Može li se oluja iz Hrvatske proširiti na Bosnu i Hercegovinu

Trezveni ljudi ne mogu se načuditi količini pesimizma i crnila koje se širi bosanskim medijima, dok se u Hrvatskoj tresu ekonomski temelji zbog afere “Agrokor”, koja svakodnevno dobiva nove forme stvarajući sve veće i pogubnije posljedice – ekonomske, političke i sigurnosne. Zvijer koju je hrvatska država svojim nerazumnim tetošenjem “Agrokora” i njegovog lažnog rasta uzgojila polahko se oslobađa i teško će ju biti zaustaviti

Dugo iščekivani rezultati prepravljenih i revidiranih finansijskih izvještaja “Agrokora” za 2015. i 2016. godinu konačno su objavljeni. I poražavajući su iz nekoliko aspekata. Konsolidirani gubitak “Agrokora” za 2016. godinu iznosi 11 milijardi kuna (1,5 milijardi eura), ukupne obaveze bile su 56,3 milijarde (7,6 milijardi eura), a gubitak iznad vrijednosti kapitala 14,5 milijardi (gotovo dvije milijarde eura). Rezultate je prezentirao izvanredni povjerenik Ante Ramljak, potvrdivši da je zbog uočenih nepravilnosti podnio kaznenu prijavu protiv Ivice Todorića i bivše uprave “Agrokora”. Naime, samo loši rezultati nisu dovoljni za krivični progon, već je u reviziji koju je radio “Price Waterhouse Cooper” uočeno krivo prikazivanje rezultata i upozoreno na moguće protuzakonite radnje. Tako je u 2015. godini iskazana konsolidirana dobit od 1,17, a revizija je otkrila stvarni gubitak od 3,6 milijardi kuna, dakle prevaru tešku 4,77 milijardi (650 miliona eura).

PORAZNI REZULTATI REVIZIJE

Istraga Državnog odvjetništva vrlo će vjerovatno dovesti do novih optužnica, uplesti veliki broj odgovornih za krivotvorenje finansijskih rezultata najvećeg koncerna u regiji, iz uprave, revizijskih kuća i advokatskih firmi, većeg broja vlada, ministara… Jer, izneseni podaci više su nego snažni argumenti za široku istragu i kazneni progon. Ukupna imovina “Agrokora” 31. decembra 2016. godine bila je 41,75 milijardi kuna (5,64 milijarde eura), 10,3 milijardi (1,4 milijarde eura) manja nego što pokazuje izvještaj za 2015. godine. Ukupnu imovinu krajem 2015. godine revizori su smanjili za 752 miliona kuna (101 milion eura), na 52 milijarde kuna (sedam milijardi eura). Prepravljen izvještaj za 2015. godinu konstatira konsolidirane obaveze od skoro 55 milijardi kuna (7,43 milijarde eura), prema 45,3 milijarde (6,12 milijardi eura), koliko je iskazala prijašnja uprava, skoro 10 milijardi kuna (1,35 milijardi eura) više. Evidentiran je gubitak iznad vrijednosti kapitala od 14,5 milijardi kuna (skoro dvije milijarde eura) krajem 2016. godine. Krajem 2015. godine, prema revizorima, koncern je imao gubitak iznad visine kapitala od 2,9 milijardi kuna (390 miliona eura), dok je ranija uprava iskazivala kapital u plusu od 7,5 milijardi kuna (više od milijardu eura). Revizija je smanjila kapital Grupe “Agrokor” za 2015. i 2016. godinu za 22 milijarde kuna (skoro tri milijarde eura).

Još gori postupci činili su se u “Agrokoru” d.d., najvećem dijelu koncerna. Krivo prikazivanje podataka, dobit umjesto gubitaka, veća umjesto stvarne vrijednosti imovine, prikrivanje stvarne visine kratkoročnih i dugoročnih obaveza, laganje o visini kapitala samo su dio krivičnih radnji koje je počinila uprava “Agrokora” i zbog kojih su ulagači i kreditori nastavili ulagati, time dovedeni u zabludu i prevareni za vrtoglave iznose. Tako su se primljene pozajmice i krediti te troškovi poslovanja i kamata prikazivali kao potraživanja prema vlasniku. Imovina i rezerve krivo su se klasificirale, a pozajmice prikazivale kao vlasnički kapital, dok su dane pozajmice drugima prikazivane kao novac ili novčani ekvivalent. Krivo je iskazano 3,9 milijardi kuna (530 miliona eura) obaveza po kreditima, 2,3 milijarde (310 miliona eura) operativnih i finansijskih troškova za razdoblje od 2010. do 2015. godine, te 2,1 milijardu kuna (283 miliona eura) novca i novčanih ekvivalenata, kao i da ranije nisu iskazani dani krediti i potraživanja u iznosu od dvije milijarde kuna (270 miliona eura). Nepravilno je u “Agrokoru” d.d. od 2006. do 2011. godine ispravljena vrijednost udjela u iznosu od 3,5 milijarde kuna (473 miliona eura), odnosno za toliko su bili precijenjeni prihodi. Provedena su i vrijednosna usklađenja na nematerijalnoj imovini u iznosu od 1,5 milijardu kuna (203 miliona eura) u 2015. godini (vezano uz “Konzum” Sarajevo, pa je važno vidjeti koje su posljedice u Bosni) i 2,1 milijardu kuna (284 miliona eura) u 2016. godini (pretežno “Mercator” brand); na zalihama u iznosu od 2,8 milijarde kuna (378 miliona eura) u 2015. godini i 2,1 milijarde kuna u 2016; na zajmovima i potraživanjima u iznosu od 400 miliona kuna (54 miliona eura) u 2015. godini i 1,9 milijardu kuna (257 miliona eura) u 2016. Znači, samo se po tim stavkama investitore i kreditore varalo za 625 miliona eura u 2015. godini i 825 miliona eura u 2016. Doista nevjerovatno. I niko, ama baš niko nije reagirao, već su neki požurili dodatno kreditirati u 2017. godini, poput državne Hrvatske banke za obnovu i razvitak, čijim Nadzornim odborom predsjeda ministar finansija, pa i drugi koji se pokušavaju osigurati roll up modelom prioritizacije isplate potraživanja u slučaju stečaja, što dobavljače i druge povjerioce stavlja u neravnopravan položaj.

KRIMINAL ZA FINANSIJSKU FORENZIKU

Ramljak je kazao i da je izvanredna uprava angažirala respektabilnu međunarodnu kompaniju specijaliziranu za finansijsku forenziku, koja će istražiti utvrđene nepravilnosti i istražiti kamo i kuda je razlika stvarno otišla. Sintagma finansijska forenzika upućuje barem na dvije stvari. Prvo, doista je riječ o kriminalnim radnjama koje traže specijalističku, kriminalističku i forenzičku obradu. Također, to znači da će istraga zahvatiti široko jer se traže i recipijenti razlike u stvarnim i fiktivnim brojkama. Je li Ramljak otišao predaleko u najavi zakonskih mjera koje je već poduzeo i hoće li reterirati pod pritiskom moćnika ili vlastitih oraha u džepu ubrzo će se saznati. Tu se ne misli na potrošne, jednokratne političare kojih će dio svakako potonuti, poput ministra finansija Marića, koji je došao iz “Agrokora”, lagao o njegovom stvarnom stanju još u januaru, lagao i ulagačima u “Agrokor” predstavljajući im lažne bilanse, a koga Plenković još uvijek štiti. Ovdje je riječ, prije svega, o moćnicima iz svijeta finansija, domaćih i stranih, posebno recimo ruske Sberbanke, koja je protiv bivšeg imotskog cvjećara i uprave “Agrokora” već podnijela vrlo ozbiljne krivične prijave i pokrenula tužbe, koje su ovom revizijom samo potkrijepljene. Jesen će biti zanimljiva u Hrvatskoj, koja se voli porediti sa zemljama Evropske unije, a ne sa zemljama regije u koju, kao par excellence evropska i uljuđena, što slučaj “Agrokor” zorno prikazuje, pripada svim srcem, dušom i katoličkim identitetom. Radi toga je i premijer usred krize otišao rimskom biskupu, ne kao papi, već kako jedino kao premijer i može, kao šefu države, ali u žaru potvrde evropskog katoličkog identiteta, to je zaboravio, pa navodno s Jorgeom Bergoliom proćaskao i o kanonizaciji izvjesnog Stepinca.

Važno je naglasiti da je ovaj revizorski izvještaj rađen za 2015. i 2016. godinu. U iskazima ukupnih obaveza nema novih kredita i kumuliranih neplaćanja prema dobavljačima u 2017. godini. Izvještaj se od toga ogradio i najavio zasebno objavljivanje svih potraživanja, ergo stvarnog duga “Agrokora” i njegova odnosa prema ukupnoj imovini. Neće nedostajati i novih finansijskih šokova. Da, doista će jesen biti zanimljiva. Ne samo Todoriću et alia već moguće i u narodu omiljenoj “Babi Dalićkinji”, te izvanrednom povjereniku Ramljaku. Naime, portal Indeks je nakon jedne neoprezne Ramljakove izjave na prezentaciji finansijske revizije reaktualizirao njegovu i ulogu američkog lešinarskog fonda “Knighthead Capital” sa zanimljivim hrvatskim ulagačima u dizajniranju protuustavnog “Lex Agrokora” i ekstraprofitima koji su na vidiku, čak i u slučaju propasti koncerna. Ramljak je prije donošenja tog zakona i imenovanja za povjerenika u zagrebačkom hotelu “Sheraton” imao kontakte s njihovim predstavnikom, što izaziva sumnju da je američki fond bio privilegiran u odnosu na ostale povjerioce, odnosno raspolagao povlaštenim informacijama prije nego što je stekao polovicu “Agrokorovog” duga. To je kazneno djelo. U kojem je svojstvu tada anonimus Ramljak razgovarao s američkim strvinarima i po čijem nalogu jer je izjavio kako su mu prišli jer su znali da je “blizak problemima u ‘Agrokoru'”. Kako, ako nije tamo radio? Ili je već radio na “lex specialisu”? Njegova šefica Martina Dalić, ministrica privrede, taji autore spornog zakona, iako je javna tajna da su upravo ti autori poslije, pod izvanrednom upravom Ramljaka, postavljeni na funkcije u “Agrokoru” pod upravom države.

STVARNOST I POSLJEDICE

Todorić je kazneno prijavljen. No, osim u njegovom krugu, virus se širi i u drugim krugovima moći. Preko nove uprave “Agrokora” napada finansijske interese koji stoje iza lutaka na koncu, “Babe Dalićkinje” i Ante Ramljaka, ulagača i dioničara hrvatske nacionalnosti koji se kriju iza fondova poput “Knighthead Capitala”. Taj je fond, kahvom u “Sheratonu”, osigurao kupovinu korporativnih obveznica za 30% nominalne vrijednosti, koju će, uz 4% kamate po nominali, vraćati nova uprava, kao i stjecanje 51% potraživanja prije sjednice Vijeća povjerioca, koje je odmah donijelo odluku o novom kreditu od milijardu eura, uz roll up. Važno je i znati, jer se još ne zna, do koje je mjere Vlada RH garantirala za nova zaduženja i ko stvarno vraća dugove “Agrokora” jer je činjenica da država nije izvršila nacionalizaciju, već samo privremenu upravu da bi, navodno, spriječila veću štetu. Osim garancijama, ako ih ima, državni budžet ne bi trebao biti direktno opterećen “Agrokorom”. Indirektno će svakako biti zbog smanjenih prihoda od poreza uslijed pada aktivnosti i prihoda “Agrokora” i propasti njegovih dijelova.

Pravo je, međutim, pitanje kakve se posljedice mogu očekivati nakon objave jednog dijela revizije finansijskih izvještaja za najveće članice koncerna i “Agrokora” d.d. Hoće li dopunska saznanja, osim izvjesnog bankrota “Konzuma”, izazvati domino-efekt prema ostalim najvažnijim članicama koncerna, dobavljačima i proizvođačima i u kojoj mjeri? Smanjivanje napuhanih bilansa, ne samo kod “Agrokora” već i kod dobavljača koji su sudjelovali u ovoj Ponzijevoj shemi umjetnog rasta, smanjit će zaposlenost, cijene, mogućnost plasmana, doći će do smanjenja realnog rasta BDP-a i, što je uhljebima raznih vrsta u Hrvatskoj kojih se namnožilo i za vrijeme ove vlasti najvažnije, pada realnih budžetskih prihoda, pa time i njihovih plaća. E, to je već ozbiljan problem.

Na koncu, povratak na početak. Svom medijski forsiranom pesimizmu uprkos, Bosna i Hercegovina nema ovakav sistemski rizik u ekonomskom sistemu, do domino-efekta ne može doći. Bez obzira na trećinu vrijednosti BDP-a koji ostvaruje u odnosu na Hrvatsku, po osobi je znatno manje zadužena (1.430 naprema 10.000 eura u Hrvatskoj), odnosno vanjski dug joj iznosi 40% BDP-a, dok Hrvatsku opterećuje sa 102% BDP-a. Bosna i Hercegovine ostvaruje veći realni rast BDP-a, a ukupna je zaduženost za više od milijardu eura manja od samo “Agrokorove”. Možda bi bilo dobro angažirati ratnu četničku sekretaricu, ekonomsku stručnjakinju SBB-a Svetlanu Cenić da javnosti ove podatke interpretira. Barem bi bila neka korist od njezina angažmana.

 

PROČITAJTE I...

Žena je s djecom otišla kod američkih prijatelja koji su nas još prije tri sedmice pozvali na Halloween. “Morate ovo vidjeti”, insistirali su. Nismo ih mogli odbiti. Osim toga, i zašto bismo? Mnogi muslimani inače misle da svi trebaju da oduševljeno upoznaju njihovu tradiciju, a da oni nisi obavezni znati išta o drugima, pošto će ti drugi ionako u Džehennem

Sudeći prema godinama i decenijama koje su uslijedile, može se zaključiti da promišljanja, savjeti i preporuke našeg Muhameda Skeje Prozorca (koji se često potpisivao i s dodatkom “El Bosnevi”), kao ni promišljanja mnogih drugih u to vrijeme učenih i pravde željnih ljudi, nisu urodila plodom. To, svakako, nije razlog da se ovom velikanu islamske i državničke misli danas ne posveti znatnija pažnja

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!