Ljiljani na jarbolu!

Od 1992. do 1998. godine državna zastava RBiH s ljiljanima bila je legalna državna zastava međunarodno i legalno priznate države – Republike Bosne i Hercegovine. Odlukom visokog predstavnika u BiH, zastava s ljiljanima zamijenjena je 1998. godine sadašnjom državnom zastavom. Dakle, ta je zastava s ljiljanima zamijenjena. Nije ukinuta

Piše: Mensur Čolaković

Dok se zahuktavala agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu, 22. maja 1992. godine na prigodnoj svečanosti ispred zgrade UN-a u New Yorku tadašnji generalni sekretar UN-a Butros Butros Gali s bosanskohercegovačkom delegacijom obznanio je svjetskoj javnosti ravnopravno članstvo RBiH u UN‑u. Tom prilikom na jarbolu ispred UN-a  podignuta je državna zastava Republike BiH. Zastava s ljiljanima bila je zastava države Bosne i Hercegovine. Zastava koja nije imala nikakve religijske, nacionalne,  geografske ili vojne oznake na sebi. Pripadala je svim građanima BiH.

Zakon o državnoj zastavi, kao ni drugi zakoni u BiH, nigdje ne pominju da je bivša državna zastava RBiH ratna zastava niti da je to zastava Armije BiH. Nigdje se u zakonskim aktima ne navodi da je isticanje zastave s ljiljanima zabranjeno jer izaziva nacionalnu i vjersku mržnju. A upravo su takva obrazloženja navedena u izjavama policije kao razlozi za neka ne tako davna hapšenja.  Pod zastavom s ljiljanima od 1992. do 1996. nije izvršena agresija na drugu državu i nije počinjen genocid nad nekim narodom u BiH ili izvan zemlje.

Ovdje nećemo elaborirati historijske činjenice od kada se na prostorima BiH pojavljuje ljiljan kao likovni cvjetni simbol na grbovima, zastavama, dekoracijama, upotrebnim predmetima. Ili u koliko je svjetskih gradova na grbovima prisutan ljiljan. Ili koliko saveznih država ili pokrajina ima ljiljane na svojim zastavama. Ostavljamo to historičarima. Uz napomenu čitaocima da nije potrebno ići dalje od kralja Tvrtka unazad u historiju. Mada ljiljana ima i na artefaktima arheološkog parka na Ilidži koji datiraju iz rimskog doba: 2000 godina prije nas.

Od 1992. do 1998. godine državna zastava RBiH s ljiljanima bila je legalna državna zastava međunarodno i legalno priznate države – Republike Bosne i Hercegovine. Odlukom visokog predstavnika u BiH, zastava s ljiljanima zamijenjena je 1998. godine sadašnjom državnom zastavom. Dakle, ta je zastava s ljiljanima zamijenjena. Nije ukinuta. Nijednim zakonskim aktom na nivou BiH nije zabranjeno isticanje zastave s ljiljanima u neformalnim i privatnim situacijama. Na raznim proslavama, vjenčanjima, u svatovima, na utakmicama, na kućama i sl.

Na svu sreću, i danas se pronađe poneki biser u arhivi koji dokazuje kakav je ugled BiH imala i ima. I pored silnih napora onih koji ne prestaju omalovažavati Bosnu i Hercegovinu i njenu slavnu prošlost. Zato nalazimo za shodno da se premijerno i ekskluzivno, fotografijama i tekstom svjedoka događanja, dakle neospornim činjenicama, prikažemo nakon dvadeset godina kako su u jednoj posebnoj prilici Republika Bosna i Hercegovina, njena državna zastava i državni grb uvažavani. Tom prilikom posebne počasti i veliko uvažavanje kao velikom svjetskom državniku ukazane su tada prvom čovjeku RBiH Aliji Izetbegoviću. Takav nivo dočeka, taj rang i svečani protokol ukazuje se samo velikim svjetskim državnicima.

Bio je mart još uvijek ratne 1995. godine. Državni vrh prijateljske SR Njemačke pozvao je Aliju Izetbegovića i državnu delegaciju RBiH u zvaničnu radnu i prijateljsku posjetu: 17. marta 1995. godine u prijepodnevnim satima, poslije slijetanja na aerodrom Köln – Düsseldorf ‎, kolona luksuznih vozila pod državničkom pratnjom, u kojoj se nalazila i predsjednička limuzina predsjednika Alije Izetbegovića, mercedes državnih oznaka BN 5119, uputila se u Bonn, tada još uvijek glavni grad SR Njemačke. Kako i priliči, po državničkom i diplomatskom protokolu, na prednjem desnom dijelu predsjedničke limuzine, vihorila se mala državna zastava RBiH s ljiljanima. Kolona limuzina prošla je kroz Bonn u perfektnoj organizaciji saobraćajnog protokola.

Predsjednika Aliju Izetbegovića na platou rezidencijalnog kompleksa njemačkih državnih organa dočekao je prijateljski tadašnji predsjednik SR Njemačke Roman Herzog. Na jarbolima su se vihorile zastave. Njemačka državna zastava, državna zastava Republike Bosne i Hercegovine, zastava Evropske unije i zastava njemačkih državnih organa. Bila je postrojena počasna garda svih rodova njemačkih oružanih snaga. Nakon intoniranja himne RBiH i protokolarnog raporta, predsjednik Herzog pratio je na crvenom tepihu, uz zvuke svečane koračnice, predsjednika Aliju Izetbegovića u obilasku počasne garde postrojene njemu u čast. Nakon toga su, prema protokolu, uslijedili državnički razgovori na najvišem nivou. Vrlo konstruktivne susrete predsjednik Alija Izetbegović imao je s najvećim dužnosnicima SR Njemačke.

U svečanim salonima predsjednika Izetbegovića ugostili su, osim predsjednika Herzoga, savezni kancelar Helmut Kohl i ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel. Državnu delegaciju Republike Bosne i Hercegovine, koju je predvodio predsjednik Alija Izetbegović, sačinjavali su ministar vanjskih poslova RBiH Irfan Ljubijankić i članovi predsjedništva RBiH Mirko Pejanović i Ivo Komšić. Konferencija za štampu, koju je održao predsjednik Izetbegović zajedno s predsjednikom Hercogom i Klausom Kinkelom, bila je izuzetno posjećena i uspješna.

Ta je konferencija zbog velikog interesa praktično bila svojevrsna tribina kojoj su prisustvovali brojni članovi parlamenta, predstavnici raznih mirovnih fondacija, naučnici i intelektualci Njemačke. Predsjednik Izetbegović objasnio je uzroke agresije na RBiH i stanje u zemlji. Zatim je posebno naglasio i izrazio veliku zahvalnost narodu prijateljske SR Njemačke i organima vlasti zbog izuzetno velike humanitarne pomoći ukazanoj u Njemačkoj za skoro pola miliona izbjeglica iz RBiH. Zahvalio se i na humanitarnoj pomoći koju Njemačka upućuje u RBiH kao i na korektnom medijskom izvještavanju o situaciji u RBiH.

Predsjednik Alija Izetbegović u izjavama za medije rekao je da će Armija BiH, kao regularna i legitimna vojska RBiH, poštovati primirje koje je zahtijevala i nametnula međunarodna zajednica i koje je bilo predviđeno da traje do konca aprila 1995.  Izričito je naveo da se neće poduzimati nikakve ofanzivne akcije protiv vojske bosanskih Srba. Kazao je da će RBiH poštovati svoje međunarodne obaveze kao i do sada. Te su izjave pobudile pozitivne reakcije u zapadnim medijima ponovo označivši predsjednika Aliju Izetbegovića kao ozbiljnog i uvaženog lidera mlade zemlje koji je dorastao velikim međunarodnim izazovima u najtežim danima po njegovu zemlju.

Slično je govorio i na veoma posjećenom predavanju koje je održao na velikom skupu privrednika, naučnika, političara i intelektualaca koji su stigli iz svih njemačkih pokrajina. Predsjednik Izetbegović najavio je tada da će se po okončanju rata uložiti sve raspoložive mogućnosti i raditi na povratku izbjeglica u BiH. Skoro svi njemački mediji, a i mnogo svjetskih, ovaj događaj pratili su sa zanimanjem. Prema tadašnjim skraćenim medijskim analizama, ta izvještavanja bila su korektna, objektivna i afirmativna za RBiH. Jasno su bili detektirani agresori i branioci u RBiH. Mnogi Bošnjaci, građani BiH, izbjeglice u Njemačkoj i zapadnim zemljama, osjećali su se ponosno gledajući izvještaje o posjeti državne delegacije RBiH Njemačkoj.

Ovi historijski događaji iz 1995. godine u jeku agresije na RBiH, ovjekovječeni su pod državnom zastavom sa zlatnim ljiljanima.

PROČITAJTE I...

. Katarze neće niti može biti dok u hrvatskoj javnosti potpuno ne zamre ideja iz koje se izrodilo zlo kojem je presuđeno u Hagu, ta demonska ideja podjele Bosne i Hercegovine i ekskluzivnog hrvatskog nacionalnog prostora u kojem će Hrvati imati veća prava od drugih. Dok se ova ideja ne delegitimizira i potpuno ne kriminalizira u hrvatskoj političkoj kulturi, katarza će ostati samo lijep san

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!