opisao kao “nacizam našeg vremena”, potreba da se zaustavi priliv migranata i tražitelja azila kojih u Švedskoj ima više nego u bilo kojoj drugoj zemlji Evropske unije i želja da se stvori bolje društvo za švedsku djecu

 

Švedsku očekuje politička neizvjesnost nakon nedjeljnih izbora na kojima su lijevi centar i desni centar gotovo izjednačeni, a krajnja je desnica, s kojom niko ne želi koalirati, ostvarila značajan rezultat zahvaljujući protuimigrantskoj političkoj platformi. Nakon prebrojavanja gotovo svih glasova, vladajući socijaldemokrati te Zeleni i njihovi parlamentarni saveznici iz Lijeve stranke dobili su zajedno 40,6 posto glasova, dok je opozicijski Savez desnog centra, koji se sastoji od konzervativne Stranke umjerenih, Stranke centra, liberala i demokršćana, dobio 40,3 posto.

Švedski demokrati, stranka koja u svojim korijenima ima neonacizam, na trećem su mjestu sa 17,6 posto glasova, što je oko pet posto više nego prije četiri godine. Taj rezultat uglavnom je u skladu s konvencionalnim ispitivanjima javnog mnijenja, no neka su ipak sugerirala da bi oni mogli dobiti 20 ili više posto glasova. Izbori su donijeli značajniji pomak udesno u jednoj od socijalno najprogresivnijih zemalja u Evropi. Uspjeh Švedskih demokrata na tragu je porasta popularnosti drugih krajnje desnih stranaka u Evropi zbog zabrinutosti građana za nacionalni identitet, u kombinaciji s globalizacijom i imigracijom potaknutom jednim dijelom sukobima na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

VAL POPULIZMA

Jimmie Åkesson, vođa desničarskih Švedskih demokrata, uspio je sa svojom partijom postati ključni politički takmac švedskom premijeru Stefanu Löfvenu. Tih dvadesetak posto glasova osvojenih na izborima najviše je što je do sada dobila ova populistička stranka čiji je temeljni program borba protiv imigracije i čija popularnost raste nakon što je u Švedsku ušlo oko 160.000 tražitelja azila. Iako mlad, ovo je četvrti put da 39-godišnji Åkesson izlazi na izbore sa Švedskim demokratima, koji sada definitivno postaju jedna od najvećih švedskih stranaka.

Kada je Åkesson 2005. izabran na mjesto čelnika stranke, malo je tamošnjih analitičara smatralo kako može polučiti veći uspjeh u budućnosti. Posebice zbog toga što je njegova stranka imala fašističke korijene, odnosno korijene u fašističkom pokretu “Bevara Sverige Svenskt” (“Održimo Švedsku švedskom”). Osnovani 1998. godine, Švedski demokrati prvi su put u Parlament ušli 2010. godine, osvojivši 5,7 posto glasova. U naredne četiri godine postali su treća po snazi švedska stranka, osvojivši 13 posto glasova na izborima. No, takav rezultat donio je probleme jer je Åkesson obolio i šest mjeseci je bio na liječenju nakon nervnog sloma.

Rođen je 1979. godine u gradu Sölvesborgu, Åkessonova majka bila je njegovateljica, a otac poslovni čovjek. Studirao je političke nauke, pravo i filozofiju na Sveučilištu u Lundu, ali nije diplomirao. Politički aktivan postao je još u tinejdžerskoj dobi, kada se pridružio mladim konzervativcima. No, napustio je tu stranku razočaran njihovim ekonomskim liberalizmom i potporom švedskom članstvu u Evropskoj uniji 1995. godine. Švedskim demokratima pristupio je 1995. godine. Åkesson tvrdi da se pridružio stranci nakon marta 1995. godine. To je bio datum kada je dotadašnji čelnik stranke Anders Klarström, bivši pripadnik neonacističke skupine “Nordiska Rikspartiet”, bio prisiljen napustiti partiju zajedno s još nekolicinom dužnosnika s neonacističkim backgroundom. Međutim, neki dokumenti koje su objavili švedski mediji dokazuju da je bio član partije i prije marta 1995. godine.

“Uvijek sam bio nacionalista… Kad sam bio mali, nisam htio igrati hokej ako sa mnom nisu bili plavo-žuti igrači”, napisao je Åkesson, bivši web-dizajner, 1999. godine u časopisu koji je izdavala mladež Švedskih demokrata. U oktobru 2002. godine proglasio je nultu toleranciju u stranci za sve one koji naginju rasizmu i ekstremizmu. Međutim, neki analitičari tvrde da je promijenio samo službenu retoriku. Dokaz tome jeste i činjenica da su brojni dužnosnici stranke često bili na naslovnicama zbog svojih rasističkih komentara ili govora mržnje. U posljednjoj sedmici kampanje desetak kandidata Švedskih demokrata izbačeno je iz stranke nakon što su tamošnji mediji otkrili njihovu neonacističku prošlost iako su oni tvrdili da su o tome obavijestili čelništvo stranke.

Åkesson je takav potez pravdao rečenicom da “oni koji nisu demokrate ne mogu biti Švedske demokrate”, te dodao kako je za njega nacizam “antidemokratska ideologija, socijalistička, rasistička, imperijalistička, internacionalistička i nasilna”. Tokom kampanje usredotočio se na snažan otpor migrantima, nasilje bandi u predgrađima švedskih gradova, konstatirajući kako je uzrok nasilja val migrantskog useljavanja od 2015. godine. Åkesson je također bio osobito kritičan prema islamu. U uvodniku lista Aftonbladet 2009. godine je napisao da su muslimani “najveća prijetnja našoj strani od Drugog svjetskog rata”.

Poznavatelji prilika u Skandinaviji upozoravali su na Åkessona i rast popularnosti njegove partije još prije četiri godine, kada su Švedski demokrati na izborima dobili 13 posto glasova. U javnosti su pokušavali ostaviti utisak stranke koja se odmakla od svojih korijena iz devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su Švedske demokrate imale logo koji je podsjećao na neonaciste. I tada, prije tri ili četiri godine, Åkesson je govorio isto ono što je govorio u kampanji koja mu je prošlog vikenda donijela nove glasove: opasnost od islamizacije, koju je opisao kao “nacizam našeg vremena”, potreba da se zaustavi priliv migranata i tražitelja azila kojih u Švedskoj ima više nego u bilo kojoj drugoj zemlji Evropske unije i želja da se stvori bolje društvo za švedsku djecu. Škole i zdravstvena zaštita su mu prioritet.

VAL NASILJA

Nakon uspjeha Åkessonovih Švedskih demokrata, svi evropski mediji bave se tom strankom, analizirajući i tragajući za uzrocima i razlozima njihovog odličnog rezultata na izborima. Isto tako, analiziraju najveći pad u historiji socijaldemokrata, kalkulirajući o tome na koji će način biti formirana nova Vlada Švedske i kada. Do sada su se na vlasti izmjenjivale partije lijevog i desnog centra, no to se sada mijenja i velike partije moraju naći novi način funkcioniranja i novi način formiranja Vlade. Zasad su vladajuća stranka lijevog centra, Socijaldemokrati premijera Stefana Löfvena, te Zeleni i njihova parlamentarna saveznica Lijeva stranka u blagom vodstvu i, prema trenutnim rezultatima, od 349 zastupnika u Parlamentu, njima pripadaju 144 mjesta. Četveročlani blok desnog centra koji se sastoji od konzervativne Stranke umjerenih, Stranke centra, liberala i demokršćana ima 142 mjesta u Parlamentu, što znači da niko nema potrebnu većinu od 175 mjesta, koliko treba za formiranje Vlade. Švedski demokrati trenutno imaju 63 zastupnička mjesta.

Jedan od ključnih razloga dobrog rezultata Švedskih demokrata može se naći u valu nasilja koji je pogodio švedske gradove. Deset osoba ubijeno je samo u Malmöu od početka ove godine, a od 2016. godine do danas zabilježeno je 120 incidenata u kojima je upotrijebljeno vatreno oružje i u kojima su ubijene 24 osobe. U glavnom gradu Švedske raste broj paljevina, eksplozija ručnih bombi ili pucnjava. U Göteborgu je ovog ljeta maskirana banda zapalila oko stotinu automobila. Šveđani se nikada nisu brinuli za svoju sigurnost, ali je to ipak postala dominantna tema predizborne kampanje u kojoj su profitirali Švedski demokrati. Tokom ljeta, u anketama su imali čak 28 posto glasova.

Zločini koji su pogodili urbana središta došli su im kao naručeni u kampanji. Većina počinilaca identificirana je i većina ih dolazi iz imigrantskih porodica, što je bio odličan razlog da Åkesson napadne izbjeglice te da čak zatraži i angažman vojske u nekim gradovima. Međutim, podaci pokazuju kako izbjeglice koje su u zemlju ušle posljednjih godina nisu te koji su odgovorne za eskalaciju nasilja. Počinioci su uglavnom mladi ljudi sa švedskim dokumentima, djeca onih koji su nekada ranije došli u tu zemlju i nisu se uspjeli integrirati u švedsko društvo.

Policija, primjerice, u Malmöu tvrdi kako izbjeglice nisu problem, već osobe koje su im odranije dobro poznate. Dokumentirali su njih 200, uglavnom mladiće stare između 19 i 25 godina s Bliskog istoka ili Irana. Nažalost, mnogi od njih porijeklom su i iz Bosne i Hercegovine.

Njemački mediji tvrde kako je uspjeh Švedskih demokrata potpuno isti kao onaj njemačkih desničarskih AfD populista. Obje partije žive na priči o borbi protiv izbjeglica i migranata, podsjećaju na prošlost i vremena kada je identitet bio “čist”, a u zemlji bilo više reda i manje kriminala. Uspjeli su u nakani da rasprava o imigraciji postane ključno političko pitanje. Čak i kada su debatirali o kriminalu ili zdravstvenom sistemu, vraćali su se na migrante, potencirajući strah kako će stranac počiniti više zločina ili potrošiti previše vremena kod doktora.

Švedski demokrati igrali su na kartu emocija o prošlosti zemlje koja je najbolja i najbogatija na svijetu. Pomoglo im je i to što zemlja ima problema sa željezničkim ili poštanskim transportom, ali i što su u javnost isplivali skandali poput onog vezanog za javno-privatno partnerstvo u gradnji bolnice u Stockholmu. Švedski demokrati iskoristili su raspoloženje ljudi, ankete koje su pokazale kako polovica tamošnjih birača ne vjeruje u budućnost zemlje. Ipak, Švedska nije do kraja potonula desno. Ekonomija je na jakim nogama, a četiri od pet Šveđana u ovom trenutku ne glasa za Åkessona i njegovu stranku.

 

 

 

 

 

 

PROČITAJTE I...

Kamo sreće da postoje politički projekti koji će zaista uspjeti na priči o toleranciji i zajedništvu osvojiti poneki mandat u RS-u ili u Zapadnoj Hercegovini. Bila bi to pobjeda Bosne. Ovako, “zajedno i tačka” ostaju samo demagogija i mamac za bošnjačko biračko tijelo, odnosno onaj njegov dio koji se od Naše stranke da prevariti praznim pričama. Nije pošteno da se javno ne kaže kako nikada nijedan mandat nisu osvojili u Banjoj Luci, Bijeljini, Foči, Grudama, Posušju, Čitluku

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!