Karneval šovinizma: mirnodopski UZP u Hercegovini

Šta tek reći za čitav ansambl obučen u istu takvu karikaturalnu bošnjačku narodnu nošnju koji pleše, skače, skiči i ko biva klanja na pozornici i čiji članovi pride nastupaju u performansima s drugom skupinom, koja obučena poput ISIL-ovaca vitla igračkama i replikama noževa i pušaka?

Postaje gotovo tradicija da se karnevali i maškare, ti sasvim novi i poslijeratni uvezeni običaji katoličkog stanovništva Hercegovine, iskoriste da bi se artikulirala neka vrsta političkog stava.

Baš kao što se slične novotarske manifestacije, poput one “Stolačke tarče”, koriste da bi se simbolično kristijanizirali spomenici kulture i historijski tipično bošnjačke urbane cjeline poput Stoca, tako i karnevali imaju posebnu zadaću odašiljanja sasvim politički nekorektnih poruka.

I dok bi se neukusni i za naše prostore neprimjereni običaji (pogotovo zbog onoga što se dešavalo tokom udruženog zločinačkog poduhvata i agresije na Bosnu i Hercegovinu), poput spaljivanja figure Željka Komšića, možda i mogli provući pod nekakvu narodnu slobodu govora, oblačenje te figure u karikaturu bošnjačke narodne nošnje i njeno vozikanje u autu zagrnutom zastavom s ljiljanima ipak tuknu na govor mržnje.

Šta tek reći za čitav ansambl obučen u istu takvu karikaturalnu bošnjačku narodnu nošnju koji pleše, skače, skiči i ko biva klanja na pozornici i čiji članovi pride nastupaju u performansima s drugom skupinom, koja obučena poput ISIL-ovaca vitla igračkama i replikama noževa i pušaka?

Kako razumjeti takvu brutalnu orijentalizaciju, takav rasizam i šovinizam, takvo širenje međunacionalne mržnje?

Kakva se poruka time šalje Bošnjacima generalno, a pogotovo bošnjačkim povratnicima u Ljubuški ili Čapljinu?

PROČITAJTE I...

Tokom dva zastrašujuća dana početkom septembra 1941. godine živote blizu dvije hiljade muškaraca, žena i djece muslimanske vjeroispovijesti divljački su oduzele njihove komšije u Kulen-Vakufu. To bezumlje u kojem su žrtve kasapljene poljoprivrednim alatkama, utapane u rijeci i bacane u duboke okomite jame bilo je vrhunac lanca lokalnih pokolja koji su započeli ranije tog ljeta, objavio je Bergholz

Princip našeg instituta jeste da u državama u kojima djelujemo ne promoviramo samo turski jezik i tursku kulturu već i da jezik i kulturu tog podneblja i naroda prenesemo u Tursku. Jedan od najboljih pokazatelja i jedan od najznačajnijih projekata koji smo do sada uradili jeste uvođenje bosanskog jezika kao izbornog predmeta u turskim školama. Koliko znamo, ovo je prvi put da je bosanski jezik negdje u svijetu postao izborni predmet

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!