Mile Lasica

Lasić s jedne strane zagovara umivenu, ali ipak i dalje anticivilizacijsku ideju Herceg-Bosnu, dok s druge drži lekcije bošnjačkim političkim predstavnicima optužujući ih za “turčenje”

Mile Lasić, inače, ima ulogu kostimografa ideje Herceg-Bosne, tačnije, zadatak da ju umota u ruho “konsocijalne demokracije” ili “belgijskog modela federalizma”, pa je lijepo upakiranu i aranžiranu proda kao nekakvu alternativu otvorenim pozivima za tzv. treći entitet.

Ovih se dana Lasić našao pozvanim da komentira posjetu turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana Bosni i Hercegovini. Pritom je odlučio skinuti ionako providnu masku neutralnog komentatora pa je pustio na volju vlastitim predrasudama. Lasićeva bulažnjenja o “neoosmanskom dahu među bosanskim brdima” ili pozivanje na uvredljive izjave radikalnog Envera Kazaza o “turčenju”, da bi zatim i sam upotrijebio taj šovinistički termin, ponajbolje pokazuju kako Lasić doživljava Bošnjake, ali i gdje vidi gornji prag bošnjačkih političkih prava.

Za Lasića su Bošnjaci, čini se, prihvatljivi kao “europejci” jedino ako ne održavaju veze i kontakte s narodima i državama koje Lasić vidi kao opozit prosvijećenosti. On, čak, odriče i demokratski kapacitet Turskoj pokušavajući je prikazati kao nekakvu istočnu despotiju.

No, pravi problem u leži u tome što Lasić s jedne strane zagovara umivenu, ali ipak i dalje anticivilizacijsku ideju Herceg-Bosnu, dok s druge drži lekcije bošnjačkim političkim predstavnicima optužujući ih za “turčenje”.

Naravno, prave povode za ovakav Lasićev nastup treba tražiti ne samo u specifičnim stereotipima koje naspram Turske, ali i osmanskog perioda historije Bosne i Hercegovine gaji ovdašnja hrvatska politička i intelektualna kultura već i u sasvim konkretnim političkim razlozima.

Lasić odlično zna da što Bosna i Hercegovina ima više jakih prijatelja i što je jača bošnjačka politička pozicija, to ima manje šanse za povampirenje Herceg-Bosne, nazivala se ona trećim entitetom, federalnom jedinicom ili republikom, svejedno.

PROČITAJTE I...

Ermina Lekaj Prljaskaj je saborska zastupnica albanske, bošnjačke, crnogorske, slovenske i makedonske nacionalne manjinu u Republici Hrvatskoj. Ova pripadnica albanske nacionalne manjine politički djeluje u Klubu zastupnika Milana Bandića i podržala je Deklaraciju o položaju Hrvata u BiH. To je bio povod za žestoku reakciju mladog aktiviste i bošnjačkog političara u Hrvatskoj Armina Hodžića. „Politiku koju vodite ne vodite u ime Bošnjaka Hrvatske“, poručuje Hodžić koji je do sada jedini viđeniji Bošnjak u Hrvatskoj, a da djeluje unutar nacionalnih institucija, koji je reagirao na događaje u Hrvatskom saboru. Otvoreno pismo Armina Hodžića prenosimo u cijelosti:

Želi li Bandić da Hrvati u Sarajevu i BiH imaju isti položaj kao Bošnjaci u Zagrebu, trebalo bi ukinuti institut zaštite vitalnog nacionalnog interesa, posmjenjivati sve Hrvate direktore javnih poduzeća, ambasadore, generale, ministre, uvesti kategoriju Bošnjaka katoličke vjeroispovijesti i forsirati propagandu kako se Hrvatima daju velika prava jer je bošnjačka vlast u Sarajevu bila pokroviteljem godišnjeg hodočašća u organizaciji Katoličke crkve na spomen žrtvama Vukovara, uvesti davanje po dvadesetak hiljada maraka iz kantonalnih budžeta za izdavačku djelatnost manjinskih udruženja Hrvata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!