Kritiziraju Tursku: Neka pogledaju tijesne rezultate referenduma u Evropi

Rezultati turskog referenduma podsjetili su na rezultate referenduma organiziranih u nekoliko evropskih zemalja u skorije vrijeme

 

Rezultat referenduma o setu ustavnih promjena održanog u nedjelju u Turskoj podsjetio je na referendume održane nedavno u više zemalja u Evropi, javlja Anadolu Agency (AA).

Nešto više od 51 posto birača na referendumu podržalo je ustavne reforme u Turskoj koje između ostalog predviđaju jačanje ovlasti predsjednika države, a ukidanje funkcije premijera. Parlament će povećati broj zastupnika sa 550 na 600, a kandidati na parlamentarnim izborima će moći biti svi građani Turske s napunjenih 18 godina. Dosad su kandidati mogli biti osobe s navršenih 25 godina.

Predsjednik će moći zadržati veze s političkom partijom, a predviđeno je i da se prvi predsjednički izbori, u skladu s novim Ustavom, održe u novembru 2019. godine. Mandat predsjednika će trajati pet godina i ista osoba će tu funkciju moći obnašati najviše dva mandata. Rezultati ovog referenduma podsjetili su na rezultate referenduma organiziranih u nekoliko evropskih zemalja u skorije vrijeme.

 

Odluka o Brexitu došla sa 52 posto glasova

Jedan od najvažnijih referenduma u posljednje vrijeme jeste onaj koji se odnosio na Brexit. Ujedinjeno Kraljevstvo je u junu prošle godine tražilo izjašnjavanje građana o napuštanju Evropske unije (EU). Izlaznost na ovom referendumu iznosila je 72,2 posto, a 51,9 posto birača nije željelo ostati u EU. Zemlja je u skladu sa voljom naroda 29. marta zvanično počela proces napuštanja EU.

 

Škotska

Na referendumu o nezavisnosti Škotske održanom 2014. godine zabilježena je izlaznost od 85,50 posto. Ideju o nezavisnosti podržalo je 44,7 posto, dok je 55,3 posto birača bilo protiv. Ipak, pitanje o napuštanju Ujedinjenog Kraljevstva Škoti su ponovo uzeli u razmatranje nakon rezultata referenduma o Brexitu. Ukoliko centralna vlast u Londonu usvoji zahtjev škotskih vlasti, novi referendum o nezavisnosti Škotske mogao bi biti raspisan krajem 2018. ili početkom 2019. godine.

 

Švicarska

Švicarci su 2014. godine glasali o prijedlogu o ograničavanju migracija iz zemalja EU. Čak 50,3 posto birača podržalo je prijedlog, a razlika je bila u 19.516 glasova. Vlasti i mnoge političke partije su bile protiv prijedloga za koji su smatrali da bi mogao naštetiti ekonomiji zemlje i odnosima sa EU. Uprkos tome, narod ga je podržao.

 

Italija

Prošle godine u Italiji je raspisan referendum o ustavnoj promjeni. Riječ je o najznačajnijem referendumu u toj zemlji još od Drugog svjetskog rata. Izlaznost na referendumu bila je 65,47 posto, a ovoj promjeni protivilo se 59,12 posto birača. Ustavne promjene, da su bile podržane, ograničile bi snagu Senata i olakšale vladi usvajanje zakona, odnosno došlo bi do pojednostavljivanja zakonodavnog sistema, budući da više ne bi postojao gornji i donji dom parlamenta. Nakon rezultata referenduma tadašnji premijer Matteo Renzi podnio je ostavku.

 

Danska

U decembru 2015. godine u Danskoj je raspisan referendum o nizu regulativa o većoj saradnji sa EU u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova. Izlaznost na pomenutom referendumu bila je 71,9 posto, a veću saradnju nije željelo 53,1 posto birača. Zbog takvog ishoda glasanja, Danska i dalje pokušava postići određeni dogovor sa EU kako bi ostala u Europolu.

 

Švedska

U skorije vrijeme referendum je imala i Švedska čiji su se građani 2003. godine izjašnjavali o uvođenju eura. Ideju nije podržalo 56 posto birača.

 

PROČITAJTE I...

Hrvatska postaje međunarodno izolirana, a ne može više računati ni na njemačku podršku. Više od 150.000 ljudi se iselilo, i dalje odlaze u talasima, a vlast besramno izjavljuje da je bitno smanjena nezaposlenost. Otud verbalna ofanziva na BiH i megalomanija u izvještavanju o posjeti Rusiji. Za skretanje pažnje s ozbiljnih problema u zemlji, osim domoljubne retorike i revitalizacije ustaštva, potrebni su makar i izmišljeni ekstremisti na granicama i umišljena veličina

Raspoloženje u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH u pogledu Pelješkog mosta, ako je suditi prema onome šta govore zastupnici, takvo je da se Bošnjaci protive izgradnji mosta prije nego što se riješi pitanje granice na moru i izlaza na otvoreno more, Hrvati bezrezervno podržavaju izgradnju mosta, oni su već zauzeli stranu Hrvatske, dok su Srbi neutralni, mada se čini da su bliži stavovima Bošnjaka nego Hrvata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!