Krik iz Tornja

Četiri godine nakon što je zgrada trebala biti završena, Šabović je (kao) najuren iz SBB-a, zvanično zbog poreskih dugovanja, iako će on u nekoliko navrata javno ustvrditi kako porez sa izlaskom iz SBB-a BiH nema ama baš nikakve veze.

Asocijacija mladih SDA u Tuzli organizovala je tribinu na kojoj je gostovao kandidat SDA za člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović. Govoreći u Tuzli, Džaferović je predstavio ono što je SDA do sada uradila na političkoj sceni BiH te viziju i plan djelovanja za naredni period. Džaferović je, tako, govorio i o svojoj porodici, moralnim vrijednostima, odrastanju… ”Ja nemam, niti sam pravio privatne firme, tornjeve, nešto što treba da ostane meni i mojoj porodici. Moje najveće bogatstvo su zakoni i institucije ove zemlje i moj doprinos u tome, to ostaje svima nama u BiH”, zaključio je Džaferović.

E, ta je njegova rečenica izazvala bijes u zavrnutom sarajevskom Tornju. Odnosno, u jednom dijelu na vrhu Tornja gdje stoluje predsjednik SBB-a BiH Fahrudin Radončić. Koji je odmah “zamolio” novinare Dnevnog avaza da reagiraju na ono što je Džeferović kazao.

Pa je tako iz Tornja ispaljeno kako je “industrijalac” svojim građevinskim zahvatima zaslužan za uljepšavanje Tuzle, rješavanje stambenog problema mladih u tom gradu, za gradnju poslovnih prostora u kojima su zaposleni mnogi Tuzlaci. Radončić je, u reagiranju, podsjetio na svoje (ne)slavne dane kada je bio ministar sigurnosti i kada je, kako kaže, iza sebe ostavio ozbiljnu pravnu ostavštvinu.

U to bi još neko mogao i povjerovati da Radončićeva „pravna ostavština“ nije spaljena u zgradi Arhiva i Predsjedništva BiH tijekom protesta 2014. godine kada je on bio ministar sigurnosti BiH.

Na stranu to što je jedino čega se ljudi sjećaju kada je Radončićevo ministrovanje u pitanju presmiješna scena spaljivanja nekolikog kilograma zaplijenjene droge u Termoelektrani u Gacku, zabrinjavajuće je to što Radončić u svom reagiranju zaboravlja spomenuti kako je ključna osoba, kada su njegovi građevinski poduhvati u Tuzli u pitanju, bio bivši član njegove političke partije, poslanik SBB-a BiH u tamošnjoj kantonalnoj Skupštini i vlasnik firme Giprom, Salih Šabović.

Jedan od onih koji su zaslužni za agoniju prevarenih kupaca stanova i poslovnih prostora u tuzlanskoj zgradi “15. maj”, čija je gradnja počela 2007. godine, a trebala biti okončana krajem 2009. godine. Međutim, to se još uvijek nije desilo i zbog toga su vlasnici stanova nebrojeno mnogi puta protestirali ulicama Tuzle tražeći svoja prava. Ti ljudi nisu bili sretni da po veoma povoljnim cijenama trajno riješe svoje stambene probleme.

Četiri godine nakon što je zgrada trebala biti završena, Šabović je (kao) najuren iz SBB-a, zvanično zbog poreskih dugovanja, iako će on u nekoliko navrata javno ustvrditi kako porez sa izlaskom iz SBB-a BiH nema ama baš nikakve veze.

PROČITAJTE I...

Kada u radnim grupama imate i po stotinu ljudi, a u cjelokupnom mehanizmu oko 1.600 osoba od kojih svaka ima pravo veta, a zadatak bude obavljen, onda ne možete reći ništa drugo nego da je mehanizam učinkovit. On je utemeljen na strukturi i diobi nadležnosti u Bosni i Hercegovini i zato ne može biti jednostavan. No, koliko god bio važan za proces integriranja, mehanizam koordinacije samo je alat za saradnju. Kada se kao alat i koristi, ne pokazuje značajnije manjkavosti, kaže direktor Direkcije za evropske integracije BiH Edin Dilberović

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!