Kineski investitori kao poklon s neba

Unska pruga najkraća je željeznička veza između kopnene i južne Hrvatske, a ide preko teritorija Unsko-sanskog kantona i od neprocjenjivog je značaja za srednjodalmatinske luke, posebno zadarsku, u koju je kao većinski vlasnik ovih dana i zvanično ušao kineski partner koji je spreman na dokapitalizaciju lučkih kapaciteta, te obnovu jednog kraka Ličke, ali i Unske pruge

 

Unsko-sanski kanton ima vrlo povoljan geostrateški položaj. Osim blizine Evropske unije i Jadrana, posjeduje ogromni prirodni i turistički potencijal kojeg treba staviti u funkciju razvoja ovog kraja. Upravo zbog toga, Unsko-sanski kanton zaslužuje civilni aerodrom u Bihaću i obnovu Unske pruge, koja bi ovaj dio Bosne i Hercegovine povezala sa susjednom Republikom Hrvatskom, ali i ostatkom svijeta, te stvorila povoljan ambijent za unapređenje teretnog željezničkog prometa i razmjene trgovinskih roba.

NAJKRAĆA ŽELJEZNIČKA VEZA IZMEĐU KOPNENE I JUŽNE HRVATSKE

To je pruga s najnižim prijevojem na relaciji Jadran – zaleđe, a revitalizacija bi se mogla odvijati po programu Željeznica Bosne i Hercegovine ili Hrvatskih željeznica, a u širem kontekstu i potreba Mađarske na relaciji od Budimpešte, Zagreba, Bihaća, do Splita ili Zadra prema italijanskoj luci Bari i dalje. Vrijednost željezničke infrastrukture nekadašnje Unske pruge procjenjuje se na preko 2,5 milijarde maraka. Unska pruga omogućava pogled na prelijepi krajolik, a prolazi kroz 36 tunela i sadrži brojne vijadukte i dva mosta preko Une, čije je korito prati pedesetak kilometara.

Unska pruga državnu granicu s Republikom Hrvatskom prelazi sedam puta. Nakon izbijanja rata na tlu bivše Jugoslavije, saobraćaj je ovom prugom zamro, a poslije rata se ništa nije promijenilo. Osim što je prije 17 godina potpisan sporazum između Hrvatske i Bosne i Hercegovine o njenoj obnovi, prilikom čega je prošao prvi poslijeratni putnički voz od Zagreba do Knina, a pokazalo se i jedini do danas. Prošlo je i nekoliko teretnih vozova, a onda je pruga u potpunosti zaboravljena i ostavljena da se bori sa zubom vremena.

U tom kontekstu, za Upravu Željeznica Federacije BiH i privredna društva u Unsko-sanskom kantonu ovih dana stižu dobre vijesti iz Uprave Luke Zadar, čiji je većinski vlasnik kineski partner “Luxury Real Estate”. Unska pruga najkraća je željeznička veza između kopnene i južne Hrvatske, a ide preko teritorija Unsko-sanskog kantona i od neprocjenjivog je značaja za srednjodalmatinske luke, posebno zadarsku, u koju je kao većinski vlasnik ovih dana i zvanično ušao kineski partner koji je spreman na dokapitalizaciju lučkih kapaciteta, te obnovu jednog kraka Ličke, ali i Unske pruge.

Projektom obnove i modernizacije oštećene Unske pruge od Knina do državne granice s Bosnom i Hercegovinom nakon dvadeset i više godina ponovno bi se uspostavio teretni saobraćaj i omogućio transport roba iz Jugoistočne Evrope do jadranskih luka u Zadru, Šibeniku i Splitu. Kineski partneri prepoznali su Luku Zadar kao dio važnog kineskog projekta “Jedan pojas, jedan put”, pa je i ulazak kineskog kapitala u vlasničku strukturu zadarske luke logičan potez, a također i sama ideja za obnovu Unske pruge.

“To je nama jedan od sudbinskih pravaca preko kojeg očekujemo značajniji promet, a onda preko toga ćemo i ostvarivati značajnije prihode jer naš partner ulaže velika sredstva iz kojih očekuje da će ostvariti određeni finansijski efekti. Dnevno imamo upite za terete koje, nažalost, ne možemo organizirati, tako da smo mi zainteresirani da se ova pruga što prije obnovi”, kaže Nikola Dragičević, direktor Luke Zadar.

S tim su ciljem u Udruženju luka Hrvatske s Ministarstvom pomorstva, prometa i veza Republike Hrvatske organizirali intenzivnije pregovore oko obnove hrvatskog dijela Unske pruge. Obnova oštećene dionice Unske pruge, ističe Dragičević, nije upitna.

Ako kineski partner, koji je i većinski vlasnik Luke Zadar, dokapitalizacijom u njene kapacitete sredstva uloži u obnovu oštećene Unske pruge na području Hrvatske, to bi nakon više od dvadeset godina značilo ponovnu uspostavu teretnog saobraćaja ovim željezničkim koridorom i transport roba iz zemalja Jugoistočne Evrope u srednjodalmatinske luke Zadar, Šibenik i Split. U Hrvatskoj gospodarskoj komori Unsku prugu smatraju izuzetno važnom za privredu srednje Dalmacije. Ovom se prugom prije rata prevozilo milion i po putnika i 4 miliona tona roba, a mnogi smatraju kako ona i danas ima značajnu perspektivu i može postati pokretač ekonomskog razvoja za obje zemlje.

“Ta inicijativa predlaže i formiranje zajedničkog operativnog tijela koje će analizirati trenutno stanje i napraviti elaborat koji je upravo u pripremi. Ugovor je potpisan, sporazumi su potpisani i mi smo krenuli raditi. Vjerujem da ćemo jako brzo imati rezultate tog elaborata”, kaže Mirjana Čagalj, potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za promet.

OGROMAN ZNAČAJ I POTENCIJAL ZA UNSKO-SANSKI KANTON

Nakon niza sastanaka i konferencija, ministri prometa i komunikacija Hrvatske i Bosne i Hercegovine potpisali su zajedničku inicijativu Vijeća ministara i Vlade Republike Hrvatske o što skorijoj obnovi, modernizaciji i stavljanju u funkciju Unske pruge. Uprava ŽFBiH podržava svaku inicijativu za revitalizaciju Unske pruge, pa tako i izradu Studije izvodljivosti za odabir optimalnih varijanti modernizacije dalmatinskih željezničkih pruga. Željeznice Federacije BiH i luke Zadar, Šibenik i Split traže da se odmah počne s aktivnostima za uspostavu barem teretnog saobraćaja na dionici pruge Martin Brod – Knin, koju su Hrvatske željeznice prije osam godina jednostrano zatvorile za saobraćaj.

“Naš kanton, kao i cijela Bosna i Hercegovina, raspolaže s prirodnim bogatstvima i rudama kao što su gips, kameni ugalj, kvarc, boksit i mangan, gdje bi sigurno i ti tereti našli put za srednjodalmatinske luke. Naše su procjene da bi se tu kretalo oko 500.000 tona, što znači da, kada ta dva izvorišta tereta pogledate, to je skoro do milion tona roba tranzita kroz naše područje”, kaže Samir Alagić, direktor bihaćkog područja infrastrukture Željeznica Federacije BiH.

Uspostavom teretnog saobraćaja omogućilo bi se i otvaranje robnih terminala na području kantona koji bi unaprijedili ovdašnju privredu. Interes zemalja Dalekog istoka, prevashodno Kine, jeste skratiti putovanje svojih roba i koristiti ovaj željeznički koridor kao najkraći pravac. Osiguranjem prohodnosti i puštanjem u saobraćaj Unske pruge u cijeloj dužini lakše bismo došli do neophodnih sredstava iz EU fondova za njenu potpunu obnovu i tehničko unapređenje. A o mogućnostima uspostavljanja dodatnih redovnih željezničkih linija na obnovljenoj trasi Unske pruge, u čiju je revitalizaciju Vlada Federacije BiH uložila 2,3 miliona KM, s menadžmentom bihaćke direkcije Željeznica Federacije BiH ovih dana razgovarao je kantonalni premijer Husein Rošić.

Pokretanje željezničke linije Sarajevo – Bihać, prema riječima menadžmenta Željeznica Federacije BiH, pokazalo se kao jedan od najisplativijih projekata. Iz Bihaća ka Sarajevu vozom je u tom periodu putovalo oko 2.000 putnika, ali konkretni pokazatelji bit će dostupni u kvartalnom izvještaju Željeznica FBiH, kaže direktor Alagić.

VLADA I GRADOVI POPRAVIT ĆE INFRASTRUKTURU NA SVOM TERITORIJU

Kako stvari trenutno stoje, na ovom već obnovljenom dijelu Unske pruge velike izglede za skoro pokretanje redovnog putničkog voza ima linija na relaciji Bosanski Novi – Bihać, što je u Bihaću već nagovijestio federalni premijer Fadil Novalić na dočeku prvog talgo-voza iz Sarajeva. Revitalizacija Unske pruge pruža Unsko-sanskom kantonu nove razvojne prilike kad su u pitanju prijevoz robe i putnika, a ovih je dana nakon interesiranja kineskih investitora za njenu obnovu to dospjelo u samu žižu javnosti. To bi na neki način, smatraju u Unsko‑sanskom kantonu, oživjelo ovaj dio Bosne i Hercegovine koji je sve vrijeme od osamostaljenja naše zemlje, rata, poratnog perioda pa do danas u potpunosti odsječen od ostatka svijeta kada je u pitanju željeznička povezanost.

Tokom sastanka premijer Unsko-sanskog kantona Husein Rošić ističe da je Kanton spreman sufinansirati neophodne radove koji su uvjet i za sigurnost u odvijanju saobraćaja, ali i za skraćivanje vremena vožnje.

“Željeznice Federacije BiH sufinansirale bi uređenje prijelaza s 50 posto sredstava, a Unsko‑sanski kanton bi se, u dogovoru s predstavnicima općina i gradova, uključio u sufinansiranje. Potrebni iznos dostiže cifru od 300.000 maraka po pružnom prijelazu i prevelik je za budžete lokalnih zajednica. Željeznički promet u interesu je građana i razvoja ovog dijela naše zemlje i moramo se, u skladu s mogućnostima, uključiti u to. Redovna linija na relaciji Bihać – Bosanski Novi bila bi posebno značajna za učenike i radnike iz Bosanske Otoke i Bosanske Krupe. Kako bi ovaj projekt zaživio, potrebno je instalirati pružne prijelaze i mi smo spremni da se uključimo u to i da zajednički nastupamo prema višim nivoima kako bi se osigurala potrebna sredstva”, kazao je premijer Rošić.

Dakle, Unsko-sanski kanton sa svojim općinama i gradovima revitalizirao bi ostatak željezničke infrastrukture na dijelu Unske pruge koji prolazi kroz ovaj kanton, na čemu se već, prema Rošićevim riječima, uveliko radi, a nakon što bi Republika Hrvatska putem sredstava kineskih investitora na svojoj strani uradila isto, Unska pruga u potpunosti bi bila spremna da oživi i donese nekadašnji sjaj, kako ovom dijelu Bosne i Hercegovine, tako i pomalo zapuštenoj i zaboravljenoj Lici, kroz koju prolazi dobar dio ove pruge.

PROČITAJTE I...

“Pokušavamo da damo što bolje uvjete za rad kroz plaće, beneficije, da ih motiviramo i da u njih ulažemo da svaki mjesec sve više vrijede. Volimo tu zdravu konkurenciju. Evo, ovih dana se priča o dolasku nekoliko njemačkih i austrijskih firmi u Sarajevo i okolinu da otvore svoje pogone. Nama je to drago jer uz velike firme, uspješne firme, možemo i mi učiti i razvijati se. Ne možete sakriti znanje unutar svoje ograde. Ta tržišna utakmica treba da bude poželjna za svakog poslodavca i stimulativna, da se borimo kako da stvorimo što bolje uvjete. Kada smo radili edukaciju za arhitekte, imali smo 10 polaznika, sedam najboljih zaposlili smo u našoj kompaniji, oni su i danas kod nas u firmi”, kaže direktor “Ećo Company”

Arapske vođe u Zaljevskim zemljama znaju da je potrebno muslimansko jedinstvo i u politici, i u ekonomiji, i u vjerskim pitanjima. Pošto su nacionalnosti, rase i klase u islamu sporedne, onda to ne mora biti Arap naravno. Ipak, djeluje kao da nekim arapskim vođama smeta ako to nije Arap. Jedini koji trenutno na političkom planu nešto pokušava uraditi na obnavljanju muslimanskog jedinstva jeste turski predsjednik Erdoǧan, ali mu neke arapske vođe to ne odobravaju

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!