Mladen Grujičić, srpski izbor

Mladen Grujičić, dugogodišnji kadar SNSD a i nastavnik hemije, bit će prvi čovjek Srebrenice u naredne četiri godine. Mladi Dodikov jastreb načelnički je izbor svih srpskih stranaka u tom gradu, a njegovi predizborni istupi, u kojima se kitio četničkim obilježjima i otvoreno negirao genocid, ne daju puno nade u “suživot i toleranciju” na koje Grujičić poziva posljednjih dana

“Juli je za Srbe, ali i Bošnjake koji zaista žive u Srebrenici najteži mjesec u godini. Počinje ‘kanonadom’ iz Sarajeva o navodnom srpskom genocidu počinjenom 1995. Zatim se oglašava ‘naš’ gradonačelnik Ćamil Duraković s provokacijama usmjerenim prema srpskom narodu, a neposredno pred bošnjačko obilježavanje događaja slijedi marš hiljada muslimana teritorijom opštine, tragom proboja njihove 28. divizije. Idu kroz srpska sela, izazivaju stanovništvo, a dešavalo se i da za njima gore stogovi sijena. Policija RS, koja obezbjeđuje ovu kolonu, nemoćna je. Nema pravo da ih pretresa kako ne bi ‘ozlijedili osjećanja’ Bošnjaka”, ovako, u najkraćim crtama, muslimansko obilježavanje navodnog genocida u Istočnoj Bosni opisuje Mladen Grujičić, srpski kandidat za gradonačelnika Srebrenice na izborima zakazanim za oktobar ove godine.

UHLJEBLJENA FAMILIJA

Tako je, u razgovoru za beogradske Večernje novosti, 10. jula ove godine svoju kampanju za načelnika Srebrenice počeo Mladen Grujičić, zajednički kandidat svih tamošnjih stranaka sa srpskim predznakom. Njegova kandidatura za načelnika obznanjena je 14. aprila ove godine, kada je održan sastanak lidera devet srpskih političkih partija iz Srebrenice. Tada je dogovoren nastup na izborima sa zajedničkim kandidatom za načelnika u okviru koalicije “Zajedno za Srebrenicu”. Izabran je Mladen Grujičić, dugogodišnji kadar SNSD-a, predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila iz Srebrenice.

U političkom smislu do tada potpuno nepoznat, štaviše, gubitnik na posljednjim lokalnim izborima u Srebrenici kada se našao na listi SNSD-a. Grujičić je rođen u Srebrenici 1982. godine. U grad se vratio nakon rata, u kojem je izgubio oca. Nastavnik je u srebreničkoj srednjoj školi, gdje predaje hemiju. Hemijski je tehnolog po zanimanju, oženjen, otac jednog djeteta. Živi u naselju Soloćuša, na ulazu u Srebrenicu. Grujičić je, iako je bio gubitnik na pretposljednjim lokalnim izborima, uspio unovčiti svoju odanost Miloradu Dodiku. U gradu u kojem je zaposlenje skoro pa nemoguća misija, uspio je zaposliti i suprugu i sestru. Grujičićeva supruga Zorica zaposlena je u Narodnoj biblioteci Srebrenica, a i sestri nije loše. Ovjerava knjižice u Fondu za zdravstvenu zaštitu. Kampanju je, dakle, Grujičić započeo negacijom genocida, a okončao ju je u – jarku. Naime, nekoliko dana pred izbore, vraćajući se s predizborne fešte, sa suvozačem je doživio prometnu nezgodu. Malo se jelo, malo se pilo, pa je vozilo u kojem je Grujičić bio suvozač završilo u jarku kraj puta. Nije bio kriv alkohol, nego loša infrastruktura na tom dijelu puta, pričao je kasnije Grujičić, fakturirajući odgovornost za prevrtanje Ford Focusa rupi na putu, otvorenoj kanalizaciji i Ćamilu Durakoviću.

GENOCID KAO NAMETNUTA PRIČA

Nakon izbora, Grujičić u javnost pokušava, po uzoru na Milorada Dodika, odaslati pomirljive tonove. Tvrdi da će grad doživjeti ekonomski boljitak, da će prestati iseljavanje, da će biti načelnik svih građana bez obzira na naciju. No, teško je vjerovati da neko ko je tokom kampanje bio rezolutan u negiranju genocida, ko je izabran uz obilatu pomoć srpskih radikala, uz maštovit izborni inžinjering, kome nimalo nije mrska fašistička četnička ikonografija može imati povjerenje povratnika Bošnjaka u ovaj grad.

“To je nametnuta priča i past će kad-tad. Nijedan Srbin i većina Bošnjaka koji ovde žive ne vjeruju u hašku farsu”, odgovorio je Grujičić na konstataciju novinara Novosti da je Srebrenica poznata po “navodnom srpskom genocidu”. “Ocjena predsjednika Tribunala u Hagu Teodora Merona da je u Srebrenici bio cilj da se uništi jedan narod tačna je, ali nepotpuna, jer nije naveo da se radilo o srpskom narodu. Muslimanski civili u Srebrenici i okolini nisu stradali izuzev u eventualnoj razmjeni artiljerijske vatre, što pokazuje da Srbi i srpska vojska nisu imali namjeru da unište muslimanski narod koji je tada promijenio ime i nazvao se Bošnjacima”, kazao je Grujičić u jednom drugom medijskom istupu prije godinu dana.

Broj od 8.372 ubijenih u genocidu za njega je urota “Federalne komisije za traženje nestalih i međunarodnih organizacija”. U nedavnom je razgovoru za Al Jazeeru Grujićić, između ostalog, izjavio i sljedeće: “Mijenja se svijest o karakteru rata i dešavanjima u Srebrenici, a to se najbolje vidi po tome što ni mnoge države, pa ni Vijeće sigurnosti UN-a, nije prihvatilo karakterizaciju UN-a o genocidu. I ne smatram da je priča o genocidu završen proces. (…) Mislim da sada i pojedine evropske države, te dobar dio međunarodne zajednice, mijenjaju mišljenje o karakteru zločina koji se desio u Srebrenici. Shvatate li Vi, da je Srbima u Srebrenici dosta više kolektivne krivice za sve što se događalo u proteklom ratu? Zločin i zločinac imaju ime i prezime, te se njima treba suditi, a ne svaljivati kolektivnu krivicu na jedan narod za sve šta se dešavalo u ratu od 1992. do kraja 1995. godine. Karakterisati cijeli narod kao genocidan… Pa nama su muslimani nanijeli ogromno zlo kroz vijekove, pa ih ne zovemo genocidnim.”

Dan nakon što je radikalno proslavio pobjedu na izborima, Grujičić je kazao kako su mu počeli prijetiti. “Pratićemo tebe i muža od danas još… Imate pozdrav… pamet u glavu”, pisalo je u poruci koju je jučer, kako je kazao, dobila njegova supruga Zorica. Bijeljinska policija, kojoj je prijavljen slučaj, potvrdila je da je istraga u toku, a nešto je kasnije RTRS objavila da su se prijetnje nastavile i porukama na njegovom profilu na Facebooku. Grujičić je za RTRS rekao da zna ko mu je prijetio te da je slučaj prijavio policiji. Pozvao je sve Srebreničane da ne nasjedaju na provokacije i da ostanu mirni, u duhu tolerancije i suživota. Prvi je korak ka tome, kao, već napravio. S njegovog profila na Facebooku nestale su sve fotografije Radovana Karadžića, Vojislava Šešelja i ostalih…

 

PROČITAJTE I...

“Ne želimo otvarati priče o ustavnim reformama, rekonstrukcijama vlada, ukidanju ministarstava, podjelama ministarstava, podjelama RTV servisa i slično. HDZ želi upravo ove teme staviti u prvi plan, do kraja mandata postići dio ciljeva koje obećava već deceniju svojim biračima. Dakle, između SDA i HDZ, a time i između Čovića i mene, predstoji saradnja, ali i borba za redoslijed prioriteta”

: Spremnost NATO-a da Bosni i Hercegovini i njenim Oružanim snagama pruži ne samo stručnu već i materijalnu pomoć radi ubrzavanja procesa modernizacije dodatno je ohrabrujuća ako se ima u vidu zastoj u realizaciji Akcionog plana za članstvo (Membership Action Plan – MAP) uslijed opstrukcija Vlade Republike Srpske o pitanju knjiženja vojne imovine, što je jedan od bitnih preduvjeta za ulazak u NATO

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!