MURAT BALTIĆ DOBITNIK KNJIŽEVNE NAGRADE PERO ĆAMILA SIJARIĆA ZA 2017. GODINU

Nagrada „Pero Ćamila Sijarića“ se dodjeljuje na godišnjem nivou, u okviru Sandžačkih književnih susreta i to kao dio obilježavanja 20. novembra – Dana Sandžaka. Ova prestižna nacionalna nagrada se dodjeljuje pojedincima u oblasti književnosti

Stručni žiri za dodjelu godišnje književne nagrade „Pero Ćamila Sijarića“ je, nakon višednevnih konsultacija i razmatranja potencijalnih kandidata, odlučio da ovu prestižnu nacionalnu nagradu dodijeli Muratu Baltiću, književniku iz Sjenice, za razvoj bošnjačkog romana i ukupnog književnog stvaralaštva Sandžaka.

Kako je saopćilo Bošnjačko nacionalno vijeće na Sandžaku, ovogodišnji žiri su činili prof. dr. Sead Šemsović, predsjednik žirija, Fehim Kajević, član žirija i Safet Sijarić, član žirija.
Nagrada „Pero Ćamila Sijarića“ se dodjeljuje na godišnjem nivou, u okviru Sandžačkih književnih susreta i to kao dio obilježavanja  20. novembra – Dana Sandžaka. Ova prestižna nacionalna nagrada se dodjeljuje pojedincima u oblasti književnosti.

Nagrada je prvi put dodijeljena 27. juna 2006. godine, književnicima Faruku Dizdareviću iz Priboja i Ibrahimu Hadžiću iz Rožaja. Ostali dobitnici nagrade su Zuvdija Hodžić (za 2007. godinu) i Sinan Gudžević (2008. godine), Zaim Azemović i Asmir Kujović (2010),  Safet Sijarić (2012), Fatima Muminović Pelesić (2013), Fehim Kajević (2014), Refik Ličina (2015) i Faiz Softić (2016).

Dodjela ovogodišnje nagrade će biti upriličena u okviru Sandžačkih književnih susreta u prostorijama Bošnjačkog nacionalnog vijeća (28. novembra bb) i to 21. novembra 2017. godine.

Književnik Murat Baltić  rođen je 1952. godine u Sandžaku, selo Ursule kraj Sjenice.  Do sada je objavio dvije zbirke pjesama, dvije zbirke pripovjedaka, „Duvarine“ (roman), „Fetva“ (roman), „Zekum i nesanica“ (roman), „Zapadne vode“ (roman) roman „Izgubljena braća“.  Već svojim prvim književnim uradcima Baltić se sasvim jasno tematski usredsredio na prošlost Sandžaka. Ovaj bošnjački književnik od početka objavljivanja piše bosanskim jezikom i u djelima otkriva njegovo bogatstvo koje je narod Sandžaka sačuvao u svojoj najdubljoj izvornosti.

PROČITAJTE I...

: “Milman Parry pokazao je jednostavnom usporedbom da Homer nije bio pisac i autor Ilijade i Odiseje kao što je Shakespeare bio pisac Hamleta, da takvog Homera imamo danas u 20. stoljeću u ličnosti Avde Međedovića, koji je kao pravi narodni genij također bio u stanju ispjevati ep. Parry je dokazao da moderna evropska civilizacija ne počiva tek na pismu i nauci, već i na usmenosti i usmenoj tradiciji, bez čijeg uobzirenja nema pravilnog razumijevanja sebe i svoje prošlosti, na način kao što ni pojedinac ne može ući u svijet odraslih dok ne osvijesti sebe i svoju poziciju u svijetu koji ga okružuje. Kompletan Parryjev rad i doprinos bi se, u izvjesnom smislu, mogao nazvati zavjereničkim jer potkopava same temelje evropskog mita o evropskom progresu, zbog čega je imao brojne oponente”

Takva je zemlja, takvi su ljudi, takav je životni ambijent. I, hvala Bogu, postoje nadareni pisci, slikari, muzičari i drugi koji, svako na svoj način, progovaraju. Bosna i da nestane s lica zemlje, da izgori sve što na njoj stoji, na osnovu umjetnine stvarane o njoj mogla bi se čak i u nekoj pustinji izgraditi ista takva zemlja. U ovom romanu također govorim o Bosni, o Sarajevu, zapravo govorim o postratnim traumama u Bosni i njenim osobenostima

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!