Konzum otpustio 40 radnika u BiH

U “Konzumu” smo pokušali provjeriti ovu informaciju. PR kompanije Amra Karahmetović nas ljubazno zamolila da pošaljemo pitanja i oni će u što kraćem roku odgovoriti. Uradili smo kako je tražila. Međutim, više se nije javljala na telefon niti je poslala odgovore

 

“Konzum”, koji posluje u sastavu hrvatskog “Agrokora” u vlasništvu Ivice Todorića, nedavno je, zbog problema u kojima se našao s nelikvidnošću, u BiH otpustio 40 radnika. Ovo su nezvanične i nepotvrđene informacije koje smo dobili od radnika “Konzuma”. Niko od njih ne smije javno govoriti za medije iz straha od otkaza. Tvrde da je situacija u preduzeću napeta i svi su uplašeni čekajući trenutak kada će biti pozvani da dobiju rješenje o otkazu. Kako smo saznali, u “Konzumu” je ovih dana zabranjeno i pričati o problemima u preduzeću, jer se i zbog toga mora “pisati izjava”.

U “Konzumu” smo pokušali provjeriti ovu informaciju. PR kompanije Amra Karahmetović ljubazno nas je zamolila da pošaljemo pitanja i oni će u što kraćem roku odgovoriti. Uradili smo kako je tražila. Međutim, više se nije javljala na telefon niti je poslala odgovore.

Problemi “Agrokora” iz Hrvatske, kako se i očekivalo, polahko prelaze granicu i dolaze kod nas. Kompanije “Agrokora”, među njima i “Konzum”, nisu likvidne. Zbog dugova prema dobavljačima, mnogima su računi blokirani. Za razliku od Hrvatske, gdje su radnici još na svojim radnim mjestima, ako su tačne informacije koje smo dobili od radnika “Konzuma” u BiH, zaposleni u Todorićevim preduzećima u BiH platit će najvišu cijenu, i to gubitkom posla.

  

CIJENA USPJEHA I NEUSPJEHA U BIH

I nije prvi put da firme u BiH plaćaju cijenu. Naime, do sada su bh. firme plaćale cijenu uspjeha “Konzuma”, odnosno “Agrokora”, a sada će platiti i cijenu neuspjeha. Dobavljači “Konzuma” u BiH, posebno male kompanije, već su dugo vremena ogorčene “Konzumom” iz nekoliko razloga. Jedan je to što male domaće firme, da bi bile vidljive i da bi uopće mogle doći na policu “Konzuma”, moraju platiti, za njih, veliki iznos novca, a drugi je to što po nekoliko mjeseci čekaju na naplatu. Iako se radi o malim iznosima za “Konzum”, to za male firme znači opstanak. Niko o tome javno nije smio progovoriti jer, koliko god bili u nepovoljnom položaju, svi ipak žele ostati u “Konzumu” jer ovaj trgovački lanac u BiH ostvaruje, uz “Bingo”, najveći promet u trgovini.

Za ovaj se problem vjerovatno ne bi ni znalo da 2014. godine nije javno istupio vlasnik vogošćanske firme za proizvodnju čokoladnih pralina “Mak Zara” Muamer Vlahovljak.

Ova je firma, nezadovoljna odnosom “Konzuma” prema proizvodima “Mak Zare”, odlučila povući svoje proizvode iz “Konzuma”.

“Platio sam 20.000 KM da bi naše čokolada bile i na njihovim policama, ali sam brzo shvatio da je to bio promašaj. Proizvodi poput ‘Kraša’ i ‘Dorine’ imaju luksuzna mjesta u ‘Konzumu’, dok domaće čokolade dobiju mjesto na dnu police, u nivou cipela”, rekao je tada Vlahovljak, dodajući da se ovdje ne radi samo o nefer igri “Konzuma” nego o direktnom ugrožavanju bh. privrede.

Podsjetimo, “Konzum” u BiH, s ostalim kompanijama u vlasništvu “Agrokora”, poput “Sarajevskog kiseljaka” i “Barpeha” iz Čitluka, zapošljava više od 5.000 radnika, a u Hrvatskoj taj broj prelazi 60.000 zaposlenih.

Problemi “Agrokora” krenuli su u trenutku kada firma više nije bila u stanju plaćati obaveze i kada je otkazala sindicirani kredit kod Sberbanke. Procjenjuje se da ruska država preko banaka Sberbank i VTB drži oko 1,3 milijarde eura od ukupno 3,4 milijarde eura “Agrokorovog” duga. Nakon toga je počeo padati kreditni rejting “Agrokora”, a pratio ga je strmoglavi pad vrijednosti dionica na berzi. Tačku su stavili dobavljači kojima “Agrokor” nije plaćao za isporučenu robu. Sve je krenulo od najvećeg hrvatskog distributera Branka Roglića, čija je kompanija “Orbico” prva aktivirala zadužnicu (instrument čijim se aktiviranjem može naplatiti potraživanje direktno s računa dužnika). Pratili su ga i ostali veliki distributeri. Roglić je svoj potez objasnio da mu je rečeno na sastanku s upravom “Agrokora” kako ova firma više ne odlučuje o plaćanju, tako da je bio prinuđen aktivirati zadužnicu. Nedugo nakon toga, blokirani su računi skoro svih firmi iz koncerna “Agrokor”.

Rješenje je došlo u vidu smjene uprave “Agrokora” i usvajanja posebnog zakona o “Agrokoru”, koji je na dnevnom redu Sabora Hrvatske u srijedu 5. aprila. Iz “Agrokora” je potvrđeno da je potpisan standstill ugovor s kreditorima tog koncerna. Do potpisivanja standstill ugovora došlo je nakon sastanaka najvećih dobavljača “Agrokora” tokom prošlog vikenda, kao i banaka povjerilaca koje su radile na “finalnom usuglašavanju tehničkih detalja standstill ugovora”.

Inače, standstill aranžman, odnosno moratorij na postojeće bankarske obveze “Agrokora”, stupio je na snagu u petak, a u sljedećim danima doći će i do ubrizgavanja dodatnih sredstava u koncern, njegovog aktivnog restrukturiranja, što znači i promjenu menadžmenta.

 

ODLAZI GAZDA

Restrukturiranjem “Agrokora” upravljat će Antonio Alvarez III iz velike svjetske konsultantske kuće specijalizirane za restrukturiranja, “Alvarez&Marsal”. Alvarez je izvršni direktor za restrukturiranje u Evropi u ovoj konsultantskoj kući, koja je već neko vrijeme prisutna u “Agrokoru”, nakon što ju je ruski Sberbank angažirao za pronalazak izlazne strategije.

Kako se ranije doznalo, mijenjat će se uprava “Agrokora”, ali ne cijela odmah, već će se za početak osnažiti uvođenjem funkcije glavnog direktora za restrukturiranje kao ključne osobe za provedbu programa stabilizacije, i tu u priču ulazi Alvarez. No, nisu baš svi oduševljeni Alvarezom. Analitičar s Univerziteta u Londonu Toni Prug kaže da će restrukturiranje koštati “Agrokor”.

“Firma njegovog oca ugasila je ‘Lehman Brothers’, naplatili su u tri i pol godine 1,4 milijarde dolara. Ne znam kolika je tu bila uloga konkretno Antonia Alvareza III”, kaže on. “Lehman Brothers” se, naglašava, nije spasio, već je ugašen, a za restrukturiranje je dobiveno 1,4 milijarde od toga. Postavlja se, dakle, pitanje cijene aranžmana, iako firma ima impresivni rezime.

“Njegov primarni interes jeste da izvuče što više para iz ove situacije, dakle, da naplati sebe. Kako će tačno firma završiti, to nije njegov problem. Nemamo uvid u te dogovore i planove, ali znamo da je svako tu zbog svog interesa i profita. Rusi će štititi svoje interese, a uvjeren sam da će Vlada Rusije ipak pregovarati, jer ‘Agrokor’ nije mala firma u regiji – tu će prvenstveno biti kombinacija interesa američke firme i ruske banke i vlade, dok će hrvatski proizvođači pasti u drugi plan”, kazao je Prug.

Komentator na portalu Index.hr Goran Vojković cijelu situaciju s “Agrokorom” sveo je na model dvije Hrvatske, jedna je “Gazdina”, a druga svih drugih običnih ljudi: “Model poslovanja koji predstavlja Gazda i koji je ovih par desetljeća širio Hrvatskom – mora nestati radi same Hrvatske. Model u kojemu se širi na račun dobavljača, u kojemu se dobivaju krediti HBOR-a o kakvima drugi ne mogu ni sanjati, u kojemu se rade koncentracije koje su očigledni monopoli i u kojem se i politika i mediji radi mrvica uvlače Gazdi – mora nestati kako bi se mogla izgraditi nova Hrvatska. Stvorene su, naime, dvije Hrvatske. U jednoj Hrvatskoj, ako ne platite par računa, dolaze opomene i ovrhe, u drugoj, Gazdinoj Hrvatskoj, dobavljači vam, ako ne plaćate, uz širok osmijeh nude dulji rok – jer, ako se Gazda naljuti na njih, gospodarski mogu nestati. U jednoj Hrvatskoj, ako ne platite porez, makar je do neplaćanja došlo jer vama nisu platili, dolazite na ‘stup srama’ i u blokade, u drugoj Hrvatskoj Gazda može dugovati teške milijune, ali ‘gazdin čovjek’ na mjestu ministra financija zabranit će davanje informacija o tome koliko Gazda uopće duguje.” Napomenimo, još nije objavljeno koliko “Agrokor” duguje Hrvatskoj.

PROČITAJTE I...

Za BiH je, u ekonomskim uvjetima kakve danas imamo, važna svaka kompanija koja zapošljava tri, pet, deset radnika, a BH Telecom zapošljava 3.400 ljudi. No, pravi značaj ove kompanije ogleda se u njenoj društvenoj odgovornosti – BH Telecom finansira skoro sve reprezentativne selekcije BiH u sportu, sve značajne kulturne manifestacije i institucije, humanitarne organizacije, udruženja za pomoć djeci s poteškoćama u razvoju, a izvjesno je da će dio novca uložiti i u cestogradnju

Na pitanje da li je tačna konstatacija kako se radnicima prijeti oduzimanjem imovine, Aščerić kaže kako su to gluposti. „Pa nisam ja taj koji može oduzeti bilo kome imovinu. Ne znam o čemu uopšte pričaju. Ugovor smo potpisali sa Kanađanima, radnici su otišli gore i sve je čisto“, kaže Aščerić tvrdeći kako konkurencija na ovaj način podmeće Valardu ali i njegovoj kompaniji.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!