Može li se danas spavati na klupi

Premda se većina domaćih medija, puneći rubrike crne hronike, trudi prikazati sigurnosno stanje u Bosni i Hercegovini veoma lošim, a život neizdrživim, istraživanje koje je proveo Gallup pokazuje da se građani naše države osjećaju sigurnije nego stanovnici čak četrnaest zemalja Evropske unije

Prema nedavno objavljenim Gallupovim istraživanjima, Bosna i Hercegovina zauzela je 36. mjesto na svjetskoj “Global Law and Order” listi. Saradnici ove renomirane američke organizacije, osnovane 1935. godine, koja se bavi istraživanjem javnog mnijenja u cijelom svijetu, postavljali su prošle godine sagovornicima u 135 zemalja četiri pitanja:

  1. Imate li povjerenja u lokalnu policiji u području u kojem živite?
  2. Osjećate li se sigurno hodajući sami noću gradom ili područjem u kojem živite?
  3. Jeste li u posljednjih dvanaest mjeseci Vi ili neko od Vaših ukućana doživjeli krađu novca ili imovine?
  4. Jeste li u posljednjih dvanaest mjeseci bili izloženi napadu ili pljački pod fizičkom prijetnjom?

Lista na kojoj se Singapur našao kao prvoplasirana zemlja, a Venecuela kao posljednje pozicionirana, sastavljena je nakon razgovora s 136.000 osoba, od čega je njih hiljadu bilo iz Bosne i Hercegovine.

Naša zemlja već tri godine bilježi rast indeksa kojim se mjeri osjećaj sigurnosti stanovnika neke zemlje. Prema podacima koje je Gallup objavio 2015. godine, naš je indeks iznosio 75, a u izvještaju iz prošle godine porastao je na 80. Građani Bosne i Hercegovine smatraju da su sigurniji – a to potkrepljuju i izjavama o procentu krađe i pljački praćenih fizičkim napadima – od stanovnika četrnaest zemalja Evropske unije, među kojima je i Hrvatska, te, naprimjer, od stanovnika Australije, Turske, Novog Zelanda, Rusije, Makedonije, Srbije, svih zemalja Južne Amerike, kao i od gotovo svih afričkih država i goleme većine azijskih.

Među državama koje su nekada činile Jugoslaviju, ispred Bosne i Hercegovine jesu Slovenija (na 18. mjestu) i Kosovo (na 32. mjestu). Stavimo li našu državu u kontekst zemalja koje su prije pada Berlinskog zida pripadale tzv. komunističkom svijetu, odnosno u kojima je sigurnost u državi postizana i represivnim metodama, a ljudska prava bila dijelom suspenzirana djelovanjem nečega što se nazivalo policijskom ili partijskom državom, Bosna i Hercegovina također je dobro pozicionirana, a ispred nje se nalaze, od evropskih zemalja, pored Slovenije i Kosova, još samo Azerbejdžan (17), Gruzija (19) i Češka (27). Sve ostale zemlje bivšeg istočnog bloka te države nastale raspadom Sovjetskog Saveza i Jugoslavije nalaze se na listi iza Bosne i Hercegovine.

Podaci do kojih je došao Gallup pokazuju da je svaki sedamnaesti stanovnik planete u toku jedne godine bio izložen napadu ili pljački pod fizičkom prijetnjom. U nekim afričkim zemljama, poput Liberije ili Ugande, čak četvrtina stanovnika bila je izložena napadima i pljačkama. Svaki sedmi ispitanik odgovorio je da je u posljednjih dvanaest mjeseci njegova imovina pokradena.

Iako spavanje u parku nije bila temom Gallupovog istraživanja, ova omiljena jugonostalgična slika, kojom se nastoji prikazati veliki stepen sigurnosti u SFRJ, mogla bi se pronaći pod drugim pitanjem postavljenim u ovom istraživanju. Nažalost, odgovori na njega objavljeni su za samo nekoliko država, ali visok stepen sigurnosti, kakav po ovom istraživanju ima Bosna i Hercegovina, ne bi bio moguć da su odgovori bosanskohercegovačkih sudionika istraživanja na njega bili negativni.

Na to upućuje i publikacija “Corruption in Bosnia and Herzegovina”, koju je 2011. godine objavio UNODC (United Nations Office on Drugs and Crime), a po kojoj se 72% stanovnika Bosne i Hercegovine osjećalo sigurnim tokom noći na ulici, a samo 8,4% osjećalo se izuzetno nesigurnim. Bilo je to prije šest godina, a, kao što vidimo iz Gallupovih istraživanja, osjećaj sigurnosti među građanima Bosne i Hercegovine u konstantnom je porastu, ma kako se to nekome činilo nevjerovatnim.

Metodologija istraživanja za Bosnu i Hercegovinu podrazumijevala je susretanje s ispitanicima uživo (face-to-face metoda) uz “ručno” prikupljanje podataka, a sagovornici su anketirani na sva tri službena jezika: bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Podaci su prikupljani od 10. maja do 14. juna 2016. godine, a u Gallupu navode da je maksimalna moguća greška ±3,6%.

PROČITAJTE I...

Ove godine, 20. oktobra, navršava se stotinu četrdeset godina od austrougarske okupacije naše domovine, događaja u kojem je hiljade Bošnjaka svjedočilo svoju ljubav i odanost prema svojoj domovini, vjeri i narodu. Hiljade naših predaka i prethodnika dalo je tada svoje živote da bismo mi, njihovi nasljednici i potomci, danas živjeli. I evo, sto četrdeseti put dočekujemo godišnjicu okupacije bez ijedne riječi ili slova o njima. Za sto četrdeset godina nismo podigli nijedan spomenik našim junacima niti smo se puno trudili da bar sačuvamo njihove mezaristane, kojih je iz godine u godinu sve manje

Nisam na početku napomenuo, ali nije ni važno, hodža je bio momak, možda i pušćenac. Uglavnom, žene uzase nije imao pa se počelo govorkati kako je hodža već bacio oko na ovu, pa na onu. Po narodu je hodža svakog dana begenisao drugu. Zbilja je, ipak, bila drugačija. Sigurno ste pomislili kako nije begenisao nijednu. Niste u pravu, ali ću vas opet iznenaditi. Hodža se do ušiju zatreskao, ali ne u jednu nego u dvije, i to, nećete vjerovati, rođene sestre. Znam da se čudite, ali vam pripovijedam sve kako je bilo i kako je do mene stiglo

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!