KARADŽIĆEVIM STAZAMA REVOLUCIJE

Duga je lista njegovih šovinističkih verbalnih dijareja i srodnih stupidarija kojima zabavlja javnost, ali dvije najnovije vrlo su simptomatične. U prvoj od njih Karamatić, napadajući Komšića, vergla nešto o “balijama”, istovremeno poručujući Bošnjacima da se “ne trebaju ljutiti što ih drugi nazivaju balijama”, te da počiste “baliluk u sopstvenim redovima”.

Mario Karamatić ona je vrsta političke pojave kojoj biste se rado nasmijali, no niste sigurni je li više smiješna, tragična ili opasna. Pogotovo zato što smo se već jednom u nevjerici smijali, tada ridikuloznim, durmitorskim pjesnicima koji su slično prijetili, a znamo kako je to završilo.

Iako Karamatić, koji je nekakva mješavina ruralnog Ivana Pernara i Rajka Vasića, služi uglavnom kao korisni seoski idiot politike Čovićevog HDZ-a, govoreći naglas ono što Čović radi političke korektnosti ne smije, ipak ne treba zanemariti popriličnu podršku koju takav Karamatićev govor mržnje dobija na društvenim mrežama.

Duga je lista njegovih šovinističkih verbalnih dijareja i srodnih stupidarija kojima zabavlja javnost, ali dvije najnovije vrlo su simptomatične. U prvoj od njih Karamatić, napadajući Komšića, vergla nešto o “balijama”, istovremeno poručujući Bošnjacima da se “ne trebaju ljutiti što ih drugi nazivaju balijama”, te da počiste “baliluk u sopstvenim redovima”.

U drugom statusu gotovo sasvim preuzima nekadašnji nastup Radovana Karadžića, te neuvijeno prijeti Bošnjacima da im “međunarodna zajednica neće biti naklonjena kao do sada” jer se “odnos prema islamu i muslimanima poremetio”.

Šta reći, osim da se nadamo da nam Mario neće zamjeriti ako ga nazovemo šovinistom, a da nam njegovi sunarodnjaci neće uzeti za zlo ako im poručimo da je vrijeme da počiste takve budale iz vlastitih političkih redova.

PROČITAJTE I...

Za Hrapovića su “narodi napali jedni druge”, “napali smo sebe iznutra”, “narodi i narodnosti su preko noći postali jedni drugima neprijatelji”. Nigdje u tekstu nema dugo spremane velikosrpske agresije, ne spominje da se JNA, koja je od početka osamdesetih razoružavala republike i spremala se za vojnu intervenciju, ukopavala oko gradova, ne spominje se da je napala Sloveniju i Hrvatsku itd.

Knjiga Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše, koju je prevela i priredila Kerima Filan, predstavlja zanimljivu, ali i veoma važnu arhivsku građu koja može pomoći u rekonstruiranju političke, ekonomske, društvene i kulturne klime u Bosni i Hercegovini sredinom 19. stoljeća. Dževdet-paša je deset godina bio na položaju zvaničnog historiografa Osmanskog carstva, a jedno od njegovih djela jeste Tezakir. Knjiga Bosna i Hercegovina u spisima Ahmeda Dževdet-paše sadrži prijevod onih dijelova Tezakira koji govore o boravku Dževdet-paše u Bosni, gdje je u svojstvu visokog državnog povjerenika proveo period od početka ljeta 1863. do jeseni 1864. godine. S obzirom na politološku, kulturološku i antropološku vrijednost njegovih spisa, još u ovom broju Stava donosimo dijelove Dževdet pašinih zapažanja

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!

error: Sadržaj je zaštićen!