Ljekovite guber vode u Srebrenici – blago koje teče u kanalizaciju

Postoji čak 48 izvorišta ljekovite vode, a njih je 16 i naučno ispitano, te postoje dokazi o njihovim ljekovitim svojstvima. Neki od tih izvora dobili su i narodno ime, kao što je voda Ljepotica, voda za liječenje kožnih bolesti, Mali guber, Očna voda i Crni (Veliki) guber. Ipak, jedan od njih stekao je svjetsku slavu, a to je Crni guber. Osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, do pred sami rat, banja “Guber” bilježila je i do 90.000 noćenja i godišnji prihod od oko tri miliona dolara

Bosna i Hercegovina zemlja je koja raspolaže velikim prirodnim bogatstvima. Naša je zemlja bogata velikim brojem izvora mineralnih i termalnih voda koji se od antike do danas koriste u svrhu liječenja. Među najljekovitijim je sigurno i 48 izvora guber‑vode u Srebrenici.

Srebrenički mineralni izvori bili su poznati još prije dva milenija, a o tome svjedoče i napisi iz 220. godine, na ostacima velikog rimskog kupatila na Gradini (Sase) pored Srebrenice.

Jedno od najboljih željezno-arsenskih prirodnih vrela našeg kontinenta

Putopisac Evlija Čelebija u svom je putopisu iz 17. stoljeća opisao srebreničke vode. U putopisu stoji:

“Sredinom ove varoši teče mala voda koja se ulijeva u Drinu. Ona je bijela, a zove se ‘sreb(rna) voda’. Ali to je neka prokleta voda. Izvire iz rudnika srebra. Stanovnici ove varoši, pijući tu vodu, većinom dobiju na vratu gušu. Ova se guša zove ‘gusska’ (guša). Ona izaziva razne bolesti i unakažava muškarce i žene.”

Dr. Hans Duller prvi je skrenuo pažnju na ljekovitost srebreničkih voda početkom 19. stoljeća. Naziv guber-voda nastao je nakon što je utvrđeno da ovi mineralni izvori poseban uspjeh postižu u liječenju kožnih bolesti, posebno gube, čija je epidemija bila na većem području Austro-Ugarske monarhije. Osim toga, bolesnici su se nakon više tretmana osjećali raspoloženije, a nestajale su mnoge kvrge, otoci, infiltrati, te druge promjene na koži.  Postoji čak 48 izvorišta ljekovite vode, a njih je 16 i naučno ispitano, te postoje dokazi o njihovim ljekovitim svojstvima. Neki od tih izvora dobili su i narodno ime, kao što je voda Ljepotica, voda za liječenje kožnih bolesti, Mali guber, Očna voda i Crni (Veliki) guber. Ipak, jedan od njih stekao je svjetsku slavu, a to je Crni guber.

Na Crnom guberu vršene su brojne analize. Prva detaljna analiza vode Crnog gubera izvršena je 1894. godine, i tada je proglašen za jedno od najboljih željezno-arsenskih prirodnih vrela našeg kontinenta. Čak je smatrana boljom i od čuvene Leviko-vode.

Od 1887. godine, u vrijeme austrougarske uprave, mineralna voda Crnog gubera flaširana je i prodavana širom Evrope, ali i u Africi i Americi. Tokom 1898. godine na svjetsko tržište izvezeno je 200.000, a rekordnih 236.544 boca guber-vode izvezla je kompanija “Matoni” iz Beča 1901. godine.

Godine 1951. zvanično je otvoreno Lječilište “Guber”, a prvi ljekar bio je dr. Ante Marić, koji u lječilištu radi sve do marta 1961. godine. Crni guber, od tada poznatih 450 mineralnih voda, jedini je našao mjesto i u farmakopeji. Guber‑voda s vrela Crni guber 1956. godine proglašena je lijekom u korekciji hipokromne anemije, i to je objavljeno u farmakopeji (zvanični spisak uputstava izdat od strane sanitetskih državnih organa kojih se moraju pridržavati apotekari pri pravljenju, ispitivanju i skladištenju lijekova i pomoćnih ljekovitih sredstava) kao rezultat jednomjesečnog proučavanja 50 eminentnih stručnjaka iz različitih oblasti medicine u tadašnjoj Jugoslaviji. Od tada se guber‑voda prodavala u apotekama flaširana u plastične bočice od 400 mililitara. Flaširanje vode vršila je kompanija “Bosnalijek”. Banja je radila tokom cijele godine, ali je najveća posjećenost bila ljeti. Kao rezultat međusobne saradnje prof. dr. Bulića iz Beograda i prof. dr. Zimonjića iz Sarajeva, u Srebrenici je 1961. godine otvoren stacionar s 50 postelja u banji pod nadzorom sarajevske klinike. Osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća, do pred sami rat, banja “Guber” bilježila  je i do 90.000 noćenja i godišnji prihod od oko tri miliona dolara.

Banja “Guber” bila je “duša Srebrenice”

Prema analizama, sastav i karakteristike guber‑vode nisu se mijenjali posljednjih 100 godina. Naučne analize i ekspertize guber‑vode obavljane su kroz historiju do sad tri puta: prvi je put to uradio bečki profesor Ernest Ludwig (1886–1888). Drugu je naučnu analizu 1953. godine radio prof. Stanko Miholjić iz Zagreba i treću 2005. godine, kao svoj magistarski rad, radio je dr. Almir Pašagić, Srebreničanin rođen i odrastao nadomak izvorišta Gubera.

Danas ljekovite guber‑vode teku u kanalizaciju. Ogromno je bogatstvo neiskorišteno. Akcionarsko društvo “Guber” iz Srebrenice kupilo je prije nekoliko godina staru banju i počela je izgradnja novih, modernih hotelsko-banjskih kapaciteta. U novom je ruhu banja trebala početi s radom do kraja 2011. godine. Gradnja višemilionski vrijednog kompleksa u kojem bi trebalo biti zaposleno oko 350 Srebreničana već je godinama blokirana. Dok se vode sudski procesi o tome ko polaže pravo na koncesiju i eksploataciju, ljekovite guber‑vode teku u kanalizaciju.

Srebreničani se nadaju da će u skorije vrijeme ponovo banja “Guber” zasjati starim sjajem, a s banjom i Srebrenica. U protekloj godini uređeno je šetalište banje “Guber”, što je obradovalo Srebreničane. Iz dana u dan primijeti se sve veći broj osoba koje dođu da vide šetalište i obiđu ljekovite guber‑vode.

Stariji Srebreničani kažu da je banja “Guber” “duša Srebrenice” i nadaju se da će ubrzo početi s radom, što bi značilo i bolje dane za Srebrenicu.

Marinko Sekulić, srebrenički novinar, dobro se sjeća kada je banja radila punim kapacitetom i bila jedan “od strateških nosilaca razvoja Srebrenice”.

“Srebrenica je ostvarivala od banje velike prihode, bilježila je i do 90.000 noćenja i godišnji prihod od oko tri miliona dolara. Izvorske vode bile su priznate u svijetu i prodavale su se kao lijek u apotekama”, kaže Sekulić.

On smatra da bi svi građani Srebrenice, bez obzira na nacionalnost, bili sretni da banja “Guber” počne s radom.

“Pokretanje banje bio bi točak razvoja. Otvaranje radnih mjesta otvaranjem banje ‘Guber’ olakšalo bi stanovništvu, ali i to bi mnogo značilo  intenzivnijem povratku u Srebrenicu. Tako bi Srebrenica počela dobijati onu dimenziju koju je imala ranije”, kaže Sekulić

U proteklim godinama bivši načelnik Srebrenice Ćamil Duraković u medijskim je istupima, kada je banja “Guber” u pitanju, često govorio da vlada Republike Srpske blokira pokretanje i rad. Nedavno je Srebrenicu posjetio predsjednik manjeg bh. entiteta Milorad Dodik, koji je s aktuelnim načelnikom Mladenom Grujičićem, između ostalog, razgovarao i o banji “Guber”, te najavio rješavanje ovog problema.

Načelnik Srebrenice Mladen Grujičić kaže da je “nedavno boravio u radnoj posjeti Austriji, gdje se sa susreo s predstavnicima jedne kompanije koja u svom vlasništvu ima hotele i spa‑centre, a koja je zainteresirana da uloži u banju ‘Guber'”. Grujičić je dodao da će ubrzo “razgovarati i s vlasnikom banje “Guber” (op. a. Radojicom Ratkovcem) kako bi se stvorili uslovi za pokretanje banje”.

Hoće li banja “Guber”, ili kako Srebreničani kažu “duša Srebrenice”, biti pokrenuta ili će srebreničko blago nastaviti da teče u kanalizaciju, ostaje da se vidi.

PROČITAJTE I...

Pogledajte slobodno pa se još slobodnije zapitajte gdje se sakrila ona fildžan islamistička država o kojoj svaki dan čitate po nekim medijima, uhvatite se za glavu i pitajte se gdje je šerijatizacija, klerofašizam, gdje se to okupljaju etnonacionalni torovi koji zazivaju bosansku apokalipsu, gdje je tvornica za stvaranje pokrivenih srednjoškolki i ispiranje mozgova, pa gdje su razuraleni erdoğanisti da vas desekulariziraju, krvožedni mudžahedini i horde bošnjačkih nacionalista da pokvare ovo razuzdano ljetno veselje i uvedu kalifat, i gdje je, zaboga, ISIL da to sve digne u zrak

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!