Može li se danas spavati na klupi

Premda se većina domaćih medija, puneći rubrike crne hronike, trudi prikazati sigurnosno stanje u Bosni i Hercegovini veoma lošim, a život neizdrživim, istraživanje koje je proveo Gallup pokazuje da se građani naše države osjećaju sigurnije nego stanovnici čak četrnaest zemalja Evropske unije

Prema nedavno objavljenim Gallupovim istraživanjima, Bosna i Hercegovina zauzela je 36. mjesto na svjetskoj “Global Law and Order” listi. Saradnici ove renomirane američke organizacije, osnovane 1935. godine, koja se bavi istraživanjem javnog mnijenja u cijelom svijetu, postavljali su prošle godine sagovornicima u 135 zemalja četiri pitanja:

  1. Imate li povjerenja u lokalnu policiji u području u kojem živite?
  2. Osjećate li se sigurno hodajući sami noću gradom ili područjem u kojem živite?
  3. Jeste li u posljednjih dvanaest mjeseci Vi ili neko od Vaših ukućana doživjeli krađu novca ili imovine?
  4. Jeste li u posljednjih dvanaest mjeseci bili izloženi napadu ili pljački pod fizičkom prijetnjom?

Lista na kojoj se Singapur našao kao prvoplasirana zemlja, a Venecuela kao posljednje pozicionirana, sastavljena je nakon razgovora s 136.000 osoba, od čega je njih hiljadu bilo iz Bosne i Hercegovine.

Naša zemlja već tri godine bilježi rast indeksa kojim se mjeri osjećaj sigurnosti stanovnika neke zemlje. Prema podacima koje je Gallup objavio 2015. godine, naš je indeks iznosio 75, a u izvještaju iz prošle godine porastao je na 80. Građani Bosne i Hercegovine smatraju da su sigurniji – a to potkrepljuju i izjavama o procentu krađe i pljački praćenih fizičkim napadima – od stanovnika četrnaest zemalja Evropske unije, među kojima je i Hrvatska, te, naprimjer, od stanovnika Australije, Turske, Novog Zelanda, Rusije, Makedonije, Srbije, svih zemalja Južne Amerike, kao i od gotovo svih afričkih država i goleme većine azijskih.

Među državama koje su nekada činile Jugoslaviju, ispred Bosne i Hercegovine jesu Slovenija (na 18. mjestu) i Kosovo (na 32. mjestu). Stavimo li našu državu u kontekst zemalja koje su prije pada Berlinskog zida pripadale tzv. komunističkom svijetu, odnosno u kojima je sigurnost u državi postizana i represivnim metodama, a ljudska prava bila dijelom suspenzirana djelovanjem nečega što se nazivalo policijskom ili partijskom državom, Bosna i Hercegovina također je dobro pozicionirana, a ispred nje se nalaze, od evropskih zemalja, pored Slovenije i Kosova, još samo Azerbejdžan (17), Gruzija (19) i Češka (27). Sve ostale zemlje bivšeg istočnog bloka te države nastale raspadom Sovjetskog Saveza i Jugoslavije nalaze se na listi iza Bosne i Hercegovine.

Podaci do kojih je došao Gallup pokazuju da je svaki sedamnaesti stanovnik planete u toku jedne godine bio izložen napadu ili pljački pod fizičkom prijetnjom. U nekim afričkim zemljama, poput Liberije ili Ugande, čak četvrtina stanovnika bila je izložena napadima i pljačkama. Svaki sedmi ispitanik odgovorio je da je u posljednjih dvanaest mjeseci njegova imovina pokradena.

Iako spavanje u parku nije bila temom Gallupovog istraživanja, ova omiljena jugonostalgična slika, kojom se nastoji prikazati veliki stepen sigurnosti u SFRJ, mogla bi se pronaći pod drugim pitanjem postavljenim u ovom istraživanju. Nažalost, odgovori na njega objavljeni su za samo nekoliko država, ali visok stepen sigurnosti, kakav po ovom istraživanju ima Bosna i Hercegovina, ne bi bio moguć da su odgovori bosanskohercegovačkih sudionika istraživanja na njega bili negativni.

Na to upućuje i publikacija “Corruption in Bosnia and Herzegovina”, koju je 2011. godine objavio UNODC (United Nations Office on Drugs and Crime), a po kojoj se 72% stanovnika Bosne i Hercegovine osjećalo sigurnim tokom noći na ulici, a samo 8,4% osjećalo se izuzetno nesigurnim. Bilo je to prije šest godina, a, kao što vidimo iz Gallupovih istraživanja, osjećaj sigurnosti među građanima Bosne i Hercegovine u konstantnom je porastu, ma kako se to nekome činilo nevjerovatnim.

Metodologija istraživanja za Bosnu i Hercegovinu podrazumijevala je susretanje s ispitanicima uživo (face-to-face metoda) uz “ručno” prikupljanje podataka, a sagovornici su anketirani na sva tri službena jezika: bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Podaci su prikupljani od 10. maja do 14. juna 2016. godine, a u Gallupu navode da je maksimalna moguća greška ±3,6%.

PROČITAJTE I...

Dva dana nakon posjete Sarajevu, Esedu je ponovo dostavljeno tijelo zatvoreno u limeni sanduk. Ukopano je iznad džamije u Žepi. Roditelji su bili uvjereni da su im opet poslali tuđe tijelo pa su odlučili da mu ne podižu nišane. Godinama je Esed tragao za sinovim posmrtnim ostacima. Do njega i Fatime stizale su vijesti da je živ, čak i da ima porodicu. Sve se to promijenilo 2009. godine

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!