MNOGO VIKE NI ZA ŠTO: Broj nevažećih listića isti kao i prije četiri godine

Slično bi bilo kao da sabiramo rezultate za četiri engleske nogometne lige pa iz toga izvlačimo neke prosjeke o broju postignutih golova. Morate biti barem malo uvrnuti a mnogo neupućeni u matematiku i statistiku da bi vam takvo nešto naumpalo.

Zvuči nevjerovatno, a i bizarno, ali nekome je palo na pamet da sabira nevažeće listiće s različitih izbornih nivoa i da to predstavlja kao veliko otkriće na osnovu kojeg se hoće kazati da su izborni rezultati neregularni.

Sabirati nevažeće listiće izbora za člana Predsjedništva BiH, za kantonalne skupštine, Parlamentarnu skupštinu BiH, Federalni parlament, Narodnu Skupštinu Republike Srpske i ostale nivoe vlasti jednako je kao i sabirati važeće listiće, dakle suludo.

Slično bi bilo kao da sabiramo rezultate za četiri engleske nogometne lige pa iz toga izvlačimo neke prosjeke o broju postignutih golova. Morate biti barem malo uvrnuti a mnogo neupućeni u matematiku i statistiku da bi vam takvo nešto naumpalo.

Uzmimo, naprimjer, da su izbori održavani šest dana, i da se svaki dan glasalo za po jedan nivo vlasti. Da li bi se i tada neko dosjetio sabirati nevažeće listiće? Dakle, nevažeći listići moraju se staviti u odnos s važećim na svaki od nivoa vlasti za koje su izbori provođeni da bi se utvrdio njihov procent, pa se onda iz toga izvode zaključci.

Ako je nekom, ipak, do toga da sve sabere, iako bi mu trebalo biti jasno da je to sabiranje krušaka i jabuka, da je protivno svakoj zdravorazumskoj logici i matematičkoj znanosti, onda mora sabrati i sve važeće glasove pa će utvrditi da na nevažećih 500.000 listića ima šest miliona važećih.

Da bismo razbili svaku sumnju o postojanju nekih neuobičajenosti u pogledu broja nevažećih listića, pogledajmo primjer izbora za Parlamentarnu skupštinu BiH.

Ukupno je na razini države do sada obrađeno 1.534.066, odnosno 89% listića. Od toga je nevažećih 135.971, odnosno 8,88%. Na općim izborima održanim prije četiri godine broj nevažećih listića u izborima za isti nivo vlasti iznosio je 156.629, što je 8,8%.

Dakle, udio nevažećih listića u ukupnom broju listića gotovo je identičan.

U izboru za Parlament Federacije BiH izbrojano je do sada 84,04% listića, odnosno 871.658, od čega je nevažećih 68.909, što iznosi 7,9%. Prije četiri godine nevažećih listića za ovaj nivo vlasti bilo je ukupno 88.546, odnosno 8,2%. Dakle, više nego na općim izborima 2018. godine.

Na kantonalnoj razini udio nevažećih listića još je i manji, te nakon obrađenih 81,27% glasačkih mjesta iznosi 7,1%, odnosno 58.416. U izboru za člana Predsjedništva BiH u Federaciji BiH na ovogodišnjim izborima broj nevažećih listića iznosio je 67.779, odnosno 7,7%, pri čemu treba naglasiti da su od tog broja gotovo polovina (32.314) prazni listići.

Sve u svemu, broj nevažećih listića u skladu je s onim što smo imali i prije četiri godine, ne postoje veća odstupanja, štaviše, na nekim razinama ona su i manja nego prijašnjih godina.

Tužno je da su na nepametne Facebook-proračune nasjeli i neki mediji poput BHT 1, a da pritom nisu konsultirali nekoga iz CIK-a ili barem nekog osnovnoškolskog nastavnika matematike.

PROČITAJTE I...

Oni hoće još jednom da osloba¬đaju već oslobođenu Bosnu, a onaj njen nesretniji, neoslobođeni dio os¬tavljaju drugima. Eto zašto kažem da se radi o borbi za vlast. Istina, borba za vlast u de-mokratskoj Bosni, u ovakvoj kakvu smo je mi napravili, legalna je stvar, pa neka im je sretno. Ali borbu za vlast ne treba brkati s patriotizmom

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!