“Marš mira 2018”: Prvi put od Buljima do Kameničkog Brda

Trasa od oko 13 kilometara preko Kameničkog Brda izbjegavana je svih prethodnih godina zbog zahtjevnosti i nesigurnosti. Ove će godine, prvi put nakon 1995. godine, ovom trasom proći hiljade ljudi. Riječ je o dionici od Buljima do Kameničkog Brda, gdje se desila zloglasna “Bukva”, na kojoj je ubijeno najmanje 1.000 Srebreničana

Kada uđete u šumu iznad mjesta Kamenice, samo jeza prolazi kroz insana. Kao da se mogu osjetiti duše, kao da su tu, u šumi. U šumi su vidljivi predmeti od Bošnjaka ubijenih u julu 1995. godine dok su pokušavali doći do slobodne teritorije na putu dužem od stotinu kilometara. Obuća, odjeća, kašike, konzerve. Kosti ubijenih.

Sve se to nalazi na trasi puta smrti, a sada “Marša mira”. Svake godine hiljade učesnika “Marša mira” pređe put od Nezuka do Srebrenice sjećajući se hiljada žrtava genocida nad Bošnjacima kojeg su u Srebrenici i njenoj okolini prije 23 godine počinile vojne i policijske snage Republike Srpske.

Ove godine, prvi put, učesnici “Marša mira” prolazit će i trasom puta od Buljima do Kameničkog Brda. Trasa od oko 13 kilometara preko Kameničkog Brda izbjegavana je svih prethodnih godina zbog zahtjevnosti i nesigurnosti. Ove će godine, prvi put nakon 1995. godine, ovom trasom proći hiljade ljudi. Riječ je o dionici od Buljima do Kameničkog Brda, gdje se desila zloglasna “Bukva”, na kojoj je ubijeno najmanje 1.000 Srebreničana, a veliki broj ranjen.

Preživjeli Srebreničani i predstavnici federalne i lokalne vlasti 27. juna ove godine prošli su dijelom trase i obišli lokaciju zloglasne “Bukve”.

PRIČE PREŽIVJELIH

Rešid Dervišević jedan je od preživjelih na putu smrti od Srebrenice do slobodne teritorije u julu 1995. godine. Kaže da je preživio uz Božiju pomoć i sreću, te da je godinama čekao mogućnost da ponovo prođe trasom i obiđe mjesto gdje mu je ubijen brat.

“Moje su emocije neopisive. Teško je objasniti sve. Čekao sam godinama da ova trasa bude prohodna. Mislio sam da ću umrijeti a neću dočekati da prođem putem koji sam preživio u julu 1995. godine. Slike su mi se vratile, sjećanja, sve što sam preživio i doživio. Ovdje mi je ostao brat, na ovom mjestu, u ovoj šumi”, kaže kroz suze Dervišević.

Abdurahman Omić iz sela Budak, nadomak Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari, jedan je od rijetkih Srebreničana koji su uspjeli preko šuma doći do slobodne teritorije u julu 1995. godine. S trojicom braće i brojnim članovima bliže i dalje familije, komšijama i prijateljima krenuo je 11. jula 1995. godine na put smrti. Uspio je preći tek 31. dan nakon polaska. Njegova braća Aziz, Ševko i Aljo nisu bili te sreće. Njihova tijela kasnije su pronađena, kao i oca Nurije, i ukopani su u mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari.

“Ovdje je bilo tijelo do tijela, sve mrtvo. Razdvojio sam se s mojom braćom. Vratio sam se da ih tražim. Prvo sam ih dozivao, međutim, odazvali se nisu. Došao sam ovdje da ih tražim, bio je veliki broj mrtvih. Okretao sam tijela tražeći braću. Tijela su već bila crna, nisam mogao nikoga prepoznati”, priča Omić, ističući da je 11. jula 1995. godine ispred njegove kuće na Budaku krenulo 76 osoba. “Od tih 76 ljudi, samo je devet prešlo do slobodne teritorije”, dodaje Omić.

Abdurahman Omić pomogao je u određivanju tačne trase kojom su išli Srebreničani u julu 1995. godine.

“Želim svoj doprinos da dam i davat ću ga dok sam živ. Moja obaveza bila je da pronađem svoje mrtve i oni su ukopani u Memorijalnom centru Potočari. Prvi brat kojeg sam pronašao pronađen je na površini zemlje, u šumi iznad Kameničkog Brda, na lokaciji koja je poznata kao Bukva”, kaže Omić.

PUT DUŽI OD STO KILOMETARA

U proteklom periodu radilo se na uređenju trase kojom prolaze učesnici “Marša mira” i stavljanja u funkciju dijelova trase koji do sad nisu bili dostupni zbog nepristupačnosti, miniranog i nesigurnog terena. Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica finansiralo je neophodne radove na uređenju trase u odnosu na zahtjeve Pododbora za Marš mira kako bi sačuvali trasu kojom su preživjeli došli do Nezuka i Tuzle.

“Cilj je ovu trasu učiniti potpuno prohodnom, da li za vozila ili bicikliste, kako bismo tu trasu sačuvali kao naše kolektivno sjećanje i poštovanje prema svim žrtvama genocida u Srebrenici i učinili je dostupnom i onima koji žele proći tom trasom Marša mira, a ne u periodu od 8. do 11. jula”, rekao je ministar Edin Ramić, naglasivši da je ovaj dio trase bitan, prvenstveno preživjelima.

“Da znaju da se kreću tom trasom kojom su izbjegavali smrt, a sada idu nekim drugim smjerom – nazad prema Srebrenici, i time pokazuju da su preživjeli, da su dostojanstveni, da su se vratili na svoje i da se nisu isplatili genocid i svi zločini koji su počinjeni. Mi moramo širiti istinu o onome što se dešavalo jer oni što atakuju na istinu u posljednje vrijeme postali su glasniji od žrtava i preživjelih”, poručio je Ramić.

Munir Habibović, predsjednik Pododbora za Marš mira, kaže da je bila obaveza da se izvorna trasa stavi u funkciju, te da ima još posla koji treba uraditi.

“Ovo je trasa puta kojim su Srebreničani pokušavali doći do slobodne teritorije, a koja do sada nije bila dostupna učesnicima ‘Marša mira’. Ove će godine biti u funkciji. Da trasu dovedemo u funkciju, imali smo neophodnu pomoć Federalnog ministarstva izbjeglih i raseljenih lica, koje je i finansiralo radove. Svake godine nam ogromnu pomoć u organizaciji ‘Marša mira’ pruži Civilna zaštita Federacije BiH i mogu reći da bismo bez njih teško uopće realizirali ‘Marš mira'”, naglasio je Munir Habibović.

“Marš mira Nezuk – Potočari” i ove je godine, pored komemoracije i dženaze žrtvama 11. jula, jedna od glavnih aktivnosti obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice. Održava se od 8. do 10. jula. Na trasi od Nezuka do Potočara učesnici su ranijih godina prolazili maršrutom: Nezuk – Baljkovica – Parlog – Crni Vrh – Snagovo – Liplje – Jošanica – Donja Kamenica – Bakrači – Glodi – Udrč – Cerska – Kaldrmica – Đugum – Mravinjci – Burnice – Kameničko Brdo – Ravni Buljim – Jaglići – Šušnjari – Budak – Potočari (Memorijalni centar).

Na ovogodišnjem “Maršu mira” očekuje se više od šest hiljada učesnika koji će preći put duži od stotinu kilometara.

PROČITAJTE I...

Novonastajuća frankenštajn-koalicija ne samo da će dovesti do stanja u kojem Bošnjaci kao većinski narod neće imati bilo kakvu političku reprezentaciju nego može imati i katastrofalne posljedice ako se uzme u obzir situacija općeg unutrašnjeg nacionalnog i političkog jedinstva na srpskoj i hrvatskoj političkoj sceni, njihovo nikada prisnije savezništvo, te sve izraženiji separatizam

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!