Malezija želi preko Bosne u Evropu

Svi, naravno, želimo da se Bosna i Hercegovina ubrzano razvija, pa tako želimo da vidimo i da se na terenu realiziraju investicije, te očekujemo velike rezultate, i to odmah. U poslovnom svijetu stvari ne funkcioniraju tako jednostavno, potrebno je dosta analiza i istraživanja da se donese odluka o poslovnoj saradnji ili investiranju, a onda i dosta vremena da se ona provede u djelo, posebno ako imamo u vidu činjenicu da zbog ovdašnjeg kompliciranog administrativnog sistema ništa ne ide dinamikom koja je uobičajena i zamišljena

 

Tri dana je Sarajevo bilo u fokusu investitora i kompanija iz cijelog svijeta. Uvijek je tako za vrijeme održavanja “Sarajevo Business Foruma”, kojeg organizira Bosna Bank International s partnerima. Investitori i privrednici su otišli, ponijeli sa sobom, nadamo se, lijepe utiske iz glavnog grada Bosne i Hercegovine, a možda i neki projekt u koji bi mogli u narednim mjesecima i godinama uložiti novac ili barem načelni dogovor o eventualnoj poslovnoj saradnji s nekom bosanskohercegovačkom kompanijom.

Svi, naravno, želimo da se Bosna i Hercegovina ubrzano razvija, pa tako želimo da vidimo i da se na terenu realiziraju investicije, te očekujemo velike rezultate, i to odmah. U poslovnom svijetu stvari ne funkcioniraju tako jednostavno, potrebno je dosta analiza i istraživanja da se donese odluka o poslovnoj saradnji ili investiranju, a onda i dosta vremena da se ona provede u djelo, posebno ako imamo u vidu činjenicu da zbog ovdašnjeg kompliciranog administrativnog sistema ništa ne ide dinamikom koja je uobičajena i zamišljena. No, to su poteškoće na koje, dok sami ne promijenimo stvari unutar Bosne i Hercegovine, investitori i kompanije moraju računati i naviknuti se na njih.

SBF je i ove godine ponudio sve ono što smo i ranije vidjeli i što je, mora se priznati, donosilo određenu korist našoj privredi – 2.000 učesnika iz 50 država, 350 projekata spremnih za investiranje i ponuđenih potencijalnim investitorima, te 450 poslovnih sastanaka između kompanija, gdje se razgovaralo o poslovnoj saradnji u svim mogućim oblicima. Govorilo se dosta o potencijalima Bosne i Hercegovine u raznim oblastima, kao i uvijek, konstatirano da značajan potencijal postoji i da ga treba iskoristiti, ali govorilo se i o problemima koji usporavaju ili otežavaju iskorištavanje tog potencijala. Investitori su načelno zainteresirani, ali, ipak, treba i truda i vremena da donesu odluku da ulože novac. Također, od predstavnika vlasti čuli smo ohrabrujuće poruke o tome da je Bosna i Hercegovina sigurna i stabilna zemlja, dobro mjesto za biznis te da će oni učiniti sve da tako i ostane i da bude još bolje. Koliko su iskreni u riječima i djelima, to ostaje čitaocima da prosude iz dosadašnjeg iskustva.

Ali, ono što je novina i što se može smatrati realnom šansom za uspješnu poslovnu saradnju jeste veliki interes malezijskih kompanija za Bosnu i Hercegovinu. Na ovogodišnji SBF stigla je brojna malezijska delegacija predvođena ministrima u Vladi Malezije Redzuanom bin Yusofom i Mujahidom Yusofom Rawaom, a podržana velikim prijateljem Bosne i Hercegovine, aktuelnim premijerom Malezije Mohamedom Mahatirom. Upravo u saradnji s Malezijom treba tražiti šansu za nove investicije i nove poslovne aranžmane.

Treba spomenuti i to da su malezijske kompanije ranije investirale u Bosni i Hercegovini u nekretnine, sport i finansijske usluge, a ne smijemo zaboraviti i to da su imali i neka loša iskustva. Trgovinska razmjena između Bosne i Hercegovine i Malezije iznosi svega desetak miliona maraka, s tim što naša zemlja ima suficit u toj trgovini, a njeni glavni izvozni proizvodi jesu iz oblasti namjenske industrije. Potencijal za trgovinsku saradnju s Malezijom jeste hrana, tačnije halal-hrana, jer je Malezija vodeći svjetski proizvođač i konzument halal-proizvoda s uređenim sistemom halal-certificiranja.

Malezijski ministar poduzetništva Redzuan bin Yusof kaže da je Bosna i Hercegovina jako mala kao tržište, ali postoje načini da se zajedničkim aktivnostima postigne napredak obiju zemalja, a jedan od načina jeste zajedničko ulaganje u istraživanje i razvoj. S tim ciljem bilo je i nekoliko kompanija i institucija iz Malezije na SBF-u.

“Želimo da istražimo mogućnosti investicija, ali i izvoza u Evropu”, kaže ministar Bin Yusof, te dodaje kako je halal-industrija obiju zemalja prilika za kvalitetnu saradnju, s tim što treba na neki način ujednačiti standarde. Osim toga, prilika za saradnju jeste i u autoindustriji i umjetnoj inteligenciji, te povezivanju malih i srednjih preduzeća obiju zemalja kako bi se brže razvijala kroz zajedničku saradnju i projekte.

“Tražimo strateške partnere za sve ove oblasti za Evropu”, kaže Bin Yusof i dodaje da je problem to što nema kvalitetne saobraćajne veze između Bosne i Hercegovine i Malezije, jer da bi neko iz Malezije došao u Bosnu i Hercegovinu, mora izgubiti šest sati u transferu na aerodromima. S obzirom na to da je ovo govorio u prisustvu generalnog direktora aviokompanije “FlyBosnia” Chrisa Gabriela, ovaj mu je odgovorio da je direktna aviolinija svakako moguća uz saradnju s malezijskim avioprijevoznikom i uz podršku dviju država – Malezije i Bosne i Hercegovine.

Ministar razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH Amir Zukić ističe da postoji snažno opredjeljenje da se saradnja firmi iz Bosne i Hercegovine i Malezije podigne na viši nivo, a “njegovo” Ministarstvo stavit će na raspolaganje sve svoje resurse da pomogne kompanijama jer je strateško opredjeljenje Ministarstva da osigura brži razvoj malih i srednjih preduzeća i obrta. On je istaknuo da u Federaciji BiH djeluje 22.000 malih i srednjih preduzeća i 50.000 obrta.

Direktor marketinga BBI banke Dino Selimović istaknuo je kako moramo uspostaviti vezu između ljudi, kompanija i kultura, ovdje je dosta ljudi koji žele da iskoriste ovu mogućnost saradnje i da naše firme izvoze u Maleziju, te da Bosna i Hercegovina bude neka vrsta mosta za izvoz malezijskih proizvoda u Evropsku uniju.

Glavni problem naših firmi u pogledu izvoza u Maleziju jeste taj što teško mogu osigurati velike količine proizvoda potrebnih malezijskom tržištu i koje bi se isplatilo transportirati iz naše zemlje u Maleziju.

Da malezijske kompanije ozbiljno shvataju mogućnost saradnje s bosanskohercegovačkim kompanijama, kazali su nam sami privrednici. Raymond Khor iz kompanije “Treasure Network” predstavio je proizvode ove kompanije na SBF-u. “Treasure Network” proizvodi napitke korištenjem niskokaloričnog šećera, kojeg mogu koristiti i dijabetičari. Također, firma prodaje i niskokalorični šećer. Raymond kaže da je već našao distributera svojih proizvoda za bosanskohercegovačko tržište. Ostalo je samo da se poslovni dogovor formalizira u sedmici poslije SBF-a.

“Treasure Network” nije jedina malezijska kompanija koja je svoje proizvode predstavila u Sarajevu. U vrijeme održavanja SBF-a ispred BBI centra u Sarajevu organiziran je prvi “Malezijski sajam halal poduzetništva”. Na sajmu je učestvovalo više od četrdeset malezijskih kompanija koje su predstavile paletu svojih proizvoda bosanskohercegovačkom tržištu. Neki od proizvoda predstavljenih na sajmu jesu kahva, gotova jela, slatkiši, grickalice, sokovi, ali i kozmetički proizvodi, šminka, hidžabi i modni dodaci.

Dakle, Malezija je otvorena za saradnju s Bosnom i Hercegovinom, a to je šansa koju treba iskoristiti. Dva su načina kako se rezultat može brzo postići – jedan je da naše kompanije počnu više izvoziti na malezijsko tržište, a drugi da omogućimo malezijskim kompanijama da u Bosni i Hercegovini uspostave distributivne centre, pa i proizvodne pogone halal-proizvoda za evropsko tržište. Nova prilika za konkretizaciju dogovora i kontakata uspostavljenih na SBF-u svakako je “Sarajevo Halal Fair” u septembru ove godine.

Spuštajući zavjesu na 10. “Sarajevo Business Forum”, direktor BBI banke Amer Bukvić rekao je kako je cilj Foruma da promijeni sliku o Bosni i Hercegovini, ali i o regiji. “Mogu reći da smo uspjeli u tome. Investitori koji jednom dođu vraćaju se svake godine”, rekao je Bukvić.

PROČITAJTE I...

Mi na Skupštini KS imamo posla s ljudima koji nemaju elementarno poznavanje gasa i privrednog razvoja jedne države. To su ljudi koji o tome nemaju nikakvo znanje, istovremeno daju takve izjave i, s obzirom na to koje funkcije obnašaju, nanose nesagledivu štetu cijeloj državi Bosni i Hercegovini u budućim pregovorima. Neki izgleda imaju namjeru da se naša država Bosna i Hercegovina ne razvija i da se zadrži uvijek na jednom nivou. Svi govore da se BiH mora kretati prema Evropi, a onda neće da poštuju evropske dokumente koji nalažu da u jednoj državi moraju biti minimalno dva gasovodna ulaza. Na sva ova objašnjenja, oni samo kažu: “Dajte nam federalni zakon, nas ništa dalje ne interesuje”

U poslovanju državnih preduzeća posebno su problematične obaveze koje su u stalnom porastu. Poređenja radi, ukupan javni dug države jeste 40,5 posto GDP-a Bosne i Hercegovine, a obaveze, odnosno dugovanja državnih preduzeća jesu 26 posto GDP-a. Dugovi za porez iznose 3,9 posto GDP-a, koliko iznose i dugovi prema dobavljačima

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!