“Laste” ponovo lete

Odred policije za specijalne namjene “Lasta” osnovan je 15. maja 1992. godine. Odredu su pristupali uglavnom mladići svih nacionalnosti koji su bez razmišljanja stali u odbranu Bosne i Hercegovine. Kroz Odred je prošlo tokom rata više od 400 ljudi. Danas su preživjeli u petoj deceniji života, a vrijednosti koje su njegovali u ratu sada njeguju u miru kroz Udruženje veterana Odreda policije za specijalne namjene “Lasta”

Foto: Velija HASANBEGOVIĆ

Časni let “Laste” nije završen. “Laste” i danas lete. Prije dvadeset pet godina “letjele” su s puškama u rukama da brane domovinu, da brane sve stanovnike ove zemlje koji je osjećaju svojom. Pedeset šest “lasta” nikada se nije vratilo u svoja gnijezda. Oni koji jesu, djeca onih koji nisu i svi koji dijele vrijednosti koje njeguju “Laste”, a te su vrijednosti časna i poštena borba za Bosnu i Hercegovinu i sve njene građane bez obzira na vjeru i naciju, dvadeset pet godina poslije i dalje se bore, ali ovog puta humanitarnim radom, bore se za svakog unesrećenog, siromašnog i čovjeka u nevolji.

Odred policije za specijalne namjene “Lasta” osnovan je 15. maja 1992. godine. Odredu su pristupali uglavnom mladići svih nacionalnosti koji su bez razmišljanja stali u odbranu Bosne i Hercegovine. Kroz ovaj odred prošlo je tokom rata više od 400 ljudi. Danas su svi oni u petoj deceniji života, a vrijednosti koje su njegovali u ratu sada njeguju u miru kroz Udruženje veterana Odreda policije za specijalne namjene “Lasta”.

Semir Islambašić sin je Fahrudina, dobitnika Medalje za hrabrost, pripadnika odreda “Lasta”. Kada je Fahrudin poginuo, Semir je imao pet godina, a njegova sestra šest mjeseci. Danas je Semir, kao i njegov otac nekada, “lasta”. Sekretar je Udruženja. Vjeruje da bi njegov otac bio ponosan na ono što radi, jer “Lasta” je i danas bosanskohercegovački brend časti, domoljublja i poštenja.

“Pozivam i drugu djecu poginulih boraca i šehida Odreda ‘Lasta’ da se uključe u rad Udruženja. Želja nam je da se ne zaboravi ono što su ‘Laste’ uradile za Bosnu i Hercegovinu i za sve nas. Udruženje je posvećeno brizi za porodice poginulih i šehida, trudimo se pronaći rješenja za socijalna pitanja porodica pripadnika Odreda te učestvujemo u raznim humanitarnim akcijama”, kaže Semir.

O ratnom letu “Lasta” govorio je ratni komandant odreda Rusmir Mrković. Kazao je kako je Odred osnovan 15. maja 1992. godine, a već 13. juna imali su prvu borbu. “Tada smo izgubili šestoricu naše braće, naših saboraca”, kazao je Mrković, istakavši da “Lasta” nikada nije izgubila nijednu liniju koju je držala, agresor nije nikada pomjerio centimetra liniju koju su branile “Laste”. Prva njihova oslobodilačka akcija bila je Mala Kula na Grdonju. Nakon toga, “Laste” su bile na najtežim ratištima u državi – Sarajevo, Mostar, Šekovići, zapadna Bosna…

Za Rusmira je najteži dan u ratu bio onaj kada je agresor u julu 1993. godine pokrenuo veliku ofanzivu na Sarajevo sa svih strana. “Laste” su branile Žuč. Tog dana na Golo brdo na Žuči palo je 10.000 granata. Odbili su četiri pješadijska napada. “Lasta” je sve izdržala, ali tog dana poginuo je komandant 1. motorizovane brigade Armije RBiH Enver Šehović. Odred policije za specijalne namjene “Lasta” dobio je 1994. godine od predsjednika Republike Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića najviše priznanje za sve ono što su do tada uradili – ratnu zastavu.

Kod Banje Luke

U septembru 1995. godine “Laste” su odletjele u Krajinu, odakle je počela akcija oslobađanja Bosne i Hercegovine. Mrković kaže da su bili toliko blizu Banje Luke, da su htjeli, mogli su gađati haubicama. Tada je došao Dayton.

Od pedeset šest poginulih pripadnika Odreda, dodaje Mrković, samo njih sedamnaest bilo je oženjeno. “Otišla je jedna mladost”, zaključio je ratni komandant “Lasta” tokom obilježavanja godišnjice formiranja Odreda u Domu mladih u Sarajevu, a odmah nakon njega izašla je na binu “nova mladost”, učenici OŠ “Hasan Kikić” iz Sarajeva, koji su otpjevali pjesmu Samo da rata ne bude.

Bojan i Hamo zajedno su bili u rovu u Krajini. I na obilježavanju 25. godišnjice Odreda “Lasta” Bojan i Hamo sjedili su jedan pored drugog. Kroz smijeh se Bojan prisjeća tih dana. “Sjedimo mi u rovu i počeše granate rokati po drveću. Kažem ja Hami: ‘Hamo, jarane, je l’ ovo počela kiša?’ Hamo me pogleda pa reče: ‘Kakva kiša, geleri’”, priča Bojan.

Bojan kaže da mu je najteža akcija u ratu bila ona posljednja: “S jednim Senadom sam sve vrijeme bio na Proskoku. Poginuo je 20-30 metara ispred mene. Dobio je metak u glavu. To je bila posljednja akcija, pogodio ga je posljednji metak tog dana.”

Bojan Čavić, naravno, član je Udruženja veterana Odreda “Lasta”, koje njeguje tradiciju Odreda.

“Jedno je vrijeme poslije rata ‘Lasta’ bila tabu tema. Ponovo smo počeli izvlačiti Odred na svjetlo dana. Izdali smo Monografiju, snimili dokumentarne filmove, a uskoro ćemo imati i svoj trg u Sarajevu. U ratu si bio policajac na zadatku, a sada radimo humanitarne projekte i svi se ovako družimo. Nas je bilo malo, zato nam je svaki ovaj susret zlata vrijedan. Znaš ono, neko ima maturske večeri, a mi imamo našu godišnjicu. Gradimo naše spomen‑obilježje, gdje će biti imena svih naših poginulih i umrlih pripadnika. To bi trebalo biti kod Građevinskog fakulteta jer je u blizini bila smještena naša jedinica. Idejni je projekt gotov, dobili smo zemljište i garancije da će se trg zvati Trg odreda policije ‘Lasta’. Kako su nam drugovi ginuli, ukopavani su po raznim grobljima, sad hoćemo da imamo centralno obilježje na kojem će biti imena svih poginulih i umrlih poslije rata”, kazao je Bojan.

Golman FK Sarajeva, posljednja “lasta” koja se nije vratila u gnijezdo

Ove godine održan je Treći memorijalni nogometni turnir “Mirsad Mahmutović”. Bojan nam objašnjava da je turnir organiziran u znak sjećanja na pripadnika “Laste” Mirsada Mahmutovića, koji je poginuo posljednjih dana rata, a koji je 1992. godine, pred početak rata, potpisao prvi profesionalni ugovor s FK Sarajevom.

Mirsad Mahmutović, golman, veliko pojačanje FK Sarajeva, poginuo je u selu Podovi kod Ključa 13. oktobra 1995. godine, pred samo potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma. On je posljednji poginuli pripadnik Odreda policije za specijalne namjene “Lasta”.

Osim Monografije, promovirane 2015. godine, koja se sastoji od deset poglavlja u kojima se nalazi spisak učesnika, te priča preživjelih učesnika, članovi Udruženja ove godine pokrenuli su novi projekt. Počeli su prikupljati materijal, odnosno tekstove, za knjigu radnog naslova Priče o Lasti. Namjera uređivačkog odbora jeste da prikupi tekstove pripadnika Odreda, objedini ih i objavi u formi knjige koja će omogućiti čitaocu da stekne utisak o lijepim i ružnim trenucima i onome šta su proživljavali pripadnici Odreda tokom druženja i akcija od 1992. do 1995. godine.

Udruženje ima znatnu podršku od brojnih institucija vlasti i kompanija, a obilježavanje 25. godišnjice bilo je prilika da im zahvale i odlikuju ih Zlatnim značkama i zahvalnicima.

Zlatnu značku dobio je i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. On je, obraćajući se okupljenim pripadnicima na obilježavanju godišnjice, podsjetio da je ratni put “Lasta” bio motiviran odbranom prava na život, na slobodu, na jednakost svih građana države Bosne i Hercegovine.

“Spremajući ovo obraćanje, sjetio sam se jednog događaja iz tog vremena kojem sam prisustvovao i koji mi se urezao u pamćenje. Dvije godine po osnivanju jedinice ‘Laste’, 1994. godine, vrhovni komandant Oružanih snaga RBiH rahmetli Alija Izetbegović predao je ratnu zastavu komandantu jedinice Rusmiru Mrkoviću. I danas odzvanjaju Alijine riječi, jasne kao da su jutros izrečene. U njima je bilo i očinske brige i ratničkog ponosa, jer su pred njim uistinu stajali najbolji sinovi naše agresijom pogođene domovine”, rekao je član Predsjedništva BiH.

“Ne zaboravite”, rekao je tada Alija Izetbegović, “vi s ponosom možete reći da ste u tim istovremeno teškim i slavnim danima bili sa svojim narodom. Narod vam vjeruje, i učinite sve da sačuvate to povjerenje stečeno u najtežim prilikama. To je povjerenje najveće priznanje koje se može dobiti.”

“Za našeg predsjednika, vašeg vrhovnog komandanta Aliju Izetbegovića Richard Holbrooke izrekao je poznate riječi: ‘Da nije bilo Alije Izetbegovića, ne bi bilo Bosne i Hercegovine!’ Ja bih danas bio precizniji, dopunio bih Holbrookovu izjavu: Da nije bilo hrabrih momaka poput vas i jedinica poput ‘Laste’, koji su pratili političku mudrost i procjenu Alije Izetbegovića, da nije bilo tog spoja mladosti i starosti, pameti i hrabrosti, ne bi bilo Bosne i Hercegovine”, kazao je Bakir Izetbegović.

Prema njegovim riječima, danas živimo u vremenu teških političkih i ekonomskih reformi koje moramo napraviti na našem putu ka Evropskoj uniji.

“Nekada se učini da u toj mukotrpnoj političkoj svakodnevici, u tim političkim naporima koje poduzimamo, blijede slike ratne prošlosti, blijede i ti veliki i dirljivi trenuci, kao što je susret vrhovnog komandanta i njegove elitne jedinice. Učini se da pod silinom obaveza i pritisaka zaboravljamo kako je bio skûp svaki komadić Bosne koji ste odbranili, ali nećemo se umoriti, budite uvjereni, nećemo pristati na zaborav. Zbog svakoga od pedeset i šest pripadnika ‘Laste’ koji se nisu vratili u svoje gnijezdo, svojim porodicama. Umorit će se protivnici Bosne i Hercegovine, mi se nećemo umoriti, to je moja poruka vama danas. Mi nemamo pravo na umor, na zaborav, na popustljivost koja može voditi relativizaciji istine o našoj borbi”, rekao je Izetbegović.

Dodao je da je jedinica “Lasta” slika Bosne i Hercegovine i cjelokupne Armije RBiH, sastavljene od svih patriota ove zemlje, bez obzira na njihovu vjersku ili nacionalnu pripadnost.

“Imena Saše Petrovića, Tonija Badrova, Slavke Andžića, Darka Polunića svjedoče i svjedočit će i ubuduće koliko je to okupljanje bilo iskreno i spontano. U ime tih zlatnih momaka koji su u presudnim trenucima razdjelnice između opstanka ili nestanka položili živote za svoju domovinu, ne možemo i nećemo dozvoliti da sjećanje na njihovu žrtvu i hrabrost izblijedi, da generacije koje stasavaju pomisle kako su blagodati mira i slobode koje oni danas imaju i uživaju olako stečeni i naslijeđeni. Zato ćemo u svim budućim naporima koji nas očekuju snagu izvlačiti iz tog sjećanja na heroje Bosne i Hercegovine. Oni moraju biti utkani u svaki detalj, u svaki korak naprijed koji činimo, svjesni da promjenu i prevagu u historijskim događajima uvijek donose male grupe hrabrih ljudi”, poručio je Izetbegović.

Jedinica bez ijedne mrlje

Na kraju, naglasio je da je “Lasta” bila jedinica bez ijedne mrlje na svom putu, bez ijedne sumnje u bilo kakav zločin ili nevojničko ponašanje, da tu leži osnovna razlika između “Lasta” i neprijatelja.

“Oni su htjeli jednonacionalnost i jednoumlje, a vi ste izborili demokratiju i multietničnost. Mogućnost da ljudi različitih vjera i nacija i dalje žive zajedno. Odbranili ste ideju i biće Bosne i Hercegovine. To je vaša lična karta, svakoga od vas, i na nju možete i trebate biti ponosni”, rekao je Izetbegović, uz čestitke i želje da od Bosne i Hercegovine u skoroj budućnosti stvorimo državu i društvo za koje su se borili.

Član Udruženja veterana “Lasta” i poznati je glumac Emir Hadžihafizbegović, koji se dirljivim govorom obratio preživjelim članovima Odreda, porodicama poginulih i ostalim gostima: “Zlo je aktivno, a dobro pasivno. To je povijesni usud. Vjerujem da je u Bosni i Hercegovini više onih koji je vole, a da je mali procent onih koji bi je rastakali. Molim Uzvišenog Boga da se desi ta inverzija, da dobro postane aktivno, a zlo pasivno.”

Kazao je da se nadobijao nagrada širom svijeta, po velikim svjetskim centrima, ali veća mu je satisfakcija članska karta Udruženja veterana Odreda “Lasta” od svih nagrada koje je dobio.

“Život je skup nekoliko odluka, ukupno četiri-pet – gdje ćeš živjeti, s kim ćeš živjeti, šta ćeš raditi, kakvim ćeš se ljudima okružiti… Ali, valjalo je imati snage i donijeti odluku da u patikama i s puškom od vodovodne cijevi staneš pred petu armiju svijeta, valjalo je donijeti odluku da se pobijemo za budućnost Bosne i Hercegovine. Jedna od tih velikih, životnih odluka jeste i da se formira odred ‘Lasta’”, kazao je Hadžihafizbegović.

Jedan lik u predstavi Žaba, kojeg igra upravo Emir Hadžihafizbegović, kaže: “Nisam ja branio Bosnu da me neko nagradi, to je jednostavna odluka, hoćeš li biti insan ili leš. Ja neću da budem leš.”

Od kraja rata do danas stalno imamo neke odsudne političke momente. Ta odluka, pojašnjava Hadžihafizbegović, da se brani Bosna, ta vrsta stava koji su imale “Laste”, potrebniji su nam nego ikada. Onako kako su “Laste” 1992. godine odlučile da brane Bosnu i Hercegovinu, tako je i svi mi danas moramo odlučno braniti, rekao je Hadžihafizbegović.

Premijer Kantona Sarajevo Elmedin Konaković također je dobio Zlatnu značku “Laste”. Prošlo je četvrt vijeka od osnivanja “Lasta”, kazao je Konaković i dodao kako je vrijeme da se svi zapitamo jesmo li ispunili emanet poginulih, ranjenih i njihovih porodica.

Kao odgovor, Konaković je citirao riječi koje je, kako je rekao, neko mnogo prije njega izgovorio: “Nije nam onako kako smo sanjali, ali nije ni onako kako su nam neki namijenili.”

Od ove godine i Vedran Mulavdić, ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, član je Udruženja “Lasta”. Od ove godine, kako kaže, i on s njima leti. I Mulavdić je za podršku rada Udruženja dobio Zlatnu značku, kao i ministar za boračka pitanja u Vladi Kantona Sarajevo Mujo Fišo, koji je ponosan što veterani “Lasta” i djeca šehida i poginulih boraca Odreda ni danas ne znaju za prepreke, kao što ni “Laste” u ratu nisu znale za prepreke.

Velija Katica, profesor na Veterinarskom fakultetu u Sarajevu, također je dobitnik Zlatne značke.

“Ponosan sam i privilegiran što sam dio ove velike priče heroja koji su zaslužni što je Bosna i Hercegovina opstala. Udruženje svojim humanitarnim radom i u miru pravi velike stvari, posebno za porodice šehida i poginulih pripadnika Odreda ‘Lasta’”, kazao je Katica.

Zlatne značke dobili su još Elvir Resić, direktor Televizije Sarajevo, i direktor Studentskog centra Tarik Curić, dok su zahvalnice dodijeljene načelniku Općine Centar Nedžadu Ajnadžiću, bivšem načelniku Dževadu Bećiroviću, direktoru BH Pošte Mirsadu Mujiću i direktoru ASA‑Špeda Abdulahu Povlakiću.

Ceremonija obilježavanja 25. godišnjice Odreda policije za specijalne namjene “Lasta” završena je projekcijom drugog dijela dokumentarnog filma o borbama na Gojčinovoj ravni.

Godišnjica obilježena i u Visokom

Dvadeset peta godišnjica osnivanja Odreda policije za specijalne namjene “Lasta”, osim u Sarajevu, obilježena je i u Visokom.

Značaj, uloga i doprinos Odreda u Visokom, ali i svakog pripadnika pojedinačno za opstanak države Bosne i Hercegovine i promoviranje vrijednosti mira, tolerancije, ravnopravnosti, multietničnosti i suživota i u najtežim ratnim danima bili su nemjerljivi.

Na spomen-obilježju šehidima i poginulim borcima evocirane su uspomene, položeno cvijeće i odana počast borcima koji su izgubili živote braneći Bosnu i Hercegovinu.

Odred “Lasta” djelovao je do augusta 1996. godine kao specijalna jedinica CSB Sarajevo i MUP RBiH, odnosno Oružanih snaga Republike BiH.

PROČITAJTE I...

Kada smo razgovarali o tome kakav bi motiv trebao biti na nagradi došli smo do rješenja da to bude motiv s naslovnice prvog broja časopisa Stav, gdje je otvoreni dlan u prvom planu. Sama simbolika te otvorene šake izuzetno je jaka i snažna. Mislim da je to bio i logičan izbor jer ova književna nagrada zaslužuje da startuje moćno i u vrhunskom izdanju i treba biti bitna kao i sam 25. novembar

Džamije spajaju ljepota, ista krv, isti cilj, plemenita namjera, ali i nevolja. Nalaze se u zoni slijeganja tla zbog eksploatacije slanice, što je dovodilo u pitanje njihovu budućnost. Sol je gradila i istovremeno rušila i razjedala Tuzlu. Ne da se vazda sastaviti dva hajra kao što su ove dvije Božije kuće i kao što su njihovi graditelji

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!